Homoljske planine

Homoljske planine se nalaze u istočnoj Srbiji i pripadaju Karpatsko-balkanskoj grupi planina.
Izgrađene su pretežno od škriljaca i krečnjaka. Imaju pravac pružanja zapad-istok i smeštene su
između Zviške kotline na severu i Žagubičke kotline na jugu, kao i između Mlavske kotline na
zapadu i izvorišnih delova Gornjeg Peka na istoku. Prosečna visina je oko 900 metara, a najviša
tačka iznosi 962 metra. Planine su bogate gustom šumom i mnogim rečnim izvorima, koji se spuštaju
sa padina.

U administrativnom smislu skoro u potpunosti pripadaju opštini Žagubica, koja se graniči sa
opštinama: Petrovac, Despotovac, Bor, Majdanpek i Kučevo.

Na obroncima i padinama Homoljskih planina i u klisuri reke Mlave nalaze se ostaci brojnih
manastira iz srednjeg veka. Do danas su tu ostali manastiri: Trška crkva kod Žagubice, Gornjak,
Sv. Trojica i Reškovica kod sela Ždrelo, Đerinac[2] kod Bistrice, Vitovnica i Bradača.

U ovom kraju dobro su očuvana obeležja stare kulture, narodnih običaja, starih zanata i
tradicionalne arhitekture. Niži delovi planina obrasli su hrastovim šumama, na srednjim
delovima su hrastove i bukove šume, dok se na najvišim delovima nalaze pašnjaci i livade,
i na njima katuni i bačije, starinska stočarska staništa, koja su i danas u upotrebi, posebno
između Đurđevdana i Mitrovdana, gde pasu stada ovaca, od čijeg se mleka pravi homoljski sir.

Vikipedija