Uticaj maline na prevenciju karcinoma


"Elaginska kiselina, koja se nalazi u malini, ima višestruko blagorodno dejstvo i na zdrav i na bolestan organizam. Naime, ona pravi komplekse sa toksičnim metalima i tako utiče na njihovo izbacivanje iz organizma. Ona, takođe, deluje na maligne ćelije koje se brzo umnožavaju tako što usporava i, u određenoj koncentraciji - potpuno stopira njihovu deobu. Ova kiselina izaziva programiranu smrt malignih ćelija i blokira oštećenje DNK, odnosno ima antimutageno dejstvo. I, konačno, ona ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološki odgovor organizma, odnosno - ne ubija ih,,.


"Ko god da je otac bolesti, majka je loša ishrana", tvrdio je otac medicine. Današnji Hipokratovi poslenici, opredeljeni da tragaju za načinima prevencije karcinoma i promene sudbinu obolelih od malignih bolesti, sve više proučavaju blagotvoran uticaj jelovnika na prevenciju ove bolesti.

Voćka koja je poslednjih godina najčešće bila pod laboratorijskim mikroskopom i na meniju laboratorijskih životinjica na kojima se testira dejstvo lekova jeste malina, koja zbog obilja elaginske kiseline preventivno deluje na malignitet. Druga zanimljivost, lokalnog karaktera, koja je vezana za ovu voćku glasi da je malina stigla u laboratoriju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije na inicijativu Fonda za voće i povrće Jugoslavije, preko koga se godišnje izveze 60.000 tona maline u svet.

Svetski naučni trendovi

"S obzirom da po službenoj dužnosti obilazim sve kongrese na kojima se razgovara o voćkama, primetio sam da na skupovima malinara sve češće gostuju lekari koji poslednjih nekoliko godina sve glasnije govore o blagotvornom dejstvu ove voćke i izlažu veliki broj radova u kojima se dokazuje antikancerogeno dejstvo ove voćke. Na ,putovanju’ kroz Internet uočio sam da se većina relevantnih medicinskih centara u svetu bavi upravo ovim problemom i odlučio da lekarima i naučnicima Instituta za onkologiju predložim da razmisle o laboratorijskom izučavanju ove voćke. Oni su imali sluha za svetske naučne trendove i već dve-tri godine istražuju blagotvorna dejstva ove voćke", priča Jovo Đilas, direktor Fonda za voće i povrće Jugoslavije.

On podseća da je Jugoslavija najveći svetski izvoznik maline i dodaje da svega pet odsto od 60.000 tona ove voćke ostane u zemlji. "Šleperi voćke, koja je dragocena i za obolele od karcinoma i sve koji razmišljaju o zdravoj ishrani, odlaze u inostranstvo. Zato smo i rešili da promovišemo uvođenje maline u naš svakodnevni jelovnik, jer lekari tvrde da svega 130 grama maline dnevno značajno snižava rizik od karcinoma", objašnjava Jovo Đilas.

Dr Z. J. , šef laboratorije za modifikatore biološkog odgovora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, koja sa timom svojih kolega izučava dejstvo jednog od sastojaka maline - elaginske kiseline, kaže da se ova voćka sa puno razloga izborila za interesovanje onkologa.

"Elaginska kiselina, koja se nalazi u malini, ima višestruko blagorodno dejstvo i na zdrav i na bolestan organizam. Naime, ona pravi komplekse sa toksičnim metalima i tako utiče na njihovo izbacivanje iz organizma. Ona, takođe, deluje na maligne ćelije koje se brzo umnožavaju tako što usporava i, u određenoj koncentraciji - potpuno stopira njihovu deobu. Ova kiselina izaziva programiranu smrt malignih ćelija i blokira oštećenje DNK, odnosno ima antimutageno dejstvo. I, konačno, ona ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološki odgovor organizma, odnosno - ne ubija ih"