Šta je pored slave ušlo na listu nematerijalne baštine


BEOGRAD - Osim slavskog obreda iz Srbije, na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, uvršteno je još šest kulturnih dobara.

Odlukom koju je Međuvladin komitet za zaštitu nematerijalne kulturne baštine doneo na svom redovnom, 9. zasedanju, održanom od 24. do 28 novembra u Parizu, na Uneskovom popisu našlo se i pet nematerijalnih elemenata iz jugoistočne Evrope i jedan iz Italije.

Od izrade tepiha, preko veza do uzgoja grožđa, svi upisi odražavaju raznolikost tradicionalnih veština i kulturnog nasleđa i podižu svest o njihovom značaju, ističe se u saopštenju Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu.

Svaki od njih je prilika za društvenu koheziju i razmenu, te se kao takav čuva i prenosi s kolena na kolena, čineći integralni deo kulturnog identiteta zajednice, stoji u saopštenju.

Na listu su uvršteni sledeći elementi:

- Iz Srbije: porodična slava, narodni, pravoslavni običaj proslavljanja domaćeg zaštitinika koji se sastoji od niza rituala i prenosi se sa generacije na generaciju;

- Iz Bosne i Hercegovine: plavi vez zmijanjskog kraja, ornamentalna forma specifične izrade, uvek tamno plave boje i jedinstvene tehnike.

- Iz Bugarske: Čiprovski ćilimi, višebojni, ručno tkani ćilimi ornamentalnih šara.

- Iz Grčke: uzgajanje stabljike mastike na ostrvu Hios, aktivnost koja predstavlja važnu društvenu aktivnost u koju je uključen veći deo stanovništva.

- Iz Makedonije: oro kopačka, dinamičan, energičan folklorni ples koji izvode muškarci, a potiče iz istočno-makedonskog sela Dramče.

- Iz Turske: ebru, tradicionalna turska veština ukrašavanja papira korišćenjem prirodnih zemljanih boja.

- Iz Italije: specifičan uzgoj vinove loze, tzv. "vite ad alberello", koji je u tradiciji stanovnika mediteranskog ostrva Pantelerija.

Sve navedene države su ratifikovale Uneskovu Konvenciju o zaštiti i očuvanju nematerijalnog nasleđa koja je stupila na snagu 20. juna 2006.

izvor;Tanjug