JOVAN STERIJA POPOVIC
[Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]
(Vršac, 13. januar 1806 — Vršac, 10. mart 1856)
Smatra se osnivačem srpske drame.
Prvi je i jedan od najboljih srpskih komediografa.
Jovan Sterija Popović (ili Jovan Popović Sterijin) je rođen u Vršcu 1806, u trgovačkoj porodici.
Osnovnu i srednju školu učio je u Vršcu, Temišvaru i Pešti, a prava u Kežmaroku.
Još kao dete zbog slabog telesnog sastava i krhkog zdravlja, isključen iz plahih dečjih igara,
stalno uz majku, sa urođenim posmatračkim darom kao kod svih potonjih stvaralaca. Sterija ima
prilike da posmatra šaroliku galeriju graždana Vršca. Ima velike mogućnosti da uz svoju majku
Julijanu rođenu Nešković, ćerku značajnog slikara Nikole Neškovića i veoma kulturnog čoveka,
zapazi mnoge pojave tog društva. Njegova majka koju je ceo Vršac znao pod imenom Jula Molerova
(jer je bila i ćerka, a u prvom braku i supruga slikara), imala je naročiti položaj u Vršcu,
srpskom Vršcu koji je ona pamtila još od vremena kad, je on bio odvojena opština sa zvaničnim
nazivom Racki Vršac (Raizisch Werschetz).
Bila je to komunikativna žena ugledna i poštovana. Kuća joj se nalazila na početnom delu Pijace
vršačke, u neposrednoj blizini Saborne — Velike crkve. U roditeljskoj kući, uz majku Sterija je
"svršio" prevashodnu školu posmatranja toliko važnu za potonjeg komediorafa. Julijana naprasno
umire baš u trenutku kad sin mora da izdrži veliku borbu c ocem oko daljeg školovanja. Otac mu
je bio došljak. Sterija nije zabeležio odakle mu se otac doselio u Vršac. Napisao je biografiju
svoga dede slikara Nikole Neškovića.
Sterija odjednom upada u čaršiju ustaljenih poslovnih veza, ulazi kao domazet u kuću svog uglednog
pokojnog tasta. Ima traga da su starog Steriju, u to vreme labavih i neustaljenih prezimena pisali
ne samo Stefan Popović (kako je zabeležen u Protokolu kreščajemih, prilikom krštenja prvenca Jovana),
nego i Šterija Molerov.
Godine učenja: Sremski Karlovci, Temišvar, i Pešta, gde ima prilike da u jednom odličnom (nemačkom)
pozorištu vidi i klasike i najbolje glumce cele Mađarske, a isto tako i manje klasična dramska
uobličavanja u kojima se pojavljuju komediografski uobličeni tipovi bliski njegovim dotadašnjim
iskustvima o bidermajerskom graždanstvu. Dodajmo tome i lektiru strasnog knjigoljupca koji u
detinjstvu čita i pri mesečini kada mu strogi otac uskraćuje sveću. Dodajte tome da u Pešti ima i
dve ličnosti rodom iz Vršca sa kojima je svakako u prisnim odnosima: Đorđa Stankovića, jednog od
osnivača Matice srpske, i Julijanu Vijatović-Radivojević, ćerku vršačkog senatora, školovanu u
Beču koja se osirotela udala za pomodnog krojača Radivojevića a i sama bila spisateljka.
srpskariznica
Bookmarks