Vole da se maze

Crnotemeni papagaji (pyrrhura rupicola) veoma su privrženi čoveku


Mnogo vrsta papagaja naseljava područje Južne Amerike, a većina od njih značajne su u avikulturi i ljudi ih rado odgajaju. Dosta vrsta južnoameričkih papagaja je zaštićenp, pa oni koji se bave njihovim odgojem moraju poštovati stroge propise koji držanje takvih ptica u volijerama potpuno definišu. Veoma zanimljivi i raznovrsni su papagaji iz roda Pyrrhura kojih ima više vrsta, a naseljavaju suptropske i tropske oblasti Južne Amerike. Neki od njih prilično su domestificirani, sa ustaljenim velikim brojem mutiranih boja.
Jedna od takvih vrsta je crnotemeni papagaj, mada on nije toliko raširen u odgoju kao neke njemu srodne vrste. Živi u jugozapadnom basenu Amazona, susednim istočnim padinama Anda, u Peruu, Boliviji i delovima Brazila. Najčešće naseljava vlažne, ravničarske šume i obodna područja oko njih do 300 m nadmorske visine, mada su viđena jata ovih papagaja na područjima Anda na nadmorskoj visini od 2000 metara. Postoje dve podvrste: nominalna Pyrrhura. r. rupicola koje najviše ima u Peruu i Pyrrhura. r. sandiae koja nastanjuje jugoistočni Peru, Boliviju i severne delove jugozapadnog Brazila. Kod nje perje na vratu i grudima nema tako istaknute bele krajeve, a zeleno perje na licu ima različitu nijansu od perja nominalne podvrste. Crnotemeni papagaj spada u srednjevelike papagaje sa dužinom od 25 cm i težinom od 55 do 70 grama. Boja perja je uglavnom zelena, osim crno-braon kape koja se nalazi u temenom delu glave. Lice je maslinastozeleno. Na prednjem delu vrata i gornjem delu grudi nalazi se ogrlica koja se sastoji od dvobojnog perja, gde je svako pero u osnovi crnkasto, a ka kraju jasno je oivičeno belom bojom. Poslednja dva, tri reda pera na ogrlici imaju žućkasta oivičenja i bela boja je neuočljiva. Na obodima krila, ispod ramenog dela perje je jarko crveno, što je poseban ukras crnotemenih papagaja. Mali deo oko očiju je neoperjan i beličast. Kljun im je jak, povijen kao kod većine papagaja i crn. Žive u jatima koja nisu velika i obično ih čine 20 do 30 jedinki. Pare se u periodu februar-mart, a ženka u šupljinama drveća polaže 4 do 7 jaja na kojima do izleganja mladih zajedno sa mužjakom leži 23, 24 dana. Mladi se potpuno osamostaljuju kad dostignu starost od 7, 8 nedelja.
Crnotemeni papagaji nisu mnogo glasni, veoma su pametni, aktivni, te su zato idealni kao kućni ljubimci. Trebalo bi ih držati u dnevnoj sobi, jer vole društvo ljudi, a ako su usamljeni znaju da se problematično ponašaju. Zato su pogodni za držanje u porodici gde je neko stalno prisutan u kući. Uvek se i na poseban način vezuju za određenog, člana porodice u kojoj žive. Kad se naviknu, vole da ih čovek dodiruje i miluje rukom. Poželjno je da u kavezu imaju pokoju igračku, ili grančice koje rado grickaju, da se time zabavljaju kad su sami. Lako se mogu naučiti raznim trikovima i veštinama, a neretko imitiraju i pokoju ljudsku reč.
Za odgoj im je potrebna samostalna volijera, jer su agresivni prema drugim vrstama, pogotovo u periodu razmnožavanja. Gnezde se u tzv. višim, vertikalnim gnezdima (imitacija šupljeg stabla), sa otvorom za ulazak prečnika 70 do 80 milimetara. Dno gnezda ispunjava se suvom strugotinom, kukuruzovinom, cepkanom hartijom, čistom slamom i suvom travom.

Ishrana
Ovi papagaji hrane se smesom semenja za srednje papagaje, koja nipošto ne sme biti sastavljena od premasnog semenja. Dodaci hrani su: zeleniš, sveže povrće i voće. U periodu prehrane mladunaca daju im se tvrdo kuvana jaja sa dodacima (jajčana smesa), naklijalo semenje i mlad neslan sir.

Selekcija
Crnotemeni papagaji spadaju u zaštićenu vrstu, te se smeju držati samo jedinke propisno alkirane, zatvorenim prstenjem, odnosno ptice izležene u volijeri. Kod crnotemenih papagaja doskora nije bilo ptica mutiranih boja, a sada se prezentuje opalna mutacija, koju je prvi selekcionisao odgajivač ovih papagaja iz Majamija.