Kontrolisite stitnu zlezdu!

Više od 300 miliona ljudi ima neki oblik oboljenja štitaste žlezde, a polovina onih kojima štitna žlezda pravi probleme ne zna da određene simptome imaju upravo zbog nje. Tiroidne bolesti su u najvećem broju slučajeva izlečive, ali ako se ne leče, mogu da dovedu do teških poremećaja, čak i smrti. Ova nedelja u celom svetu posvećena je borbi protiv bolesti štitne žlezde.


Štitasta žlezda je najveća endokrina žlezda u organizmu. Ukoliko se bilo koji od hormona koje proizvodi poremeti, remeti se ceo organizam. Imaju važnu ulogu i kod odraslih i kod dece. Zbog toga se kod beba rade skrininzi na određene bolesti štitne zlezde.


„Analiza mora da bude gotova unutar 24 sata, ako nešto nije dobro, hitno zovemo dete u bolnicu da bismo započeli terapiju. Prosečan uzrast u našoj zemlji za počinjanje terapije je nešto malo manje od 19 dana a cilj nam je da to bude što kraće. Ove bolesti, neprepoznate, dovode do teškog mentalnog oštećenja. Mozgu su neophodni hormoni štitaste žlezde“, objašnjava dr Tatjana Milenković sa Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“.

Broj obolelih od poremećaja rada štitne žlezde u stalnom je porastu. Zna se da su genetika, hronična infekcija, stres i nedostatak joda faktori rizika. Žene češće obolevaju od muškaraca. Problemi sa hormonima mogu da se jave u bilo kom životnom dobu, a mogu da ugroze i reporoduktivno zdravlje, ali i trudnoću.

„Potrebno je da je doktor potpuno posvećen kontroli trudnice i da joj je stalno na rapolaganju, da može da se kontroliše na dve i četiri do šest nedelja kako bi se stalno obezbedio normalan nivo hormona“, navodi prof. dr Jasmina Ćirić, endokrinolog KCS-a.

Lečenje je i medikamentozno i hirurško, u zavisnosti od problema. Da bi se dijagnostikovalo da štitna ne radi dobro koristi se nekoliko metoda.

„Na osnovu fizikalnog pregleda, pre svega palpacije štitaste žlezde, ultrazvučnog nalaza i na osnovu laboratorijskih nalaza već čuvenih hormona T4 THS“, ističe dr Biljana Nedeljković Beleslin, endokrinolog KCS-a.

„Male promene u tiroidnim hormonima izazivaju velike pormene u THS i one imaju odličan siganl – signal toga da mozak nije srećan. A kad mozak nije srećan, ostatak tela nije srećan“ kaže prof. dr Miloš Žarković, endokrinolog KCS-a.

Uoči nedelje borbe protiv bolesti štitne žlezde u Srbiji je sproveden pilot-projekat analize hormona i kod odraslih. Krv na analizu u Nišu, Kragujevcu i Beogradu dalo je više od 1.500 ljudi. Kod 11 odsto testiranih otkriven je poremećaj u radu žlezde, a teški oblici zabeleženi su kod tri odsto građana.

rts.rs