Okolina i njen uticaj na proizvodnju. (Drzanje muznih krava 2.)


Male promjene u proizvodnji mogu imati velike posljedice ekonomnskog karaktera, koje se ispoljavaju kroz pad proizvodnje mlijeka, pogoršano zdravstveno stanje krava ili čak smrt, te loše reproduktivne osobine.


Okolina, odnosno proizvodni ambijent jedan je od najutacijnijih faktora kad je u pitanju proizvodnja mlijeka.

Prema Lee-ju (1965) postoje 3 grupe različitih činioca, koji zajedno stvaraju proizvodnu sliku svake životinje, a to su:

a) Činioci okoline: temperatura (T), relativna vlažnost vazduha RV, kretanje vazduha, radijacija i padavine.

b) Osobine životinje: vrsta, uzrast, pol, rasa, stanje prometa materija (metabolizam), krzno, sposobnost aklimatizacije, ishrana, hidratacija, zdravstveno stanje životinje i individualna prilagodljivost.

c) Proizvodni činioci: proizvodnja, rast i razvoj, reprodukcija, fiziološka stabilnost i patološki činioci.

Ovo nam ukazuje kompleksnost proizvodnje mlijeka i njene podložnosti djelovanju različitih čionioca. Prema tome proizvodnja mlijeka, a pogotovo njena industrijalizacija, koju karakterišu velike farme, cjeloživotni boravak krava u štalama, eventualno u ispustima, itd. mora biti pod stalnim nadzorom stručnih lica. Male promjene u proizvodnji mogu imati velike posljedice ekonomnskog karaktera, koje se ispoljavaju kroz pad proizvodnje mlijeka, pogoršano zdravstveno stanje krava ili čak smrt, te loše reproduktivne osobine.

Toplotni stres je trenutno jedan od osnovnih činilaca koji negativno utiče na proizvodnju mlijeka i zdravlje krava. On je posebno izražen u krava sa visokom proizvodnjom. S obzirom da se u budućnosti očekuje daljnje povećanje proizvodnje mlijeka po kravi, za očekivati je i veće probleme koje toplotni stres može izazavati u primarnoj proizvodnji mlijeka. Pored toga povećanjem prijetnji od klimatskih promjena koje su zahvatile cijelu zemljinu kuglu, te nekim nepredvidivim i brzim klimatskim promjenama, uticaj temperature na primarnu proizvodnju dobija sve veću ulogu u istraživanjima naučnika iz ove oblasti, planiranju proizvodnje, odnosno arhitekture objekata, razvoju veterinarske medicine itd.

U tabeli su prikazane gornje i donje temperaturne granice iznad odnosno ispod kojih temperatura može imati uticaj na zdravstveno stanje životinja ili proizvodnju, te optimalne temperature za pojedine kategorije evropskih rasa goveda.

Na većini manjih gazdinstava, kako u Republici Srpskoj, tako i u regionu, uzgajivač temperaturu štale u zimskom periodu prilagođava svojim potrebama. Međutim, ako je njemu hladno na nekih -5 do -10, ne mora značiti da je to za krave previše niska T. U takvim slučajevima, dosta naših uzgajivača zatvori svaki dovod vazduha i zraka do unutrašnjosti štale. Povećava se vlažnost u štali, krave se znoje i tu se stvaraju problemi (npr. respiratorne bolesti, bolja sredina za razvoj različitih mikroorganizama-veća podložnost infekcijama rana, mastitis itd). Treba znati da goveda imaju arktičko porijeklo.

Dovoljno je da imaju udobno ležište, suvo i da nisu izložene jakom vjetru, ali svakako da je bilo kakvo provjetravanje poželjnije nego nikakvo.

KLIMU U ŠTALI, PRILAGODITI KRAVI, A KLIMU U KUĆI, PRILAGODITI ČOVJEKU.