Vino i cinjenice o vinu


Koliko je potrebno grožđa za jednu flašu vina (750 ml)?
Otprilike 1,15 kg...

Koliko litara vina može da se dobije iz jednog hektara vinograda?
Oko 7.500 litara.

Odakle vino dobija ukus vanile?
Ako se koriste nova hrastova burad vino često dobije tu liniju vanile, kako u aromi, tako i ukusu.

Kada je napravljen prvi vadičep?
Sredinom 19. veka. (1860)

Gde se nalazi najveće "pampurovo drvo"?
Najveće i ujedno najstarije drvo sa kojeg se uzima pluta za pampure nalazi se u Portugalu. Zasađeno je 1783. godine pored gradića Aguas de Moura i meštani ga naizvaju "Drvo zvižduka", budući da u njemu obitava mnogo ptica. Inače, godišnje s njega se skine više od 1 tone sirove plute, što je dovoljno za čak 100.000 vinskih pampura!

Koliko vrsta grožđa danas postoji u svetu?
Više od 10.000.

Koliko kalorija sadrži 1 dcl crnog vina?
Otprilike 80.

Kada je počela proizvodnja vina?
Mesopotamija važi kao mesto gde je prvo vino proizvedeno oko 6.000 p.n.e.

Vinska kultura danas uključuje kompleksna znanja o vinu, njegovoj istoriji, vinogradima, podrumima, preko enofilije i filozofiranja o vinu, do njegove uloge u ugostiteljstvu i turizmu.

Vina ima na hiljade, a samo u Srbiji oko 700 vrsta vina. Prema boji, vina se dele na: belo, ružičasto i crveno. Ona mogu da budu: vrhunska sa geografskim poreklom, kvalitetna sa geografskim poreklom, stona sa geografskim poreklom i stona vina.

Prema sadržaju šećera, vina se dele na: suva, polusuva, poluslatka i slatka.

Polazeći od uslova proizvodnje grožđa i vina u Srbiji se proizvode kvalitetne kategorije vina: čuvena vrhunska, kvalitetna vina i stona vina, sva sa zaštićenim geografskim poreklom.

Najčešće sorte grožđa od kojih se proizvode vrhunska crvena vina su: kaberne sovinjon, game crni, burgundac crni, merlo, pino nuar, sve poreklom iz Francuske i vranac i prokupac, autohtone sorte. Kvalitetna crvena vina se najčešće proizvode od prokupca, frankovke i crnog portugizca (nepoznatog porekla), od skadarke crne, jagodinke, srpskog rubina (domaće ukrštene sorte).

Vrhunska bela vina se proizvode od: italijanskog rizlinga, sovinjona, šardonea, semijona, belog burgundca, žutog muskata, poreklom iz Francuske; zatim muskat otonela, jedinstvenog u svetu muskat krokana, crvenog traminca, i zelenog silvanca (poreklom iz Austrije), bagrine (poreklom iz Rumunije) emereld rizlinga (poreklom iz Kalifornije), rajnskog rizlinga (poreklom iz Nemačke) žilavke (autentične sorte Hercegovine) i tamjanike, od muskatne sorte koja je, najverovatnije, poreklom iz Francuske, ali koju Srbi već 500 godina smatraju svojom, autentičnom sortom.

Kvalitetna bela vina se proizvode od smederevke (nepoznato poreklo), rkacitelija (poreklom iz Gruzije), buvijea, neoplante, sirmijuma (dobijenog ukrštanjem domaćih sorti) ...

Stona vina se prave od župljanke, slankamenke, plovdinke, bele šasle, crvene šasle, poreklom iz Francuske; ezerjoa, čapskog bisera, kraljice vinograda, madam matijas, poreklom iz Mađarske; kardinala, poreklom iz Kalifornije, muskat hamburga; poreklom iz Engleske, od kreace, crvene ružice (nepoznatog porekla), kladovke bele, beogradske rane, biserke rane, demir kapije, gročanke, kosovke rane, opuzenske rane, radmilovačkog muskata (domaće sorte dobijene ukrštanjem).