Oprasivanje i oplodnja kod jabuke


Za dobro oprašivanje treba da bude dobro raspoređeno 5-10% sorte oprašivača. Sorte iz grupe crvenog delišesa imaju kratak period sposobnosti za oplodnju. Treba voditi računa o prskanju i u vreme cvetanja generalno ga izbegavati. Jedna pčela može, u toku optimalnog dana, da opraši i po 4.500 cvetova.


Jabuka je stranooplodna voćna vrsta te u zasadu jabuke treba kombinovati više sorti,od kojih će jedna biti osnovna, a jedna do do dve oprašivači. Glavna sorta i oprašivači, po pravilu, treba da pripadaju istoj epohi zrenja i da im se period cvetanja dobrim delom poklapa kako bi moglo doći do oprašivanja i oplodnje. U praksi se najčešće sreću kombinacije sa parnim brojem redova u kojima je glavna sorta zastupljena sa do 6 redova, a sorte oprašivači sa po 2 do reda. Najpovoljniji odnos oprašivača i glavne sorte bio bi 1:1, ali se u praksi taj odnos ne sreće često, a ni ekonomski nije opravdan. Zbog toga se i preduzimaju mere za poboljšanje oprašivanja unošenjem pčelinjih društava u voćnjak.

U slučaju nepovoljnih klimatskih prilika kada su u pitanju sorte kod kojih postoje teskoće oko oprašivanja, preporučuje se unošenje 4 društva po hektaru voćnjaka, a za mlade zasade i za sorte koje obilno zameću (zlatni delišes i sl.) 2-3 društva. Pčelinja društva treba uneti tek na početku cvetanja zasada kada je otvoreno 10-20% cvetova kako bi se sprečilo da pčele ne odu na druge privlačnije vrste cvetova.

Prema Mantinger-u (1997) pored mnogih faktora koji utiču na visinu prinosa osnovni predstavlja bogatstvo kvalitetnih cvetnih začetaka. Međutim, i kod normalnog cvetanja često imamo male prinose koji su u takvim slučajevima najčešće posledica loših vremenskih uslova u vreme cvetanja, posebno ako nema dovoljno oprašivača a izostane let pčela. U uslovima lošeg oprašivanja i oplodnje mnogi plodovi imaju malo semenki ili su uopšte bez njih. Ovakvi plodovi su često deformisani, zaostaju u porastu i opadaju masovno nakon cvetanja, pa čak i do prečnika 30-40 mm. Ovi plodovi najčešće nemaju ni jednu semenku, eventualno jednu. Poznato je da semenke mladih plodova stvaraju hormone, pre svega gibereline koji sprečavaju stvaranje sloja za odvajanje izmedu peteljke ploda i grane. Oni pospešuju i deobu ćelija, a utiču i na dotok hranljivih materija, te plodovi bolje rastu i krupniji su.

Za dobro oprašivanje se smatra da u zasadu treba da bude dobro raspoređeno 5-10% sorte oprašivača. Obzirom da razmak između oprašivača i oprašivane sorte ne treba da bude veći od oko 15 m što pri uobičajenim sadašnjim rastojanjima kod nas znači ne više od 4-5 redova. Ako se radi o triploidnim sortama za preporuku je da broj redova bude i manji.

Kod oprašivača treba voditi računa da se:

- vreme cvetanja medusobno podudara dovoljno, s tim da oprašivač treba da cveta malo ranije;

- da je usklađeno vreme sazrevanja zbog problema oko zaštite;

- da približno isto podnose pojedina hemijska sredstva koja se koriste u zaštiti.

Na uspešnost oplodnje utiče više faktora posebno temperatura. Rast polenove cevi pri 8°C traje 9 dana, pri 15°C samo 2 dana, dok pri 5°C rast polenove cevi praktično prestaje. Ovde treba znati da semeni zameci često imaju različitu dužinu sposobnosti za oplodnju (npr. sorte iz grupe crvenog delišesa imaju kratak period). Na ovo se može uticati ishranom, posebno azotom, mada to zavisi i od vremenskih uslova.

Prema navodima Mantinger-a (1997), rezultati praćenja sletanja insekata na cvetove jabuke pokazuju da pčele oprašuju cvetove u 70-90% slučajeva. Ostalo su divlje pčele i drugi insekti.

Rascvetale biljke u voćnjaku, kao što su maslačak i druge, treba 2-3 dana pre unošenja pčela pokositi. U lošim uslovima za let pčela značajnu ulogu za oprašivanje mogu imati i divlje pčele i drugi insekti koji lete na temperaturama nižim od 8°C. Divlje pčele i bumbari su u proleće mnogo manje zastupljeni od pčela. Medutim, jedna pčela može, u toku optimalnog dana, da opraši i po 4.500 cvetova.

Treba voditi računa o prskanju i u vreme cvetanja generalno ga izbegavati, čak i sa sredstvima koja nisu opasna za pčele, jer je poznato da neki fungicidi odbijaju neko vreme pčele od cvetova, dok drugi usporavaju ili zaustavljaju klijanje polenovih zrna. Treba voditi računa i o produženom dejstvu preparata primenjenih pre cvetanja.