Izbor sorti jabuke i kruske


Očigledno da je u poslednje vreme sve veći naglasak na atraktivnosti i kvalitetu plodova. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi da otkupi licencno pravo, barem onih sorti koje su interesantne za proizvodnju u našim agro-ekološkim uslovima i da se pojednostavi procedura za uvođenje tih sorti i klonova u proizvodnju.


Vodeće sorte u savremenim zasadima jabuke u Vojvodini danas su "ajdared", "zlatni delišes", "jonagold", "melroz", "greni smit", a u manjoj meri "gloster", "mucu" i dr. Vodeća sorta sa više od 50% u plantažnim zasadima u našoj zemlji je sorta "ajdared" sa tendencijom smanjenja. U Evropi vodeće sorte su "zlatni delišes", "crveni delišes", "jonagold", "greni smit", dok se "ajdared" nalazi na jedanaestom mestu sa 1.77%. "Ajdared" je jedino sa većim učešćem zastupljen u Nemačkoj sa 6,32%. Podaci pokazuju da su u najnovijim zasadima najveću stopu porasta u proizvodnji u poslednje dve godine imale sorte "fudži', "breburn" i "gala". Sorte "zlatni i crveni delišes" i dalje imaju visoku stopu rasta proizvodnje, dok za njima manje zaostaju sorte "jonagold" i "greni smit". Od vodećih sorti u Evropskoj uniji najveću stopu rasta imala je sorta "crveni delišes". Najveći pad proizvodnje imale su sorte "gloster" i "morgenduft", a od vodećih "greni smit". Sortiment južne hemisfere sve više je orijentisan na obojene sorte.

Ellinger (1997) navodi da u novim plantažama u Čileu dvobojne sorte "gala", "fudži", "breburn", "jonagold", "elstar" i "pink leidi" su sve više zastupljene na račun "greni smita" i "crvenog delišesa". Takođe, navodi da su u novim zasadima u Argentini sve više zastupljene nove sorte "gala", "fudži" i "brebun". "Crveni delises", "greni smit" i "jonatan" obezbeđuju 80% proizvodnje jabuke u Australiji, ali u poslednjih 5 godina "pink lejdi" je zastupljena sa 19, a "gala" sa 15% u novim zasadima. Corrigan (1997) na osnovu organoleptičke ocene, hemijske i fizičke analize i upoređivanja sorte "pink lejdi" sa četiri standardne sorte "breburn", "fudži", "greni smit" i "crveni delises" navodi da su plodovi sorte "pink lejdi" slično ocenjeni kao "fudži" i "breburn" kada je u pitanju tekstura, odnos šećera i kiseline, sočnost, ali je slabije ocenjena kada je reč o čvrstoći ploda. Međutim, sve tri sorte bolje su ocenjene u odnosu na sorte "greni smit" i "crveni delises". Takođe, prema Staineru (1997) na konvenciji u Gorici u Italiji, na osnovu ocene izgleda i ukusa plodova jabuka sorti "fudži", "zlatni delises", "klon B", "red čif", "gala", "florina" i "greni smit", ispitanici su ocenili sorte "gala" i "breburn", kao najatraktivnije, a "fudži" i "breburn" da imaju najbolji ukus i hrskavost plodova. Očigledno da je u poslednje vreme sve veći naglasak na atraktivnosti i kvalitetu plodova. Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, odnosno Institut za voćarstvo i vinogradarstvo u svojim pomološkim kolekcijama ispituje nove sorte jabuka i klonova, ali najveći problem tih novih sorti je taj sto su one zaštićene i što je komplikovana procedura za uvođenje tih sorti u proizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi da otkupi licencno pravo, barem onih sorti koje su interesantne za proizvodnju u našim agro-ekološkim uslovima i da se pojednostavi procedura za uvođenje tih sorti i klonova u proizvodnju, ne na osnovu zakonske procedure, kao kod priznavanja novih sorti, nego da to bude preporuka posebne komisije koja bi bila sastavljena od najkompetentnijih Ijudi iz te oblasti.

Uprkos tome što se preporučuje veliki broj sorti kruške u proizvodnji se preporučuju one koje su najbolje u pojedinim epohama sazrevanja. U zemljama koje su vodeće po proizvodnji kruške u Evropi dominiraju sledeće sorte "abate fetel", "konferans" i "viljamovka". Marinelli (2002) navodi da od ukupne proizvodnje kruške u Italiji otpada dve trećine na "viljamovku", "fetelovu" i "konferans", a osim ovih gaje se i "crvena viljamovka", "santa marija", "drustvenka", "boskova bocica", "krasanka" i dr.

Musacchi i sar. (2003) navode da je u Severnoj Italiji u listi A prema vremenu zrenja svrstano 5 sorti i to "viljamovka" (0), "konferans" (19), "abate fetel" (24), "društvenka" (26) i "boskova bočica" (31). U grupu B "toska" (23), "santa marija" (-15), "senzacija" (9), "rosada" (11), "crvena viljamovka" (3), "kaskade" (18), "pakhams triumf' (32) i "krasanka" (51).

Na bazi proizvodnih iskustava i stanja proizvodnje i našeg tržišta za gajenje u narednom periodu možemo da preporučimo sledeće sorte krušaka po vremenu sazrevanja: "junska lepotica", "moretinijeva rana", "santa marija", "viljamovka", "abate fetel", "boskova boclca", "kaluđerka", "krasanka" i "konferans.