Ridо rasa ovaca


Rido rasa ovaca (Rideau sheep) je kanadska rasa ovaca koja je stvorena i uzgaja se u Kanadi. Rasa je nastale u Istraživačkom centru u Kanadi. Rido rasa je nastala iz potrebe da se istraživanjima stvori takva rasa koja će uz optimalni selekcijski rad, putem ukrštanja dati kao proizvod ovcu za najintenzivniju održivu proizvodnju jagnjećeg mesa.

Takođe, istraživanja u Kanadi su bila skoncentrisana na otklanjanje sezonskih ograničenja za reprodukciju i uzgoj, smanjenje intervala jagnjenja, povećanje veličine legala i optimizaciju proizvodnje prema tržišnoj potražnji. Rido je poseban soj genetski dizajniran da poboljša majčinske karakteristike stada.

Rad na stvaranju ove rase počeo je 1966. godine, da bi 1986. godine dobila ustaljenu genetsku osnovu koja je i danas takva. Od 1989.godine popularnost Rido rase je naglo porasla. To je nesumnjivo zasluga toga što se ova ovca izuzetno brzo reprodukuje, i može se upotrebljavati za ubrzani genetski razvoj ovčarstva u drugim zemljama sveta.

Kao početna osnova u stvaranju ove rase poslužile su stada Sufolka, Šropšira i Dorset rase. Rido ovca predstavlja genetsku mešavinu sledećih rasa: finski landras 40%, Sufolk 20%, Istočno frizijska 14%, Šropšir 9%, Dorset 8%. Preostalih 9% je udeo Lester rase, Ševiota, Romni i Koridala rase.

Rido ovca je ranostasna i robusna ovca U prilod ulazi sa 7-8 meseci i već sa godinu dana je moguće dobiti jagnjad od nje. Ova rasa je odlična rasa za sistem proizvodnje gde se sa svakih 8 meseci dobija novo potomstvo, odnosno tri jagnjenja u dve godine, sa prosekom legala od 2,5 jagnjadi na nivou stada. Prvojagnjenke daju prosečno 1,7 jagnjadi. Starije ovce jagnje u prolećnom period veliki broj trojki i četvorki, Tako da je prosek kod starijih ovaca 3,12 jagnjadi u leglu i više. Kao primer može se uzeti prtogodišnji prosek ove rase ostvaren u Kanadi gde su ostvareni sledeći rezultati: Broj ojagnjenih jagnjadi u leglu u procentima je iznosio jedinčad 3%, dvojčad 24%, trojke 47% i četvorke i više 26% postignuto u zimskim uslovima). Prosečan prirast je bio 320g, a prosečna masa jagnjadi sa 100 dana je bila 39,6 kg. U pašnim uslovima jagnjad postižu za 80 dana telesnu masu od 30-35 kg. Jagnjad se uglavnom odbijaju sa 60 dana.

Rido rasa je uglavnom bele boje, ipak po nogama i licu može imati različite žute mrlje ili žutu boju dlake, koje su s obzirom na rase koje su genetski prisutne prihvatljivo. Težina odraslih ovaca je između 70-90 kg, a ovnova 100-110 kg. Ovo je pre svega rasa za proizvodnju mesa. Vuna je srednjeg kvaliteta. S obzirom na udeo istočno frizijske rase ova rasa je i mlečnija od ostalih rasa prisutnih na našim prostorima.

Svi subjekti koji misle dobro našem ovčarstvu i privredi trebali bi da smognu snage da se ova rasa uveze u našu zemlju i time doprinesu ubrzanom razvoju ovčarstva i iskorišćavanju naših neiskorišćenih potencijala kako u Srbiji tako i u Vojvodini.

Svaki genetski potencijal koji daje preko 2,5 jagnjadi na godišnjem nivou će samo jako brzo doprineti razvoju našeg intenzivnog ovčarstva, privrede, ruralnog razvoja, povratku i opstanku stanovništva u našim selima i tako smanjiti nezaposlenost stanovništva.


Izvor: Agropartner
Autor: - Novaković Zoran, mr