Gradovi mravinjaci


Kina danas ima više gradova od preko milion stanovnika nego ostatak sveta zajedno, a devet kineskih provincija su među dvadeset najnaseljenijih država u svetu, kažu ovdašnji zvaničnici u vreme trajanja 18. Kongresa Komunističke partije Kine (KPK). Kina, uostalom, ima više članova KPK (82 miliona) nego što Francuska ima stanovnika.


U ukupnom svetskom stanovništvu Kinezi čine 20 odsto, što znači da je svaki peti stanovnik na planeti – Kinez. A san većine kineskih stanovnika je da živi u gradu, tvrde lokalne ankete. Zato se migracija iz sela u gradove odvija u nezaustavljivom tempu.

Urbani džinovi, gradovi mravinjaci i megapolisi, više nisu san i mašta, već stvarnost i budućnost Kine koja ima 1,35 milijardi stanovnika. Ona će biti sačinjena od „oblasti isprepletanih metropola”, megapolisa ili urbanih nemani koje gutaju gradove i sela duž ogromnog prostora, ističu kineski planeri.

Kineski mediji ističu da će se na listi 75 najdinamičnijih gradova na planeti naći čak 29 kineskih gradova, a vodeću poziciju 2025. godine zauzimaće Šangaj. Na trećem mestu biće Tijanđin, Gunadžou na petom, a Čongćing će se naći na osmom mestu, daleko ispred Los Anđelesa, koji će biti na 12, London na 21, a Vašingtona na 25. mestu. Lista je zasnovana na statističkim podacima praćenim u 2.650 gradova širom sveta, koji se odnose na očekivanu stopu privrednog rasta i bruto domaćeg proizvoda.

Mnogi od gradova sa spiska nisu dovoljno poznati široj svetskoj javnosti, ali ima i onih koje svet dobro poznaje, kao što su Peking, Šangaj ili Tijanđin, grad na severu Kine sa 11 miliona stanovnika i koji se već sada nameće kao model zelenog grada za zemlje sa rastućom ekonomijom.

Stručnjaci tvrde da je ekonomska transformacija Kine, njena industrijalizacija i urbanizacija, 100 puta masovnija i deset puta brža nego što je to nekad bio slučaj u Velikoj Britaniji, kada je počinjala industrijska revolucija oko 1700. godine.

U ovogodišnjem izveštaju o stanju svetske populacije, Fond za stanovništvo UN-a navodi da je novi talas urbanizacije, bez presedana u istoriji i da može da donese velike prednosti ali i teške probleme. U izveštaju UN navodi se da će iduće godine, prvi put u istoriji, više od polovine svetskog stanovništva živeti u gradovima. Do 2030. godine, gotovo pet milijardi ljudi na svetu biće stanovnici urbanih područja.

Japanska prestonica, koja danas ima 36 miliona stanovnika, ostaće ipak najnaseljeniji grad na svetu, jer će se broj žitelja Tokija do 2017. godine povećati za još 1,4 miliona.

Najmnogoljudniji kineski grad – Čongćing (32 miliona stanovnika) – koji se danas nalazi na drugom mestu u svetu naseljenosti, zadržaće ovu poziciju još nekoliko godina, procenjuju demografi.

Demografi UN istovremeno predviđaju da će do 2015. godine broj gradova sa najmanje 10 miliona stanovnika porasti sa današnjih 20 na 25, a među njima će se nalaziti i Istanbul i Pariz.

Kineski demografi idu mnogo dalje u proceni. Prema njihovoj prognozi, za razliku od današnjih 40 odsto (što je ispod svetskog proseka od 48 procenata), do 2050. godine u gradovima će živeti 70 odsto stanovnika Kine.

Kina danas ima 1,35 milijardi stanovnika, a Nacionalni biro za statistiku predviđa da će u narednih pola veka u gradove preći još 551 milion Kineza. Očekivani priliv stanovnika u urbane sredine biće prouzrokovan „ubrzanom ekonomskom transformacijom zemlje”, tvrde stručnjaci.

Broj kineskih gradova se zbog brzog rasta stanovništva i migracija utrostručio od 1980. godine i narastao na – 667, saopštili su zvaničnici. Posebno se povećao broj srednjih i malih gradova,

Prema agenciji Sinhua, Čongćing je najmnogoljudniji grad u Kini i ima 32 miliona stanovnika. Čongćing ili Juj, kako ga skraćeno zovu Kinezi, leži na jugozapadu Kine i predstavlja ekonomski centar pored gornjeg toka reke Jangce. Danas ima 43 opštine i prostire se na 85.000 kvadratnih kilometara. Ovaj velegrad je 1997. godine izdvojen iz provincije Sečuan i proširen sa još dva grada (Vansjan i Fulin) i regionom Čijanđang. Tada je dobio i poseban status „velegrada-provincije”, po ugledu na još tri kineska grada – Šangaj (26 miliona stanovnika), Peking (20) i Tjanđin (11).

Zvanična statistika tvrdi da gradsku populaciju Kine danas čini 350 miliona ljudi, mada svetski stručnjaci kažu da je broj od 500 miliona bliži realnosti.

Jedan megapolis biće utemeljen na severnim gradovima – Pekingu i Tijanđinu, međusobno udaljenim 110 kilometara, ukazuje pekinški profesor Džou Jising i ističe da „Peking nema luku i dovoljno obradivog zemljišta, dok Tijanđin ima i jedno i drugo”.

Šangaj će biti najveći kineski megapolis, po prostoru i broju stanovnika, smatra Džou, uz procenu da će se „Pariz Dalekog istoka” širiti oko ušća najduže kineske reke Jangce (6.300 kilometara).

Široka oblast delte Biserne reke, koja obuhvata Hongkong, Šendžen i Džuhai, sačinjavaće treći megapolis, dok će se severoistočni urbani potez protezati od Dalijana do Šenjanga u provinciji Lijaoning, objašnjava Džou.

Širenje mreže gradova danas se odvija preko priobalnih ravnica i rečnih delti, tvrde kineski urbanisti i procenjuju da će najveći kineski megapolis u bliskoj budućnosti moći da proguta ljudstvo brojnije od 280 miliona današnjih stanovnika SAD.



Izvor: Official sajt Predrag Andjelic