Stevan Vladislav Kaćanski


Rođen je u Sentomašu, u Bačkoj, 5. januara 1829.90 Svršio je osnovne škole u Varadinu i Sentomašu, prava u Jegri i Zagrebu. Borio se u buni 1848.91 Pošto je svršio 1850. prava, sve do 1857. sedeo je u Sentomašu. 1857. pređe u Srbiju, i 1858. bude postavljen za profesora beogradske gimnazije. 1862. krenuo je list Srbska narodnost, koji je bio kratka veka (1862. do 1863). Od 1864—1870. služio je kao profesor u gimnaziji u Kragujevcu. Od 1870. bio je stalno u Beogradu. 1877. bio je u srpsko-turskom ratu. 1888. pokrenuo je patriotski list Veliku Srbiju. Umro je 5. maja 1890.

Rad Stevana Vlad. Kaćanskog ograničen je gotovo samo na poeziju, pa i tu nije obilan. Od početka pedesetih godina počeo se javljati svojim stihovima po raznim časopisima, i najveći deo njih izišao je u zbirci Skupljene pesme (Novi Sad, 1879). 1913, u Beogradu, izišlo je naročito priređeno izdanje njegovih ranijih i poznijih patriotskih pesama Od Balkana do Adrije.

Sa malim izuzetkom svi njegovi stihovi su rodoljubivi i rodoljublje je osnovna nota cele njegove poezije. Svoj pesnički program izneo je on u posveti "Srpskom rodu":

Sve što imam — to je tvoje,
Sve što imam — tebi dajem:
Sa slađanim uzdisajem
Srce — misli — pesme moje!

Ljubavnih pesama ima malo, pisane su u prvoj mladosti, i znatno su slabije. On se slavio kao pesnik patriotskih pesama, i posle pesme Graov laz, gde je opevana crnogorska pobeda nad Turcima koja je toliko odjeknula u celom srpskom narodu, on je stekao glas jednog od najboljih pesnika srpskih. U najboljim svojim spevovima, Noćnica (1855), Na Srbobranu (1875) i Graov laz (1862—1877), on je pokazivao izvesnu rečitost i snagu, i u krepkim i zvonkim stihovima kazivao je osećanja koja su zagrevala celu Omladinu. Izvesne njegove patriotske pesme (Gde je Srpska Vojvodina..., Hej, trubaču s bujne Drine... Sa Avale or̓o kliće...) postale su popularne patriotske himne. Tim patriotskim pesmama i patriotskom listu Velika Srbija Kaćanski ima da zahvali za svoj glas žarka rodoljubiva pesnika, zbog čega je u starosti i nosio ime "Stari Bard".

Jovan Skerlić: "Istorija nove srpske književnosti"