Odg: Stres - sindrom svinja
Stres - sindrom svinja
Genetska osnova stres sindroma
Osetljivost na malignu hipertermiju reguliše šest gena. Oboljenje se prenosi recesivno, što znači da neke životinje mogu da budu nosioci gena, a da same ne pokazuju znake bolesti.
Pošto je za bolest specifična burna reakcija na anesteziju, homozigotne jedinke se mogu identifikovati halotan probom. Ovaj test se sastoji u eksperimentalnom uvođenju životinje u narkozu anestetikom halotanom, pri čemu se kod životinja osetljivih na halotan pokreće mehanizam stresne reakcije i na taj način se otkrivaju životinje podložne stresu. Danas postoje i genetski testovi kojima se mogu utvrditi ne samo homozigotne, već i heterozigotne jedinke.
Stres sindrom se može javiti kod bilo koje rase svinja, ali je primećeno da su pojedine rase podložnije oboljenju.
Rase su na osnovu pojave stres sindroma podeljene na:
♦ veoma osetljive (pietren, belgijski i ne-mački landras) - 70 do 100% osetljivih jedinki,
♦ srednje osetljive (švedski, holandski i ju-goslovenski landras) - 15 do 20% osetljivih jedinki i
♦ stres rezistentne (jorkšir, hempšir i du-rok) - o do 5% osetljivih jedinki.
Selekcija
Pojava stres sindroma svinja se može prevenirati samo strogom selekcijom:
♦ Homozigotne i heterozigotne jedinke se mogu identifikovati i isključiti iz priploda.
♦ Međutim, pojava bolesti je uglavnom vezana za visoko proizvodne rase koje se koriste u tovu, pa se postavlja pitanje da li je ekonomski isplativo smanjiti procenat uginuća životinja od stres sindroma na račun smanjenja proizvodnih osobina.
Smatra se da je trenutno najadekvatniji način prevencije maligne hipertermije:
• poboljšanje uslova držanja životinja, tako da one nisu izložene velikom stresu.
♦ Oboljenje se u izvesnoj meri ređe javlja u organskoj, nego u intenzivnoj proizvodnji.
Prema rečima profesora stočarstva na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu dr Slobodana Jovanovića, stres sindrom svinja je u velikoj meri zastupljen i u našoj zemlji. Ugrožene su iste vrste kao i u ostalim delovima sveta, ali je incideneija pojave bolesti kod osetljivih rasa veća.
Razlozi tome su kupovina manje kvalitetnih grla i neadekvatni uslovi držanja svinja, pa se selekcija u našoj zemlji može vršiti smanjenjem izloženosti stresu, kao i kupovinom kvalitetnog genetskog materijala koji će poslužiti za dalji uzgoj.
Dijagnoza i terapija
Maligna hipertermija se može dijagnostikovati halotan probom ili genetskim testom, a lako se utvrđuje i posmrtno, zahvaljujući specifičnom izgledu mišića uginulih životinja.
Ako se primeti početak simptoma, može se odreagovati polivanjem životinje hladnom vodom, aplikacijom kalcijum-glukonata, sedativa i vitamina E, ali su mali izgledi da će tretman biti uspešan i spasiti život životinji.
Zato je kod osetljivih svinja najvažnija profilaksa tj. uklanjanje stresnih faktora sredine (obogaćivanje životnog prostora, sediranje prilikom transporta, pažljivo postupanje sa životinjama prilikom hranjenja i obeležavanja, i slično).
Termini
• Maligna - ozbiljna, progresivna bolest
• Hipertermija - povišena telesna temperatura
• Hipoksija - nedostatak kiseonika
• Nekroza - prerana smrt ćelija i živog tkiva
• Profilaksa – prevencija