Bakićevi dvori
Bakićevi Dvori su staro utvrđenje smešteno istočno od Kragujevca na Venčacu.
Vikipedija
Bakićevi dvori
Bakićevi Dvori su staro utvrđenje smešteno istočno od Kragujevca na Venčacu.
Vikipedija
"Svak je rođen da po jednom umre,
čast i bruka žive doveka."
Osveštano prvo spomen obeležje poslednjem srpskom despotu Pavlu Bakicu na
planini Vencac
Zablistace Bakicevi dvori
Piše: Goran Kovacevic
Arandjelovcani posle 472 godine podigli spomen obeležje poslednjem srpskom
despotu Pavlu Bakicu, na podrucju Dvorina, gde je podno Vencaca stolovao.
Plan je da ponovo zablista Bakicev dvorac, kao znacajna turisticka destinacija
Srbije.
Zahvaljujuci Arandelovcaninu Draganu Todorovicu, direktoru hotela "Izvor" ad u
izgradnji i predsedniku Udruženja gradana "Pavle Bakic", poslednji srpski
despot dobio je spomen obeležje,na pitomim padinama mermernog Vencaca, tacnije
na mestu gde je ovaj despot imao veliki dvorac.
- Na padinama Vencaca razvijala se srednjovekovna Srbija, ciji su tragovi sacuvani
do danas, kaže za "Svedok" Dragan Todorovic. -Pomenuo bih nekoliko rudnickih
manastira i Zadužbinu sina Kneza Lazara u Koporinu. Život despota Stefana okoncao
se u Markovcu, udaljenom desetak kilometara od Arandjelovca, objašnjava Todorovic.
Pavle Bakic bio je jedan od znacajnih vlastelina Srbije krajem 15.i pocetkom
16.veka. Prema istorijskim zapisima "Bakiceva zemlja" imala je 72 srednjovekovna
sela. Sa narodom ovoga kraja odolevao je Turcima sve do 1525.godine, kada je
sa najvecim delom naroda i 2.000 konjanika prešao u Ugarsku. Branio je Ugarsku
carevinu i Bec od najezde Turaka sve do 12.oktobra 1537. godine kada je junacki
poginuo u borbi u Gorjanima kod Đakova, Hrvatska.
- Mi se ne odricemo svoje prošlosti i istorije. Želimo da u narednih nekoliko
godina izgradimo dvorac kao što je izgledao za života Pavla Bakica na Vencacu.
To bi bila velika turisticka atrakcija ne samo Šumadije vec i cele Srbije.
Hotel "Izvor" vec je razradio detaljnu strategiju ponude, kako bi turisti iz
zemlje i sveta dolazili i napajali se srpskim iskonskim vrednostima. Znamo da
je to ogromna investicija, ali sigurni smo da ima poslovnih ljudi koji bi ulozili
svoj kapital u Bakicev Dvorac, kako bi on zablistao punim sjajem, kaže naš sagovornik.
Clanovi udruženja "Pavle Bakic" uveliko sakupljaju istorijsku gradu iz vremena
kada je na Vencacu stolovao poslednji srpski despot Pavle Bakic. Na mestu arheoloških
iskopina strucnjaci Narodnog muzeja iz Beograda otkrili su temelje jedne velike
gospodarske zgrade, podno Bakicevih dvora. Tu je i staro tursko groblje. Arheolozi
su pronašli i više zanimljih eksponata koji datiraju iz srednjeg veka. Ovaj arheološki
lokalitet je osiguran i ceka neka bolja vremena, kako bi se nastavila istraživanja.
Amfilohije i Jovan
Pred vecim brojem Arandelovcana i gostiju mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije
i episkop šumadijski gospodin Jovan sa sveštenstvom Orašdackog namesnistva osveštali
su spomen-obeležje poslednjeg srpskog despota.
- Blagodareci Pavlu Bakicu i njegovim sledbenicima, njihovoj žrtvi, naš narod je
ocuvao svoju dušu, svoje bice i svoju vjeru. Tamo gde su oni sebe žrtvovali i na
drugim mjestima i naše vrijeme to pokazuje i na Kosovu i Metohiji. Ovaj narod nosi
u sebi taj duh samožrtvene ljubavi.Neka su blagosloveni oni koji su sa blagoslovom
našeg vladike Jovana, sjetili se da na ovom mjestu postave ovo spomen znamenje..."
rekao je izmedu ostalog mitropolit Amfilohije.
Branio Evropu
Obracajuci se prisutnim gostima Dragan Todorovic, izmedu ostalog je rekao:
- Svim gostima iz zemlje i inostranstva koji budu dolazili, treba da pokažemo
mesto gde je stolovao Pavle Bakic do 1525.godine i odakle je otišao sa Srbima
junacima iz ovog kraja, da se i dalje bore protiv Turaka na podrucju današnje
Slovacke,Ceške i Madarske. Branili su Evropu, onda kada je to trebalo,
junaštvom i delima, pokazali da smo uvek bili Evropa i da jesmo i da cemo biti,
ne po materijalnom i geografskom, vec i po duhovnim vrednostima koje imamo..."
Izvor: Svedok
"Svak je rođen da po jednom umre,
čast i bruka žive doveka."
Trenutno 1 korisnika pregleda ovu temu. (0 članova i 1 gosta)
Bookmarks