Zdravlje i post


Trebalo bi pre nego šta napravite drastične promene jelovnika da prekontrolišete zdravlje

Ako planirate da postite tokom narednih 40 dana, koliko traje božićni post, trebalo bi pre nego šta napravite drastične promene jelovnika da prekontrolišete zdravlje. Jer, ukoliko već imate manjak gvožđa, kalcijuma i vitamina B12, koji se u značajno manjoj meri nalaze u namirnicama dozvoljenim tokom posta, možete da napravite više štete nego koristi.

Sa druge strane, posnim načinom ishrane mogu da se „obuzdaju“ ili spreče bolesti koje su karakteristične za naše podneblje. Na primer, post može da pomogne u borbi protiv povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti, preteranog korišćenja nezasićenih masti, gojaznosti...


Uz puno poštovanje tradicije kada su faktori rizika u pitanju, ističe dr.P. gotovo da je optimalan jednodnevni post, sredom i petkom, kada se stalno pridržavanje umerenog uzimanja određenih namirnica, ili povremenim odricanjem od njih, u dužem periodu postiže najbolji efekat. Pogubno je povezivanje uzdržavanja sa kasnijim preterivanjem. Uz božićni post mogu samo da savetujem da se kao osnovni princip zadrži umerenost, ali da ta umerenost ne bude realizovana tako da se umesto devet sarmi pojede sedam!

Stručnjaci takođe upozoravaju da ima dosta onih koji o postu razmišljaju kao o dijeti. Mogli bi neprijatno da se iznenade kada stanu na vagu 7. januara i shvate da su umesto da istope koji kilogram, dobili u težini. Jer, uzdržavanje od mrsne hrane, mleka i mlečnih proizvoda, ne ograničava uzimanje drugih namirnica, pre svega testenina i peciva. Kako se obroci ne bi sveli na kalorijske bombe - hleb i džem, ili hleb i ajvar, više pažnje treba posvetiti pripremanju hrane.


Treba uzimati što više povrća i voća, a dobar izvor belančevina mogu da budu mahunarke kao što su pasulj, bob, sočivo i soja - kaže dr J. ,
- One bi trebalo da se jedu svakodnevno ili naizmenično sa ribom, naročito sa skušom, sardinama, haringom, tunom ili lososom koje imaju mnogo omega tri masnih kiselina i protektivno deluju na krvne sudove. Najbolja je kuvana riba, prelivena maslinovim uljem, peršunom, limunovim sokom i belim lukom, ili pečena u rerni ili u foliji.

Sa jelovnika ne treba da izostanu ni proizvodi od celog zrna žitarica, integralni hleb, integralni pirinač, kuvane žitarice, a ukoliko osoba koja posti nema problema sa kilogramima može da se „zasladi“ koštunjavim voćem, recimo sirovim ili suvo pečenim orasima, lešnicima ili bademima. Želja za slatkišima može da se zadovolji i raznim kompotima, pečenom jabukom ili bundevom. Tokom dana mogu da se popiju dve kafe, čajevi po želji, a dobro bi bilo da se uzima i sojino mleko obogaćeno kalcijumom.

Mogu da se koriste hladno ceđeno maslinovo ili suncokretovo ulje, a treba izbegavati izvore transmasnih kiselina, na primer čvrste margarine. Bolje je koristiti biljne namaze recimo od soje, koštunjavog voća ili susama.

Ovaj način ishrane, koji je u skladu sa postom, godiće i krvnim sudovima, jer će ih odmoriti od masne hrane, slatkiša, holesterola i triglicerida. Post, takođe, privremeno pročišćava krvne sudove, bolje od bilo kog odžačara. Na ovaj aspekt treba da misle odrasli, naročito stariji, jer ishranom može da se uspori proces ateroskleroze koji se sa godinama pojačava. Samim tim smanjuju se šanse za pojavu urgentnih komplikacija kao što su zapušenje arterija na ekstremitetima, infarkt, šlog. Ako ne postoji genetsko opterećenje, pravilnim izborom namirnica može da se produži život za nekoliko godina.

Izvor; Novosti