Onlajn kupovina
Količina transakcija koje obavljaju korisnici onlajn na svetskom nivou meri se stotinama milijardi dolara godišnje. U Srbiji je protok novca, naravno, neuporedivo manji, i iznosi oko 15 milijardi dinara godišnje (što je približno 1.3 milijardi evra) – poređenja radi: samo u toku „Sajber ponedeljka“ (prvi ponedeljak nakon Dana zahvalnosti) 2011. godine u Sjedinjenim američkim državama potrošeno je oko 1.25 milijardi dolara, što iznosi nešto manje od milijardu evra – odnosno potrošeno je samo oko 30% manje novca za jedan jedini dan koliko se ukupno potroši za čitavih godinu dana u Srbiji.
Onlajn kupovina je relativno nova pojava u našem društvu i još uvek je relativno nerazvijena. Razlozi za ovo su:
Nepoverenje u sigurnost onlajn transakcija;
Mala kupovna moć stanovništva;
Veoma nizak prag vrednosti na koju se ne obračunava carina na robu naručenu iz inostranstva;
Mala i slaba ponuda domaćih roba i usluga onlajn.
Bez obzira na činjenicu da se u Srbiji troše relativno skromne ukupne količine novca na onlajn kupovine, bilo pojedinačno od strane individua, bilo ukupno na nivou čitave države – bezbednost obavljanja onlajn kupovine i, posebno, drugih vrsta onlajn bankarskih transakcija, mora biti apsolutni prioritet za svakog korisnika koji te usluge koristi.
Činjenica da se troši manje novca ne znači da kriminalci i lopovi ne pokušavaju da te sisteme, odnosno njihove korisnike, zloupotrebe.
Potencijalni uzurpatori i kradljivci novca fokusiraju se na izvore koji donose nizak rizik po sopstvenu slobodu i visok prinos krađe, a onlajn svet je prostor u kojem su oba ova zahteva zadovoljena.
Kako da bezbedno obavljam kupovine onlajn?
BEZBEDAN KOMPJUTER: Potrebno je da, pre svega, sistem/platforma sa koje obavljaš kupovinu budu bezbedni. Preduzmi korake opisane ovde kada su u pitanju lični kompjuteri sa Windows ili Mac operativnim sistemima, odnosno ovde kada su u pitanju mobilni smart telefoni.
PAŽLJIVO IZABERI BANKU: Ako planiraš redovne onlajn kupovine, ma koliko one bile niske novčane vrednosti, raspitaj se u svojoj banci koje vrste zaštite banka pruža u slučaju zloupotrebe platne kartice od strane trećeg lica. Pažljivo izaberi banku, pošto ćeš u najgorem slučaju, ako ti se desi krađa, sa tom bankom morati da rešavaš probleme. Čak i ako potrošiš 1000 dinara na neku onlajn transakciiju, ukoliko tvoji podaci budu zloupotrebljeni, mogu ti naneti neuporedivo veću štetu.
PRAVILA BEZBEDNE LOZINKE: Kada pri onlajn kupovini ostavljaš lične podatke na sajtu prodavca robe ili usluge, prodavac će ti najčešće tražiti da kreiraš poseban nalog, koji ćeš moći da koristiš i u budućnosti. Na tom nalogu nalaziće se tvoje ime i prezime, verovatno i kućna adresa i broj telefona. Uz kreiranje naloga, prodavac će ti tražiti i da kreiraš lozinku. Pravljenje ove lozinke mora biti jednako pažljivo kao i za kreiranje tvog e-maila, na primer. Činjenica da ćeš ovu lozinku koristiti mnogo ređe od mejla, ne znači da je treba napraviti nemarno – tvoji lični podaci mogu biti zloupotrebljeni na raznovrsne načine. Više o bezbednim lozinkama pronaćićeš ovde.
INFORMACIJE: Istraži činjenice o prodavcu/veb sajtu od/sa kojeg nešto nameravaš da naručiš. Ovo je pogotovo važno u trenucima pre prve kupovine od konkretnog prodavca. Postoji mnogo sajtova i foruma na kojima možeš da nađeš podatke o kredibilitetu, iskustvima drugih kupaca i ocenama tog prodavca.
Zapamti: ako je neka ponuda mnogostruko povoljnija od ostale ponude na tržištu, vrlo verovatno se radi o prevari neke vrste. Nikada bez temeljne provere činjenica i saveta sa nekim odraslim ili iskusnijim ne obavljaj bilo kakave vrste transkacija sa ovakvim prodavcima.
Nikada nemoj obavljati kupovine sa tuđeg računara ili mobilnog telefona.
Apsolutno nikada za te potrebe nemoj da koristiš javni računar (u tržnim centrima, internet kafeima, prodavnicama tehnike, kao ni kompjutere u školi ili na poslu!!!) Bez obzirana to koliko je neko ubeđen u stepen bezbednosti svog kompjutera, ostavljanje vrlo važnih ličnih podataka mora biti pod potpunom kontrolom tebe kao korisnika, a to je jedino moguće na sopstvenom kompjuteru ili mobilnom telefonu.
Nikada nemoj obavljati kupovine ako je kompjuter koji koristiš za tu kupovinu prikačen na javnu, otvorenu ili bilo koji drugi tip nebezbedne wireless mreže. Više o bezbednom bežičnom internetu možeš naći ovde
Vežbaj sebe da razviješ sposobnost nepoverenja prema neproverenim podacima. Postoji izreka da je nešto „isuviše dobro da bi bilo istinito!“. Ovo znači da čim neka ponuda primetno odskače od uobičajenih troškova koje vezujemo za nju, ona je najverovatnije mamac za neku vrste prevare, bilo da se ona zasniva na krađi ličnih podataka, bilo na krađi finansija direktno. Ona može biti i najuobičajenija vrsta prevare kada za mali novčani iznos dobiješ lažnu robu, robu koju nisi naručila/naručio ili ne dobiješ baš ništa – seti se novinskih članaka koji su opisivali razočarenje onih koji su uplaćivali novac za iPhone, a u paketu dobijali drvo ili ciglu odgovarajuće težine.
Vežbaj da prepoznaješ phishing veb sajtove koji postoje samo zato da bi prevarili korisnike. Phishing je specifičan način onlajn prevara koji računa na brzopletost i nemarnost korisnika. Phishing sajtovi „imitiraju“ prave sajtove koji pružaju onlajn finansijske usluge, s tim da im se adresa obično veoma malo razlikuje od originalne (tako na primer, amazon.com postaje amazoon.com, ili amazon-shopping.com, dok je osnovni dizajn i izgled sajta potpuno prekopiran. Više o bezbednom pretraživanju veba pročitaj ovde
Povezano sa phishing veb sajtovima su phishing mejlovi. Većina veb sajtova kojima iz bilo kojeg razloga ostaviš svoju elektronsku adresu će taj podatak deliti sa drugim kompanijama koje prodaju robu ili pružaju usluge, ili će je prodati agencijama koje prave i prodaju mejling liste koje sadrže hiljade e-mailova. Nikada nemoj da klikćeš na ponude unutar mejlova prodavaca koje nisi izričito zaštitila/zaštitio tako što si njihovu adresu dodala/dodao u spisak svojih e-mail kontakata.
Obavezno sačuvaj adrese svih onlaj prodavnica koje koristiš kao bookmark u svom brauzeru i na sajt te prodavnice izlazi samo klikom na taj bookmark.
Obavezno koristi HTTPS verziju adrese onlajn prodavnica ili banaka. Više o HTTPS pročitaj ovde. Ukoliko onlajn prodavnica traži da ostaviš svoje finansijske podatke na stranici koja ne počinje sa HTTPS, najbezbednija opcija je da istu stvar potražiš na nekom drugom mestu. Isplati se platiti i veću cenu nekog proizvoda ako postoji osnovna sigurnost tvojih podataka.
Ostavljaj samo nužne podatke potrebne za kupovinu. Ako te u okviru stranice na kojima ti traže podatke o kreditnoj kartici i adresi prodavac postavlja i sporedna pitanja (na primer: traži tvoj JMBG, raspituje se o tvojim onlajn navikama, traži bilo koju informaciju o tvojoj porodici i slično), najbolje je da sa ovakvim prodavcima ne stupaš u finansijsku razmenu. Osnovna pitanja koja su nužna u Srbiji su ime i prezime i adresa, tvoja e-mail adresa, kao i podaci o tvojoj platnoj kartici. Celokupna komunikacija sa prodavcem može biti obavljana preko e-maila, tako da je najbolje da ne ostavljaš brojeve svojih telefona.
VAŽNO: pažljivo pročitaj "sitna slova“ u kojima po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, svako ko takve podatke od tebe traži, mora da jasno naglasi u koju svrhu će podaci biti sakupljani i na koji način će se upotrebljavati.
Zakon o zaštiti podataka garantuje da u bilo kom zakonski određenom trenutku od prodavca možeš da tražiš da tvoje podatke ukloni iz svoje baze podataka, kao i da ih koristi jedino u svrhe koje su eksplicitno navedene. Više o zaštiti podataka ovde
Redovno proveravaj troškove na platnoj kartici koju koristiš za onlajn kupovinu. Ovo takođe znači da moraš pažljivo čuvati sve dokaze o transakcijama sa pojedinačnim prodavcima, idealno u okviru jedne e-mail adrese. Poželjno je i da čuvaš sve fizičke dokaze o kupovini (ambalažu, račune i slično), što je ujedno korisno i ako želiš da iskoristiš garanciju kupljenog proizvoda u toku trajanja garantnog roka.
Preuzeto sa sajta RS centar za bezbedan internet
Ауторство-Некомерцијално-Делити под истим условима 3.0 Србија (CC BY-NC-SA 3.0 RS)
kliknibezbedno.rs
Bookmarks