Aktinidija u obliku tendone


Uočen je veći prinos obe sorte koje se uzgajaju u obliku tendone. "Monty" je davao 52,5, a "hayward" 41 kilogram po stablu. U obliku kontrašpalira rod je bio manji, za prvu sortu 37, a drugu 26,6 kilograma po stablu.


Kada se formira uzgojni oblik tendone, aktinidija zasenjuje ćelu površinu zemljišta ispod krošnje, što dovodi do smanjenja isparavanja i potrošnje vode. U takvim uslovima slabije se razvijaju korovi, dok na zasenjenim plodovima ima manje ožegotina od sunca. Prinos je veći, pa se ovakav uzgoj preporučuje budućim proizvođačima.

Sve ovo potvrdila su ispitivanja uticaja uzgojnog oblika na prinos aktinidije, koja su organizovali stručnjaci Centra za suptropske kulture u Baru i Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i Sarajevu.

Zasad aktinidije podignut je u Ulcinju, na dvadeset metara nadmorske visine. Zemljište je slabokarbonatno, neutralne reakcije, umereno humusno, srednje obezbeđeno fosforom i kalijumom. Međuredno rastojanje i razmak u redu su jednaki, po če¬tiri metra, a uzgojni oblici kontrašpalir i tendona. Primenjivana je uobičajena agrotehnika, obrada, đubrenje, rezidba, navodnjavanje.

Praćene su dve ženske sorte, "monty" i "hayward", dok je muška sorta "tomuri" služila kao oprašivač. Sve su kalemljene na sejancu aktinidije. Na početku ispitivanja bile su u desetoj godini.

Uočen je veći prinos obe sorte koje se uzgajaju u obliku tendone. "Monty" je davao 52,5, a "hayward" 41 kilogram po stablu. U obliku kontrašpalira rod je bio manji, za prvu sortu 37, a drugu 26,6 kilograma po stablu. Ove razlike u prinosu uglavnom su posledica uticaja genetskih svojstava sorte, uzgojnog oblika i ekoloških uslova gajenja.