Glavni razlog napada vrana

Braneći mlade napadaju ljude
VRANE KRAJEM MAJA I TOKOM JUNA SVE ČEŠĆE ATAKUJU NA ONO ŠTO IM SE UČINI KAO MOGUĆA OPASNOST PO PTIĆE


Glasno graktanje vrana, kao i udari kljunom, krilima ili kandžama, s pravom uplaše brojne šetače koji ne očekuju toliku agresiju kod ovih ptica. I svima se, gotovo po pravilu, odmah jave zastrašujuće slike iz čuvenog Hičkokovog filma „Ptice“.
Pojedini Beograđani prijavili su prilično agresivno ponašanje vrana i ovog maja, kao i početkom juna, ponajviše u blizini reka. Zabeležen je napad vrana na zaposlene u obdaništu u Zemunu, a još nekoliko Zemunaca je imalo bliski kontakt i prošlo s nekoliko ogrebotina... Stiglo je objašnjenje ornitologa, da je takvo ponašanje uobičajeno za ovo doba godine, jer je sezona gneždenja.


Glavni razlog napada vrana je činjenica da svoje ptiće uče da lete, najčešće krajem maja ili tokom juna svake godine. Kako mladunci, koji nevešto koriste krila, često padnu van gnezda ili pak na trotoar - prolaznike, pse ili mačke, vrane to doživljavaju kao opasnost i spremne su na sve kako bi ih zaštitile.


U principu, vrane nisu agresivne osim u ovom periodu, pa tad mogu da povrede ljude. Ubrajaju se u veoma inteligentne ptice, svaštojedi su i prate ljude isključivo zbog hrane. U gradskim sredinama uzimaju ostatke hrane sa otpada, ali konzumiraju i insekte, sitnije glodare, jaja drugih ptica...


Lekari preporučuju, posle napada vrane i ozleđivanja koje se najčešće događa u predelu glave ili ruku, da se rana obavezno dezinfikuje i da građani potom odu u najbližu ambulantu. Previjanje je obavezno, a lekari smatraju da nije naodmet primiti i anitetanusnu zaštitu ukoliko povređena osoba nije vakcinisana.


Konkretno, u Beogradu postoji dve vrste vrana: gačak, poznat po stvaranju kolonija u krošnjama nekadašnjih platana na Bulevaru kralja Aleksandra, i takozvana siva vrana. Prva vrsta potiče iz stepskih krajeva, ali se prilagodila životu u urbanim sredinama, dok sivih vrana ima gotovo svuda i njihov broj je za razliku od gačaka u porastu.
Prema nekim grubim procenama, samo u prestonici ima više hiljada parova ovih ptica. Ukoliko znamo da vrana u proseku živi do pet godina, to je priličan broj. Još kad zlokobno grakću i napadaju aterirajući na glave prolaznika, može da deluje prilično zastrašujuće.


Savet stručnjaka


Brojni ornitolozi savetuju da bi prostor, gde je došlo do napada na ljude, trebalo obeležiti i na izvesno vreme istaći upozorenje o mogućem napadu kako se prolaznici ne bi plašili. U svakom slučaju, trebalo bi se obratiti Zavodu za zaštitu prirode. Primera radi, u Berlinu je zakonom utvrđeno obavezno postavljanje tabli sa natpisom „Pažnja, agresivne vrane!“. Ove ptice u Berlinu imaju raspon krila od gotovo jednog metra, pa s obzirom na to da prolaznici mogu dobiti ozbiljne posekotine, ovakva upozorenja pokazala su se kao delotvorna. Jer, ljudi jednostavno izbegavaju ta mesta za šetnju, posebno kad vrane osposobljavaju svoje mladunce da polete.


Kako se odbraniti


Evo saveta kako da se odbranite od nasrtljivih vrana:
1. Izbegnite napad tako što ćete zaobići područja na kojima se masovno gnezde.
2. U slučaju napada stanite i dignite naglo ruke u vazduh.
3. Ako to ne bude dovoljno, mašite rukama i to će ih oterati.
4. Vrane dobro vide, ali i čuju, pa se napad može sprečiti i vikom.
5. Dete ili kućnog ljubimca prilikom prolaska kroz područje gnežđenja držite blizu sebe.


Siva vrana


Dužina tela joj je 44–51 cm i naseljava istočnu, severnu i južnu Evropu (u zapadnoj Evropi zamenjuje je crna vrana), zapadnu Aziju, Bliski istok i Malu Aziju. Stanarica je i prisutna u različitim otvorenim staništima, od ravnica do visokih planina. Redovna je i brojna u poljoprivrednim područjima, gradovima i selima.
Siva vrana koristi raznovrsnu hranu biljnog ili životinjskog porekla, vrlo je prilagodljiva i koristi brojne tehnike da bi došla do obroka. Evropska populacija je stabilna. Procenjeno je da brojnost sive vrane u Srbiji raste, a trenutno se u državi gnezdi 130.000–200.000 parova. U Srbiji je zaštićena, a takođe je označena kao lovna vrsta.


Razlog masovnog pojavljivanja i gnežđenja vrana u gradskim jezgrima i urbanim sredinama prilično je složen, ali je to, pre svega, povećanje količine otpada, naročito onog koje je organskog porekla, što je posledica povećanja koncentracije ljudi u gradovima i širenje gradova. Samim tim, to za vrane znači i olakšan pristup hrani, kojom prilikom i dolaze u „sukob“ sa ljudima.


U NACIONALNOM PARKU „SKADARSKO JEZERO“
Rekordan broj pelikana

Oboreni su rekordi kada je u pitanju brojnost pelikana u NP „Skadarsko jezero“. Ornitolozi Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore i Prirodnjački muzej Crne Gore izbrojali su u tom parku oko 160 pelikana. Ističu da, pored značajne brojnosti ove populacije ptica, raduje i činjenica da je i broj mladih veći u odnosu na prethodne godine, pa mogu sa zadovoljstvom da kažu da je ovogodišnje gnežđenje više nego uspešno.
Ovolika brojnost pelikana nije zabeležena do sada, iako ornitolozi već dugi niz godina vrše istraživanja ove vrste u NP „Skadarsko jezero“. Broj od 160 pelikana prevazilazi i rezultate iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, koje su dugo pominjane kao najuspešnije godine.

● S. Škorov/ZOV