Noj - najveća ptica na svetu (Struthio camelus)


Noj je najveća vrsta ptica na našoj Planeti. Iako pripada pticama (ima krila i perje) noj ne može da leti.
Osim po veličini, noj drži rekord i kao najbrža ptica koja u trku može dostići i 70km/h!


Očekivano, i jaje koje noj leže je takođe najveće od svih ptica, dužine 15 i širine 13cm i težinu od 1.5kg. (u poređenju sa jajetom kokoške, nojevo jaje je 24 puta veće). Lovci-skupljači u pustinji Kalahari koriste jaja noja kao posude u kojima čuvaju vodu tako što im probuše rupu sa gornje strane.

Još jedan rekord koji dolaži kao posledica krupnog rasta noja je veličina njegovog oka koja je veća od svih kopnenih životinja i iznosi skoro 5cm u dužinu!

U prošlosti su postojale dve vrste ptica neletačica koje su bile još veće od nojeva, slon ptica (Aepyornis maximus) i džinovska Moa (Dinornis giganteus). Nažalost, obe ove vrste su ljudi istrebili tokom 17. i 18. veka.

Perje mužjaka je crno sa belim krajevima krila dok su ženke smeđe, takođe sa belim krajevima krila. Oba pola imaju belo perje na repu. Dugi vrat noja je i kod mužja i ženke skoro sasvim go, i prekriva ga jako kratko perje.


Kako rastom dostižu 180 do 250cm, u kombinaciji sa jako dobrim vidom koji im omogućavaju njihove ogromne oči, nojevi su u stanju da primete prirodne neprijatelje iz velike daljine, a tada na scenu stupaju njihove izuzetno snažne noge.

Noge noja se razlikuju od ostalih ptica po tome što imaju samo dva prsta (ptice obično imaju 4). Sudeći po brzini koju su u stanju da razviju u trku (do 70km/h), radi se o adaptaciji za brzo trčanje. U najbržem trku, jedan korak noja prelazi od 3 do 5 metara! Iako im krila ne omogućavaju letenje, ona im dosta pomažu za brzo menjanje pravca prilikom trčanja.

eći prst na nogama ima i prilično veliku kandžu koja uz izuzetnu snagu nožnih mišića predstavlja ubojito odbrambeno oružje. Noj je u stanju da šutne napadača toliko jako da može dovesti i do smrtnog ishoda.


Nojevi žive u manjim grupama koje se, iako su u pitanju ptice, zovu krda. Krdo obično broji oko deset nojeva od kojih je najčešće većina ženki. Dominantni alfa mužjak se pari sa dominantnom ženkom i ostalim ženkama a jaja se polažu u gnezdu dominantne ženke. Na jajima naizmenično leže dominantni mužjak i ženka. Zajedničko gnezdo može imati i do 60 jaja.

Nakon inkubacije od 40 dana, izležu se mladi, već pokriveni perjem i sposobni da hodaju. Kako im je prirodno stanište odlikuju izuzetne temperaturne razlike između dana inoći, roditelji ih u prvim mesecima štite od spoljnih uticaja pokrivajući ih svojim krilima. Mladunci sa 18 meseci postaju fizički odrasli a posle dve godine i polno zreli. U divljini žive između 30 i 40 godina a na farmama i dosta duže.

Odrasli nojevi dostižu težinu oko 135kg dok najveći primerci mužjaka mogu imati do 160kg.


Postojbina noja je afrička savana i pustinja ali se u današnje vreme zbog svog mesa, jaja i kože, gaji na farmama širom sveta.

Što se tiče ishrane, nojevi su pretežno biljojedi čija se dijeta sastoji od semenki, pupoljaka, korenja, trave, lišća, voća i cveća. Osim hrane biljnog porekla jedu i skakavce, manje guštere itd. Kako im nedostaju zubi za drobljenje hrane, poput većine ptica, oni gutaju kamenčiće koji mrve hranu u želudcu. Odrastao noj tako u svom želudcu ima oko kilogram kamenčića!
Nojevi većinu vode koja im je potrebna ne piju već posredno dobijaju iz biljaka koje jedu.

Zanimljivosti
Noj ne zabija glavu u pesak uprkos uvreženom mišljenju. Taj mit se verovatno bazira na jednoj beleški Rimljanina Plinija Starijeg (23.-79. godine n.e.) o tome kako noj kada sakrije glavu u grm veruje da se ceo sakrio od posmatrača. Još jedno verovatno objašnjenje je strategija koju nojevi ponekad primenjuju kada primete potencijalnu opasnost. Naime oni se tada je da se sklupčaju tako da, gledano izdaleka, poprime izgled žbuna u slučaju ženke ili senke kamena u slučaju crnog mužjaka .U današnje vreme izraz "zabijanje glave u pesak" koristimo kada mislimo na osobu koja misli da će probleme rešiti tako što ih ignoriše.

U 19. veku noj se približio istrebljenju usled lova radi svog perja i kože koji su tada bili modni trend ali je industrijski odgoj nojeva na farmama uklonio opasnost po opstanak ove ptice u divljini.

Jedna od zanimljivosti su i trke nojeva sa jahačem. Iako se tradicionalno održavaju u Africi, postoje farme nojeva širom sveta koje posetiocima nude da seoprobaju u jahanju nojeva. U Arizoni se tako svake godine održava Festival noja koji posetiocima nudi razne aktivnosti pa i mogućnost da jašu noja ili se čak i trkaju na njima.