Gvantanamo - Kad kauboji sprovode zakon i pravdu


Guantanamo je jedan od najpoznatijih zatvoreničkih logora. SAD ga je uspostavio u svojoj vojnoj bazi na Kubi nakon terorističkih napada od 11. 9. 2001. U njemu su se dogodila brojna kršenja ljudskih prava.


Logor je uspostavljen odlukom američkog predsednika Džordža V. Buša u američkoj vojnoj bazi na Kubi u sklopu "Rata protiv terorizma". Nakon američke invazije u Avganistanu 2002. godine u Gvantanamo je dopremljeno oko 800 zarobljenika iz više od 40 zemalja za koje se pretpostavljalo da su pripadnici terorističke organizacije. Mnogi od njih su jednostavno kidnapovani. Među njima je bio i Turčin Murat Kurnaz, rođen i odrastao u Nemačkoj.

Organizacije za ljudska prava kao što su Amensti i Hjuman Rajts Voč u više navrata su kritikovale da u odnosu prema zatvorenicima nisu poštovana prava zagarantovana Ženevskom konvencijom o pravima ratnih zarobljenika. Doduše, američka vlada ih i nije smatrala ratnim zarobljenicima nego "nezakonitim suborcima", što je kategorija koja ne postoji u međunarodnom pravu.



Ljudska prava
Zlostavljanje, samoubistva, kršenje Ustava

Guantanamo je jedan od najpoznatijih zatvoreničkih logora. SAD ga je uspostavio u svojoj vojnoj bazi na Kubi nakon terorističkih napada od 11. 9. 2001. U njemu su se dogodila brojna kršenja ljudskih prava.
US Präsident Obama will Guantanamo Verfahren aussetzen

Logor je uspostavljen odlukom američkog predsednika Džordža V. Buša u američkoj vojnoj bazi na Kubi u sklopu "Rata protiv terorizma". Nakon američke invazije u Avganistanu 2002. godine u Gvantanamo je dopremljeno oko 800 zarobljenika iz više od 40 zemalja za koje se pretpostavljalo da su pripadnici terorističke organizacije. Mnogi od njih su jednostavno kidnapovani. Među njima je bio i Turčin Murat Kurnaz, rođen i odrastao u Nemačkoj.

Organizacije za ljudska prava kao što su Amensti i Hjuman Rajts Voč u više navrata su kritikovale da u odnosu prema zatvorenicima nisu poštovana prava zagarantovana Ženevskom konvencijom o pravima ratnih zarobljenika. Doduše, američka vlada ih i nije smatrala ratnim zarobljenicima nego "nezakonitim suborcima", što je kategorija koja ne postoji u međunarodnom pravu.

Asimetrično vođenje rata?


Prvi izveštaji o zlostavljanju zatvorenika pojavili su se 2004. godine. Međunarodni odbor Crvenoga korsta je, prema informacijama Njujork tajmsa, već u julu 2004. u poverljivom izveštaju upućenom američkoj vladi, metode saslušavanja primenjivane u Gvantanamu, nazvao mučenjem. Među tim mučenjima navedeno je uskraćivanje hrane i sna, izazivanje straha kod zatvorenika uz pomoć opasnih pasa, premlaćivanje, zatvaranje u samicu u potpunoj tami i takozvani "waterboarding", polivanje žrtve vodom po prekrivenim ustima, usled čega nastaje osećaj davljenja.

U Gvantanamu je u više navrata bilo pobuna, štrajkova glađu i pokušaja samoubistva zatvorenika. U jun 2006. godine uprava zatvorskog logora je objavila da su se tri zatvorenika obesila. Britanski mediji su preneli kako je zapovednik logora Heri Heris ta samoubistva nazvao "činom asimetričnog vođenja rata protiv nas".




Kršenje američkog ustava[/B]

U junu 2006, američki Vrhovni sud je presudio da su vojni sudovi u Gvantanamu u bitnim tačkama kršili Ženevsku konvenciju i američki ustav. Nakon te presude ojačale su kritike postupaka predsednika Džordža V. Buša i njegove vlade. Tadašnji generalni sekretar UN Kofi Anan je zahtevao da se logor Gvantanamo zatvori. I savezna kancelarka Angela Merkel je naglasila da takvi logori ne smeju trajno da postoje.

Godine 2008. tadašnji predsednički kandidat Barak Obama je u izbornoj kampanji obećao da će logor zatvoriti. Već prvoga dana kada je stupio na dužnost Obama je naredio zatvaranje logora u roku od godinu dana. Ali, nakon toga se malo toga dogodilo. I danas je 136 zatvorenika u logoru Gvantanamo.


izvor;dw.de