Ubice srca
Svima je jasno da je preterivanje s pečenom slaninom, hamburgerima i pomfritom siguran recept za srčani udar. Naučnici otkrivaju i nove iznenađujuće uzročnike srčanog udara - uključujući i one kojima se nesvesno izlažemo svaki dan.
Hemikalije za neprianjajuće materijale
Neprianjajuće hemikalije su bez sumnje praktične, ali što se tiče zdravlja, nisu toga vredne. Prethodno su povezivane s neplodnošću, visokim holesterolom i hiperaktivnošću, dok je studija iz 2012. godine pokazala vezu između perflurooktanske kiseline (PFOA) i srčanih bolesti. Bez obzira na starost, težinu, prisustvo dijabetesa ili drugih bolesti, otkriveno je da osobe s višim nivoima te materije u krvi imaju dvostruko veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Šta učiniti?
Nemojte koristiti neprianjajuće lonce, šerpe, kesice za pečenje u mikrotalasnoj, već ih zamenite nerđajućim čelikom, staklom ili materijalima bez PFOA. Izbegavajte i tkanine, nameštaj i tepihe reklamirane kao otporne na fleke. Takođe, jedite manje brze hrane, jer ambalaža u kojoj se prodaje sadrži perflurooktansku kiselinu.
Klimatske promene
Globalno zagrevanje utiče na naše zdravlje, a time se bavila novinarka Linda Marsa i objavila knjigu "Fevered". Između ostalog, dovodi i do srčanog udara. Preterana toplota dovodi do stvaranja sitnih čestica u zagađenom vazduhu, poznatih kao PM2, a te čestice prodiru duboko u pluća. Toliko su male da izbegavaju prirodnu odbranu imunološkog sistema, nastanjuju se u krvotoku i formiraju slojeve koji dovode do začepljenih arterija, koje su odgovorne za srčane i moždane udare.
Šta učiniti?
Počnite da uzimate supstitute ribljeg ulja. Studija Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog instituta za zdravstvenu ekologiju pokazala je da nadomesci omega-3 ribljih ulja snižavaju dejstvo toksičnih zagađenja vazduha.
Antibakterijski sapun
Već je poznato da triklosan koji se nalazi u antibakterijskim sapunima i zubnim pastama loše utiče na zdravlje, posebno kad je u pitanju štitna žlezda i ima ulogu u stvaranju klica otpornih na antibiotike. Sada se tom spisku može dodati i povećani rizik od srčanih bolesti nakon što je studija pokazala da šteti srcu i mišićnom tkivu.
Šta učiniti?
Antibakterijski proizvodi nam ne pomažu, jer su naučnici dokazali da redovno pranje običnim sapunom i vodom ima isti efekat na higijenu. Da biste izbegli triklosan, izbegavajte sve reklamirano kao "antibakterijsko", "ubica bakterija", "bez mirisa" ili "ubica neprijatnih mirisa". Kada su u pitanju proizvodi za ličnu negu, proverite etiketu i uverite se da triklosan nije na listi.
Konzervirana hrana
Natrijum nije jedina opasnost koja se krije u konzerviranoj hrani. Bisfenol A ili BPA moćno je sredstvo koje ometa hormone i povezano je s rakom dojke, agresivnošću kod ženske dece, gojaznošću i neplodnošću. Sada je povezano i sa srčanim bolestima. Studija iz 2011. godine pokazala je da i mala doza BPA, one kojima smo obično izloženi, može dovesti do opasnih srčanih aritmija, ubrzanog lupanja srca, koje može da dovede do iznenadne smrti. Povezanost BPA i srčanih bolesti potvrđena je i kasnije, kada su istraživači otkrili da zdravi ljudi s višim nivoima BPA imaju veće šanse da razviju srčane bolesti.
Šta činiti?
Ograničite unos konzervirane hrane i birajte svežu ili zamrznutu. Isto tako, budite oprezni s računima koje dobijate u prodavnicama. Računi iz blagajne presvučeni su slojem BPA koji se lako apsorbuje u kožu. Plastika s oznakom No. 7 takođe sadrži BPA, zato birajte staklo ili kutije za hranu od nerđajućeg čelika i nikad ne zagrevajte plastiku u mikrotalasnoj rerni.
Saobraćajne gužve
U saobraćaju možete nastradati, ali ne samo u saobraćajnoj nesreći. Naučnici su otkrili vezu između zagađenja vazduha, saobraćajnih gužvi i rizika od srčanog udara. Nemački istraživači intervjuisali su ljude kako bi pokušali da odrede okidače srčanih udara. Zaključili su da su ljudi koji su se zaglavili u saobraćajnoj gužvi - bilo kao vozači, suvozači, biciklisti ili putnici u javnom prevozu - imali 3,2 puta veći rizik od srčanog udara.
Šta učiniti?
Držite prozore zatvorene dok ne prođete kroz gužvu.
Određeni morski plodovi
Omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi trebalo bi da štite srce, a ne da mu škode. Naučnici sa Univerziteta Sirakuza dokazali su da bi trebalo da budemo pažljivi prilikom izbora ribe. Otkrili su da kontaminirana riba sa visokim nivoom žive zapravo ometa odgovor tela na stres, povećavajući izglede za srčane bolesti. Živa se meša sa nivoom hormona kortizola na način koji je za srce nezdrav.
Šta učiniti?
Osim tune, ribe s najvišim nivoom žive obično su velike grabljivice poput sabljarke, kraljevske skuše i morskih pasa.
Bookmarks