Starenje i odležavanje vina

Što je više voća, kiselina, tanina i fenolnih materija koje se nalaze u boci i tokom odležavanja ulaze u međusobnu interakciju to je moć odležavanja određenog vina veća. Ovo znači da je manjak vode u bobici a kasnije i u vinu jako poželjan kad je u pitanju starenje vina. Tako da vina iz toplijih regija kao i grožđe sa debljom pokožicom i manjim sadržajem vode generalno daju vina sa većim potencijalom odležavanja. Tanini i bojene materije poznate kao antocijani su najprepoznatljiviji tip polifenola i upravo njihova interakcija čuva crvena vina tokom odležavanja, i stvara sve veće molekule koji se kasnije izdvajaju iz tečnosti i pojavljuju u vidu sedimenta. Tokom tog procesa vina postaju pitkija i nežnija na ukusu a razvijaju se i sekundarne i tercijalne arome.
Kada je reč o belim vinima najdugovečnija su vina sa dobrim ekstratima i dobrim kiselinama. Nedostatak fenolnih materija kod belih vina objašnjava zašto je mnogo manje belih vina sposobnih za duže odležavanje. Ono što može da sačuva bela vina je botrytis, noble rot, ili plemenita plesan koja može slatka vina da sačuva i po nekoliko decenija. Otkrivši da vina, naročito crvena, ležanjem u boci s nepropusnim čepom ne samo da se ne kvare, već da i ponekad dodatno razvijaju svoje kvalitete zauvek se promenilo vrednovanje vina, ali i izgled mnogih domova.
Bez obzira na veličinu i opremljenost investicije u vaš lični vinski podrum nekoliko stvari uvek treba imati na umu. Prvo, temperatura prostorije mora biti ispod 21 ş C. Drugo, treba izbegavati ekstremne promene u temperaturi vina, hlađenje, grejanje, pa ponovo hlađenje. Takav temperaturni stres utiče na sazrevanje vina i na pritisak unutar boce. Treće, boce moraju biti položene vodoravno ili prema dole ukoliko imaju čep od prirodnog pampura. Na taj način pampur će održati vlažnost, sprečavajući njegovo skupljanje i ulazak kiseonika što bi dovelo do oksidacije našeg vina. Četvrto, boce ne smeju biti izložene sunčevoj svetlosti. Ultraljubičasto zračenje uzrokuje stvaranje slobodnih radikala u vinu koje dovodi do oksidacije vina i do razlaganja proteina u vinu što dovodi do pojave neprijatnog mirisa pokvarenih jaja. I nema sakupljanja vina u vinskom podrumu na neogranično vreme jer je većina svetskih vina napravljena da svom gospodaru omogući neponovljiv užitak za godinu ili dve a to je uživanje u vinu.

Vina vredna čuvanja
Vrlo uopšteno uzevši, što je skuplja boca verovatno je i potencijal njenog starenja veći. Još jedan od vodiča prilikom izbora boca za naš podrum (opet vrlo uopšteno) može biti i sorta od koje je vino napravljeno. U prilogu je jedan vrlo približan vodič o tome koliko neka od vina možemo čuvati u našem podrumu, mada moramo uvek da imamo na umu različitosti regija i uslova određene berbe.

Crvena vina:

Cabernet Sauvignon (4-20)
Merlot (2-10)
Pinot Noir (2-8)
Syrah/Shiraz (4-16)
Grenache/Garnacha (2-10)
Nebbiolo (4-20)
Sangiovese (2-8)
Zinfandel (2-6)
Tempranillo (2-8)

Bela vina:

Riesling (2-30)
Chardonnay (2-6)
Loire Chenin Blanc (4-30)
Sva Botritis vina (5-25)