Dren – zdravstveno bezbena hrana


Plodovi u fiziološkoj zrelosti imaju kiseo mezokarp a u fazi tehnološke zrelosti omekšaju i postaju tamno – crveni, poprime slatko – kiseo ukus pa se tako ne prerađeni mogu konzumirati. Sadrže oko 10% šećera, 2 – 3,5% organskih kiselina, nešto pektina, tanina i 50 – 90 mg% vitamina C.


Kao biljka spontane flore dren predstavlja genetski potencijal od ogromne važnosti za selekcione ciljeve i oplemenjivanje gajenih biljaka. Sakupljanje, čuvanje i proučavanje njegove genetske variabilnosti, kao i uvođenje u kulturu, znatno bi obogatio postojeći genofond voćaka. Vrednovan je od čoveka još od antičkih vremena, kako zbog plodova koji su se koristili u konvencionalnoj ishrani, tako i zbog izuzetno tvrdog drveta.

Dren raste kao žbun ili nisko drvo visine do 8 metara, dostiže prečnik od 0,5 metara i starost preko jednog veka. Istočno submediteranska je vrsta sa arealom na Balkanskom i apeninskom poluostrvu, srednjoj Evropi, Maloj Aziji, Krimu i Kavkazu. Uspeva na staništima koja su dovoljno topla i suva, a nisu izložena kasnim mrazevima zbog ranog cvetanja.

Cvetovi se ponekad pojavljuju u decembru mada, u našim ekološkim uslovima obično cveta u februaru ili martu. Plodovi u fiziološkoj zrelosti imaju kiseo mezokarp a u fazi tehnološke zrelosti omekšaju i postaju tamno – crveni, poprime slatko – kiseo ukus pa se tako ne prerađeni mogu konzumirati. Sadrže oko 10% šećera, 2 – 3,5% organskih kiselina, nešto pektina, tanina i 50 – 90 mg% vitamina C. Plodovi se prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot voćni sok. Ponekad se drenjine koriste za dobijanje rakije, a u Italiji i Francuskoj spravlja se vino. U Italiji se konzumiraju slično maslinama. Kod nas se kao zdravo, hranjivo i ukusno šumsko voće još nedovoljno koristi.

Prirodne populacije su polazna osnova za selekciju drena na osnovu krupnoće plodova i obilnosti plodonošenja. Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu na selekciji se radi desetak godina, a poznate selekcije su Era (masa ploda 5,20 g), Bačka (masa ploda 5,30g) i Apatinski rani (masa ploda 4,7g). U daljem radu na selekciju drena iz prirodnih populacija, formiraće se kolekcija i usmeriti istraživanja na iznalaženju optimalne tehnologije proizvodnje sadnog materijala drena. Najvažniji parametri u selekciji drena su visok prinos, krupnoća, masa plodova i učešće mezokarpa sa više od 75% mase ploda.

Analiza plodova na patogene i štetočine ukazala je da su plodovi potpuno zdravstveno bezbedna hrana iz razloga što predhodno nisu tretirani bilo kojim sredstvom za zaštitu.