Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Pravoslavlje Srbi i Perun
Povecaj Tekst Smanji Tekst

  1. Dobro Došli na Radio Šumadinac forum.

    Trenutno pregledate forum naše zajednice kao gost, što vam daje ograničen pristup većini diskusija. Registacijom koja je besplatna dobijate mogućnost da postavljate teme, privatno komunicirate sa drugim članovima (PP), odgovarate na ankete, uploadujete, i pristup mnogim drugim posebnim delovima. Registracija je brza, jednostavna i apsolutno besplatna i zato Vas molimo, pridružite našoj zajednici danas!!

    Ukoliko imate bilo kakvih problema sa procesom registracije ili vašim nalogom za prijavljivanje, kontaktirajte nas.
+ Odgovor Na Temu + Kreiraj Novu Temu
Prikaz rezultata 1 do 7 od 7
  1. #1
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406,386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    Dec 2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59,575

    srce Pravoslavlje Srbi i Perun

    Pravoslavlje Srbi i Perun


    Panteton glavnih Slovenskih Bogova, mocni Perun, opasnik Triglav visnji Svarog

    odaci o našem Panteonu biće uzeti iz obimnog istraživačkog rada istoričara amatera g. Momira Jankovića, Beograđanina, slikara i penzionisanog potpukovnika. On je na osnovu delimičnih proučavanja evropskih istoričara i etnologa stare slovenske mitologije, obavio sistema-tizaciju njihovih radova i tako došao do hijerarhijskog reda i uloge svakog božanstva u Panteonu. Kao slikaru, Momiru Jankoviću je pošlo za rukom da likovno prikaže Peruna, Svetovida, Vesnu, Svaroga i druge bogove. U tome su mu pomogli opisi bogova u starim hronikama i rekonstrukcije njihovih kipova, pronalaženih u rekama Poljske, Ukrajine i Rusije.

    Ovaj rad g. M. Jankovića otkriva i to da za-boravljena verovanja Slovena možemo pro-naći u današnjim običajima našeg naroda, pa i u sadržajima savremenih religija.

    Ono što je posebno interesantno je činjenica da osiromašena slika o starim slovenskim bogovima može lako da se obogati izgubljenim detaljima, ako se poslužimo pojmovima iz svog jezika. On je bogata arheološka riznica. Sačuvao je, kao i imena samih bogova, mnoge odlike svakog pojedinačnog božanstva. Kao na primer; boginja Vesna je VESNIK PROLEĆA, boginja Morama (Mora) najavljuje povremenu MORU TELA I DUHA, bog Radgost omogućuje PAŽNJU I GOSTOPRIMSTVO NAMERNIKU itd.


    PERUN, GROMOVNIK:


    Gospodar munje na nebu i vatre na zemlji

    Perun je najmoćniji slovenski bog. Bio je gospodar oblaka, a slično će, u kasnijoj grčkoj civilizaciji, vrhovni bog Zevs biti označen kao skupljač oblaka. Slovio je kao nepobedivi ratnik, jer je bio tvorac munje i groma. Pripadale su mu i zvezde, Sunce i Mesec. Gospodario je i vatrom na zemlji, pa su sile, koje su u drevno doba izazivale strahopoštovanje, bile njegove.

    Za Peruna su vezane i duhovne pojave, stvorene pod uticajem kulta vatre: ale i ognjeni petao. Od životinja, Peruna je simbolizovao divojarac i izumrlo goveče zubr, a od biljaka: hrast, perunika, žalfija, pšenica, kopriva, jabuka i čuvarkuća. Perunova obeležja bili su i: balvani, kremen kamen, zastave i rog. Pred njegovim kipom, vernici su održavali litije (krstonoše) i obavljali zavete, uz biljne i životinjske žrtve. Kad nisu imali hramove (na koje podsećaju hrišćanske crkve), Sloveni su se molili Perunu u svetim gajevima, trebištima, ili ispod hrasta. Od toga se u hrišćanstvu zadržalo obožavanje drveta - zapisa, obično hrastovog.

    Funkcije boga Peruna u hrišćanstvu pokrivaju: sveti Ilija i Pantelija i Ognjena Marija, a delimično i sveti Petar Bogišar, Nikola, Spas, Arhanđel i Jelisije. Vreme slavljenja Peruna padalo je oko današnjeg Ilindana i to u četvrtak i naredni ponedeljak.

    Perunovi drveni kipovi sadržavali su znakove Sunca, munje, kamena kremena, plodove hrasta i drugih biljaka. U ruci je držao rog, a kapa i delovi odeće upućivali su na ratnika oklopnika.
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  2.    Linkovi Sponzora

    SRB HOST

  3. #2
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406,386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    Dec 2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59,575

    Uobičajeno Odg: Pravoslavlje Srbi i Perun

    Pravoslavlje Srbi i Perun


    SVETOVID, ČETVOROGLAVI:


    Svici, oko ratnika na belom konju

    Svetovid je bog sa četiri glave, ali pod tom odlikom nije se podrazumevalo božanstvo-monstrum. U pitanju je samo mali panteon važnih slovenskih bogova: Peruna, Svaroga, Lade i Mokoše (kod Srba Vide). Ovako udruženi, gledali su na sve strane sveta i zaslužili ime Svetovida (Svevida).

    Svevidost ovog boga podrazumevala je i sveobuhvatnost Univerzuma, pa je na Svetovidovim kipovima predstavljen gornji (duhovni) svet, zemaljski (ljudski) i donji (adski). Sloveni su stvorili predstavu o noćnom jahaču Domovoju, pa je konj na kipu Svetovida predstavljao gornji svet, srednji je prikazivala figura žene, a donji Dabo - istovetan predstavi đavola u hrišćanstvu.

    Svetovid je i ratnik. Predstavljan je sa mačem i rogom. Bio je vezan za svice (kresnice) i belog konja. Ratnik na belom konju predstavlja simbol pobede i do naših vremena. Od biljaka, Svetovida su simbolizovali: božur, vidovčica, ivanjsko cveće, javor i jasen. Pored mača i roga, obeležja su mu zastave, gusle i amajlije od zlata, srebra, kamenja, roga, kosti i drveta. Kultna mesta su hramovi i trebišta. Obredne radnje su oba-vljala kola omladine, predvođena rusalkama - u hrišćanstvu kra-ljicama. U čast Svetovida su se preskakale vatre i prolazilo se ispod cvetnih venaca i time su se slavili proleće, leto i jesen. Muzika je bila neprekidna, pa su žene padale u trans - padalice koje susrećemo i danas u Istočnoj i Južnoj Srbiji. Dani Svetovida su od Svetog Vida do Ivanjdana. NJegove funkcije u hrišćanstvu, pokri-vaju: Sveti Vid i Sveti Lazar.


    SVAROG, SUNČANI:


    Kad nije bilo hrama, Sloveni su se Perunu, najmoćnijem, molili uz žrtve, ispod hrasta. Otud se u hrišćanstvu zadržao običaj obožavanja drveta


    Stvoritelj svega na nebu i zemlji

    Bog Svarog nije moćan kao Perun, Svetovid i Triglav, koji se služe prirodnim silama i koriste oružje ratnika, ali ih on nadmašuje božanskim odlikama. Svarog je sunčani bog. Stvo-ritelj je svega na Nebu i Zemlji i bogotvorac je. Nazivan je Višnjim. Izdvojen je od ostalih bogova, čime se nagoveštava svojevrstan monoteizam u staroj slovenskoj religiji. Po jednoj legendi, Svarogova supruga Vida je zamolila Višnjeg da stvori čoveka po svom obličju. Svarog je poslušao i udahnuo je svoj dah jednom hrastu, od kojeg je postao prvi čovek - Dubravko. Drugom hrastu je podarila svoj dah Vida i od njega je postala prva žena -
    LJubljenica. Kipovi Svaroga u hramovima bili su u sedećem položaju, poput kralja na prestolu. Na prsima je imao orla, a na glavi kapu s bivoljim rogovima. Držao je dva žezla sa figu-rom Sunca na svakom. Ispred njega su bili mali kipovi ostalih bogova, na kojima je pisalo da su Svarožići - njegova deca. Uz hramove, kultno mesto bilo mu je i ognjište. U čast Svaroga, Sloveni su ritualno stavljali na ognjište hrastov badnjak, koji je predstavljao duh predaka, dusi su razgorevali vatru Sunca. U čast Svaroga žreci su pravili velike kolače, iza kojih su se "krili" i vernicima želeli da takvi kolači budu i iduće godine. Za Svaroga su vezani razni fetiši protiv uroka i lopatice životinja, na kojima se gatalo. Predstavljao ga je orao, leska, orah, žito i vinova loza. U njegovu čast održavane su maškare i koledari. Vreme Svaroga padalo je od Badnje večeri do Poklada. Kao najmoćnijem bogu, pripadali su mu: Sunce, Mesec, duga, zvezde, a od duhovnih pojava vile. U hrišćanstvu, njegove funkcije ima Bog.
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  4. #3
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406,386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    Dec 2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59,575

    srce Odg: Pravoslavlje Srbi i Perun

    Pravoslavlje Srbi i Perun


    VELES (VOLOH), PŠENIČNI:

    Zaštitnik stočara i ratara

    U kolektivnom pamćenju Slovena, bog Vesel je ostao duže od ostalih bogova. Posebno kod balkan-skih i karpatskih Slovena. Po njegovom imenu je nazvana i srednjovekovna kneževina Vlaška. Na Balkanu su svi stočari nazivani vlasima u srednjem veku, a istovremeno ovaj socijalni naziv upotrebljavan je za oznaku nacionalne pripadnosti, pa su Vlasima označavani mnogi Srbi i često su poistovećivani ili su smatrani za srodnike stanovnika Vlaške u današnjoj Rumuniji. Austrijanci su zvali Vlasima i Srbe u Vojnoj Krajini, a srpsko područje u Zapadnoj Slavoniji Ma-lom Vlaškom.

    Veles je zemaljsko božanstvo; zaštitnik stočara i ratara. Slavljen je u vreme setve, žetve i ispaše. Pripisivano mu je pomračenje Sunca. Velesu su pripadale i duhovne sile: zmajevi, ale i noćni šumski konjanik Lesovik. Velesova kultna mesta, pored hramova, bila su: njive, pašnjaci, torovi, trebišta i groblja. Obredi su se sastojali od maškara, vučara (imitacija vukova) i zavetovanja. NJegov simbol je bio štap, a simbolizovali su ga: trava, vuk, crni petao i domaće životinje.

    Drveni kip Velesa bio je izrezbaren likovima: hromog belog vuka, govečeta, rala i krilatog lava s glavom orla. Lav (zmaj) je na vrhu repa imao cvet ljiljana. Velsova odeća je raskošna - kako i priliči zaštitniku stoča-ra. Brada Velesa predstavljena je klasjem pšenice, pa, verovatno, otud izreka kod Srba: "Puna šaka brade" - kad rodi godina i uspe trgo-vina.

    Funkcije boga Velesa u hrišćanstvu, pokrivaju sveci: Vasilije, Luka, Blaž, Kornelije i Ivan, a delimično: Sava i Mrata.


    MOKOŠ, BOGINJA MAJKA:

    Ovce i pčele, lan i lipa

    Mada ime ovog božanstva podseća na muški rod, u pitanju je boginja, kod Srba nazivana i Vidom. (U srpskom jeziku je ženskog roda slična imenica - kokoš)

    Mokoš je poznata i pod imenom Boginje Majke. Zaštitnica je porodice, braka i svih kućnih poslova. Po jednoj slovenskoj legendi, Vida je žena bogotvorca i stvoritelja Svaroga (Višnjeg Boga). Nagovorila ga je da stvori biće na Zemlji po sopstvenom obličju. Poslušao je i udahnuo je život jednom hrastu. Od njega je postao prvi čovek - Dubravko. Vida je podarila svoj dah drugom hrastu i postala je prva žena - LJubljenica.

    Mokoš je uklanjala posledice urokljivih očiju i bila je vezana za duhovne pojave noćnih jahača Domovoja (kućni) i Lesovika (šumski). simbolizovale su je ovce i pčele, lipa, kantarion, kupina i lan. Pored hrama, kuća je bila jedino kultno mesto ove boginje. Zato su njeni predmeti bili oni kojima se vernici služe u kući: vuna, preslica, vreteno, sito i ostali, uz obavezne amajlije i prsten. NJen kip u hramovima je u sedećem stavu, kao i Svarogov. Ima ukrašenu kapu, poput skupocene kraljevske krune. Uz predmete domaćinstva, na dnu njene haljine izrezbareni su likovi žena, koji podsećaju na prela, radi pređe, pletenja i čipkanja. Dani Mokoše su oko Blagovesti, u proleće. Obred u njenu čast sastojao se od pranja kipova i drugih idola u vodi - Kupale. NJene funkcije u hrišćanstvu pokrivaju: Bogorodica i Sveta Petka, a delimično Sveta Magdalena i Sveti Todor.
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  5. #4
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406,386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    Dec 2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59,575

    Uobičajeno Odg: Pravoslavlje Srbi i Perun

    Pravoslavlje Srbi i Perun


    TRIGLAV, RATNIK:

    Crni konj u vreme noćno

    Triglav je bog sa izrazitim odlikama ratnika. Ima tri glave i zaštitnik je Nema, Zemlje i Hada. Mora da je bio izuzetno poštovan kad su mu prvi hrišćani zamenjivali ime pogrdnijim nazivima: Troglav Jabučilo, Trojan i Trajan. Dani Triglava padali su između zime i proleća, a kultna mesta, pored hramova, bila su mu na trebištima i u planinama.

    Noć je smatrana vremenom delovanja boga Triglava. Moguće je da su mu, zbog toga, na kipovima oči na svim glavama bile pokrivene povezom. U njego-voj vlasti su bile vile i noćni konjanici. Simbolizovali su ga: crni i hromi konji, labudovi i guske, a od biljaka: zova, planinsko cveće i grožđe. Zbog grožđa je Triglav imao u posedu bure, čija sadržina je i priličila moćnom ratniku, uz njegovu obavez-nu opremu: mač, koplje, sedlo i rog. Obredi u čast Triglava su: koleda - s preskakanjem vatre radi očišćenja i s igrom i pesmom radi izazivanja kiše, gatanja i ma-zije - kad su okrivljeni morali da vade vrelo gvožđe iz vode. Smatralo se da će nevini us-peti u tome, a da će krivci biti povre-đeni.

    Na kipovima Triglava, dominirao je ogroman mač, koji je simbolizovao njegovu veliku snagu. Figura jelena ispod mača upućivala je na zaključak da je Triglavovo stanište bilo u planinama i u šumi. Ostale slike na kipu predstavljale su Sunce i planinsko bilje.

    U hrišćanstvu su funkcije boga Triglava prenesene na svece: Mihajla, Gavrila i Rafaela, a delimično i na Trifuna i Todora.

    U slovenskim zemljama, mnoge planine i njihovi vrhovi nose ime boga Triglava.


    RADGOST, NA KUĆNOM PRAGU:

    Hleb i so, i ptica na ramenu

    Bog Radgost je zaslužan što su naši susedi davno uočili da je duša Slovena široka. Iako je Radgost, u poređenju s drugim bogovima, imao sužena zaduženja, njegov kult je bio široko poštovan. Možda je predstav-ljen sa dve glave zato što je bio zaštit-nik gostoprimstva - jednom glavom je bdio nad domaćinom, a dru-gom nad gostom.

    NJegov kip u hramovima bio je tako izrezbaren da nije dozvoljavao nedoumicu oko domaćinovog ponašanja prema gostu. Figura ptice na Radgostovom ramenu predstavljala je radosnu najavu gosta. Sve što je čekalo gosta u domaćinovoj kući, bilo je predstavljeno na kipu Radgosta: hleb i zdelica soli, čime se i danas dočekuju gosti u domovima Srba. Dalje, figure domaćih životinja, zatim vepra, medveda, labuda i grožđa govore da gostu ne sme biti uskraćeno ništa sa domaćinove trpeze i ostave. Najvažnija alatka svakog domaćinstva je sekira i ona je u desnoj ruci Radgosta.


    Svarogova supruga Vida zamolila je ovog svevišnjeg boga da stvori čoveka po svom obličju. Svarog je udahnuo svoj duh jednom hrastu, od kojeg je postao prvi čovek- Dubravko. Vida je svojim dahom stvorila prvu ženu - LJubljenicu


    d prirodnih pojava, Radgost je vezan samo za vetar, a od duhovnih za veštice i kućnog duha - konjanika Domovoja. Posvećivane su mu najbrojnije amajlije - od dragocenih metala, kamena i drveta. Simbolizovali su ga: zeleni konj, vepar, medved i orah. Bog Radgost se slavio u vreme letnje ravnodnevnice, a kultna mesta su mu, pored hrama, bila ognjište i kućni prag. Kod Srba se i danas kućni prag poštuje, pa se prenosi preko njega i nevesta, a svakom namerniku koji ga prekorači, garantuje se poštovanje i sigurnost u kući domaćina.

    Funkcije Radgosta u hrišćanstvu prenesene su na Svetog Andriju i delimično na Svetu Trojicu.
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  6. #5
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406,386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    Dec 2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59,575

    Uobičajeno Odg: Pravoslavlje Srbi i Perun

    Pravoslavlje Srbi i Perun


    Stribog, neumorni putnik

    KRILATI BOG
    SA RATNIČKIM ŠLEMOM


    Stribog je gospodar vetra i vazduha. Važio je za neumornog putnika koji se lako prebacuje sa jednog mesta na drugo. Zbog toga je zamišljen kao moćni, streloviti, vetar. Sloveni su mu ime zamenjivali nazivom za najčešći vetar u svojoj okolini, pa su ga Srbi oslovljavali rečnim vetrovima: vardarcem, pomoravcem, podunavcem, ali i košavom, burom, jugom ili povetarcem. Pošto se pojavljivao nekad silovito i razor-no, a ponekad blago i plodonosno, pripisivan mu je nestalan karakter, koji je prelazio od besa do dobroćudnosti. Tako se zimi ispoljavao nemilosrdno - zamrzava vodu, nanosi sneg pa kuće i puteve i kažnjava hladnoćom. Od njegovog imena ostao je glagol "strigati", pa su Sloveni govorili za hladna vremena: "Vetar striže". Supro-tno ovakvom ponašanju, Stribog je u proleće radovao ljude - šaljući im, na krilima povetarca (razvigorca), boginju Vesnu; koja ih je darovala novim životom i raskošnom lepotom, zaodevši im okolinu u zeleno, cvetno i mirišljavo ruho. Ukratko, Stribog je dobar, ali je često naprasit i prgav. Ove Stribogove osobine nisu zaboravljene kod Srba. One su, u mnogobrojnim legendama, pripi-sane Svetom Savi, gde se naš najveći svetac pojavljuje kao neumorni putnik, koji pomaže ljudima i podučava ih, ali ih često i okrutno kažnjava - ako se ponašaju nemoralno.

    Stribogova kultna mesta bila su na grobljima. On je na drugi svet prenosio mrtve. Bio je to dobar bog, ali često naprasit i strog. Njegovi simboli bili su krstovi od leda, verige, orao je bio njegova ptica. U Stribogovo ime se bajalo, ali i zaklinjalo. Pred njegovim kipom mirili su se zavađeni, a sretan broj bio mu je broj sedam, kao što su njegovi dani bili ponedeljak, četvrtak i subota. Sveti Sava zadržaće mnoge osobine slovenskog Striboga

    Stribog je važio i za ratnika, poput Svetovida, Gerovita i Triglava. Od njih se razlikuje po tome što ima krila. Ona mu omogućuje da brzo prelazi ogromna prostranstva na zemlji, ali su mu služila i za prenošenje duša umrlih u drugi svet, zašto je, takođe, bio zadužen. Ovo zaduženje u hrišćanstvu je pripalo Svetom Nikoli, a posle Svetom Jovanu, i na kraju Svetom Arhanđelu, koji je duše predavao Svetom Petru - za Raj ili Pakao.

    Stribogova pravno-magična moć obezbeđivala mu je visoko mesto u panteonu slovenskih bogova, što se potvrđuje činjenicom da se njegovo ime ističe u letopisu Nestora Časnog Kijev- skog iz jedanaestog stoleća posle Hrista i u "Slovu o Polku Igorovu". U opisanom Kijevskom panteonu, Stribogov kip je bio pored Dažbogovog, Perunovog i Horzovog.

    Prilikom obreda posvećenih bogu Stri-bogu i magijskih radnji, poštovan je Stri-bogov izbor brojeva i dana, prema sledećim odlikama: srećni dani su ponedeljak, četvrtak i subota; srećan je broj 7, a magičan broj 3. Sloveni su slavili Striboga tri puta godišnje: zimi, u proleće i u jesen. U njegovo ime su vernici, pored bajanja, zavetovanja i dogovaranja, priređivali obrede za pomirenje među prijateljima i rođacima, što nas, opet, podseća na Svetog Savu, koji je uspeo da pomiri svoju zavađenu braću - srpske kraljeve - Stefana i Vukana. Pred Stribogovim kipom, žreci su primenjivali i mazije: obred po kojem je osumnjičeni morao da izvadi vrelo gvožđe iz vode - ako bi ostao nepovređen, proglašavan je nevinim.

    Stribogova kultna mesta, pored hramova, bila su na grobljima. Pored vetra, njegov je bio i grad - tuča, a od duhovnih pojava: aloviti vihor i usudi. U slučaju vetrovitih vrtloga, koji su mogli da ponesu žito, slamu, seno, pa i delove kuća, tumačilo se da je Striboga spopao, zbog nekog ljudskog greha, strašan bes. Stribogovi predmeti bile su verige i krst, kojeg su vernici oblikovali od leda u toku zimskih dana. Njegov je bio orao i prolećno cveće - koje mu je darovala boginja Vesna.

    Stribog je na kipu bio predstavljen kao ratnik. Pored spomenutih krila, imao je na glavi metalnu kapu sa šiljkom - na koju podsećaju nemački šlemovi iz Prvog svetskog rata. Vrat i gornji deo Stribogovog tela pokriveni su metalnim pločicama. Bog Stribog u rukama drži ogroman luk i snop ubojnih, dugih, strela.

    Njegove funkcije u hrišćanstvu obavljaju sveti: Vartolomej, Petar, Sava, Pantelija i Atanasije.
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  7. #6
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406,386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    Dec 2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59,575

    srce Odg: Pravoslavlje Srbi i Perun

    Pravoslavlje Srbi i Perun


    Vesna, prolećna

    DOBROTA I BLAGOST
    POŠTOVANjE I SLOGA
    SREĆA I LJUBAV




    U Vesninim obredima ima nečega što nedvosmisleno podseća na hrišćansko pričešće: žrec je svojim vernicima davao da progutaju leskov pupoljak ili glogov list. U čast Vesne bojena su jaja, najčešće u crveno, simbolišući vatru i sunčevu toplotu - danas se jaja boje za Uskrs. U doba cvetanja vrba, deca su kićena grančicama i zvončićima - to je Vrbica


    Vesna je omiljena boginja proleća. Sa prolećem je najavljivala tople dane, plodne njive i brojna stada na pašnjacima. Život se u proleće obnavljao, a Vesna je zaslužna što je on dobijao raskošne i lepe oblike: zelene krošnje, raznobojne cvetove i opojne mirise. Ovim je unosila radost u domove Slovena, pa joj je kult bezgranično uzdizan. Vernici su joj se molili da bude milostiva i da umnoži vesnike drugih srećnih događaja; i u porodici i u društvenoj zajednici. Zato nije zaboravljana ni pri najvećoj porodičnoj radosti - dolasku na svet novih naraštaja. Roditelji su svojim kćerkicama rado davali njeno ime. Ovaj običaj se zadržao i do danas, pa je Vesna jedno od najčešćih ženskih imena kod pravoslavnih Srba.

    Boginja Vesna je bila uzor u svakom pogledu, pa su Sloveni želeli da im kćerke budu vesele, lepe, čiste i mirišljave kao ona. A upravo je tako zamišljana i boginja Vesna. Njenu lutku su momci oblačili u ruho od trave, grančica sa pupoljcima, cveća i lišća. Momci su je nosili kroz naselja i donosili na kultna mesta. Ukusno i lepo obučena, boginja Vesna je širila opojne mirise oko sebe, pa je takva slika očaravala Slovenke, koje su našle načina da se domognu mirisne tečnosti, kojom su počele da kvase lice i natapaju svoju odeću. Pored zanosne lepote, Sloveni su Vesni pripisivali i gospodstvo nad sunčevom toplotom, bez koje ne bi bilo obnavljanja prirode u zeleno i cvetno ruho, niti bi moglo biti klijanja i nicanja novih biljnih izdanaka. Sveštenici su smatrali vatru simbolom sunčeve toplote, pa su je ritualno potpaljivali i blagosiljali. Vernici su zato, radi sreće u porodici, deo te obredne vatre odnosili kući i potpaljivali svoje ognjište. Inače, oko vatre su sveštenici (žreci) rukovodili pastirskim igrama - radi što bujnije trave na pašnjacima. Pored toga, u igri i pesmi učestvovale su i mlade devojke - dodole, ispunjavajući deo obreda vezanog za dozivanje kiše. (Ovaj obred priređivan je u čast i drugih bogova). U ritualu boginji Vesni, devojke su bile obučene samo u ruho od trave, grančica, lišća i cveća (kao i Vesna) i kad je bilo dovoljno toplo, prisutni su ih, obilato, polivali vodom. Kasnije su, za igru i pesmu, dodole bile nagrađivane od strane svakog domaćina.



    Imala je cvet u kosi, u levoj ruci držala buket cveća, a na kažiprstu desne ruke stajala joj je lastavica. Vesnina kultna mesta uvek su bila pored vode, njeni predmeti su venci, lutke, jaja i zvona. Njene ptice su lasta i roda, njene biljke breza, vrba, maslačak i cvet breskve. Vesnini praznici preneti u hrišćanstvo su Cveti, Vrbica, Mladenci. Štitio ju je bog viteza i ratnika Gerovit, a na krilima povetarca donosio ju je bog vetra i vazduha Stribog


    Boginja Vesna, kao i svaka ovozemaljska dama, nije bila usamljena. Imala je svog zaštitnika - boga Gerovita, viteza ratnika, koji je bdio nad njom i boga Striboga - boga vetra i vazduha. Stribog ju je, na krilima lakog i prijatnog povetarca, donosio svakog proleća. Vesni je pripisivana još jedna odlika, tako prisutna za smrtnice - netrpeljivost prema drugim ženama. Ona je bila ljuta protivnica boginje Morane - gospodarice zime i smrti. U žestokom obračunu između dve boginje, Sloveni su se opredeljivali za omiljenu Vesnu, pa su joj pomagali tako što su, na razmeđi zime i proleća, pravili lutku sa omraženim likom Morane i uz prigodne obrede je spaljivali, dozivajući Vesnu da što pre dođe. Ovaj savez sa Vesnom, Sloveni su koristili tako što su je pozivali, molitvama i magijskim radnjama, da im pomogne da oteraju Moranu iz kuća i iz staja, gde bi nameravala uzimati duše ili nanositi patnje ljudima i stoci.

    Sloveni su verovali da Vesna, suprotno opasnoj Morani, pomaže ljudima i da u proleće popravlja zimom narušeno zdravlje, usklađujući, istovremeno, rad srca i razuma. Time je ljude činila dobrim i blagim, pa nije bilo prepreke da oni međusobno neguju poštovanje i slogu. Jednom rečju, Vesna je donosila ljudima sreću i ljubav. Zauzvrat, Sloveni su u njenu čast priređivali jedan od najradosnijih obreda. Sastojao se u veselju sa supružnicima koji su sklopili brak u prethodnoj godini. Za tu priliku, pripremani su kolačići sa medom, poetično nazivani - medenčićima. Ovaj običaj će preživeti, pa će i u hrišćanstvu zadržati istovetno ime - Mladenci, s tim što će ga Pravoslavna crkva vezati za dan Četrdeset mučenika, 23. marta, kad je u četvrtom veku ubijeno 40 rimskih vojnika, koji se nisu želeli odreći, tada zabranjene, hrišćanske vere.

    I drugi obredi posvećeni boginji Vesni su preživeli i održali se u hrišćanstvu. Kao i njen prolećni cvetni praznik, kojeg i danas praznujemo kao Cveti. U Vesninim obredima je nešto što nedvosmisleno podseća na hrišćansko pričešće, jer je žrec svojim vernicima davao da progutaju leskov pupoljak, ili glogov list. U vreme cvetanja vrbe, deca su kićena vrbinim resama, a oko vrata su im stavljani zvončići, da bi nagovestili brojnu i zdravu jagnjad. Nema sumnje da je i ovaj obred zadržao u pravoslavlju bar svoje ime - Vrbica. U proleće su i Sloveni bojili jaja i crvena boja je bila najprisutnija, jer je simbolizovala vatru i sunčevu toplotu, koju je Vesna donosila. Crvena jaja su, s vinom i hlebom, poklanjana domaćinu kuće. Hleb, vino i obojena jaja su u hrišćanstvu dobili samo još jaču simboliku. Pošto su svi Vesnini obredi bili posvećeni proleću i novom životu, tako je proleće obeleženo i u hrišćanstvu, jer je na Blagovesti (7. april) Arahanđel, noseći beli krin u ruci, obavestio Bogorodicu o njenom bezgrešnom začeću - novom životu.

    I stari Sloveni su kukavicu smatrali zloslutnicom, naročito ako bi zakukala u proleće, kad su se proslavljali Vesnini dani. Suprotno tome, lastavicu su smatrali srećnom pticom i gotovo su je poistovećivali sa boginjom Vesnom, jer je ona bila opipljivi vesnik proleća. Zato je nikad nisu lovili i svaka porodica je bila srećna ako bi im lastavica ozidala svoje gnezdo ispod kućne strehe.

    Kako smo videli, boginja Vesna je vezana za proleće, a time za cvetanje i klijanje. Od duhovnih pojava, nje se tiče jedino izgon Morane. Pored hramova, Vesnina kultna mesta su uvek pored tekuće vode, a od predmeta simbolizuju je: lutke, venci, jaja i zvona. Njena živa bića su: lasta, kukavica i roda (roda i danas predstavlja vesnika novorođenčadi), a od biljaka: breza, vrba, ljubičica, maslačak i cvet breskve.

    Na svojim kipovima, Vesna je predstavljena kao lepa i nasmejana devojka; s kosom od cvetnih zvončića, krupnim očima i osmehom preko lica. Na kosi je imala veliki zvezdast beli cvet, a oko vrata ogrlicu. Grudi su joj bile bujne - kako i dolikuje boginji koja priprema uslove za novi život. U centralnom delu, bili su izrezbareni motivi obrednog kola sa figurama devojaka i mladića, a u donjem delu veliki cvetni venac. U gornjem delu kipa, predstavljeni su različiti cvetovi i lišće. Boginja je držala u levoj ruci buket cveća, a na kažiprstu desne stajala joj je lastavica.

    Vesnini praznici preneti u hrišćanstvo su Cveti, Vrbica, Mladenci. Štitio ju je bog viteza i ratnika Gerovit, a na krilima povetarca donosio ju je bog vetra i vazduha Stribog.

    Vesnine funkcije u hrišćanstvu pokrivaju: sveti: Mihajlo, Gavrilo i Rafael (Sveta Trojica) i delimično: Ćirilo i Metodije.


    ,,Vesna nosi prolece u kosi,
    sunce sjajno u oci joj stalo
    zednog poji a gladnoga hrani
    ranjenome rane leci,
    nesrecnome, srecu vraca,
    nade budi, a ljubavlju spaja
    lepota joj izasla iz Raja!.,,
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  8. #7
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406,386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    Dec 2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59,575

    Uobičajeno Odg: Pravoslavlje Srbi i Perun

    Pravoslavlje Srbi i Perun


    Lada, boginja leta

    ZLATNA KOSA
    I OČI BOJE LJUBIČICE



    Lada je boginja lepote, plodnosti i leta. Njeni dani su bili od 25. maja do 25. juna. Po njima se vidi da je Vesnina naslednica, od koje je preuzela probuđenu prirodu, da bi nad njom bila i omogućila joj razvoj do punih plodova. Lada je nastavljala sve ono što je Vesna započela - pa će celog leta lepotom biti ukrašena naselja, livade, šume, planine i nebo. Zato je i nazvana boginjom lepote i ljudi su je zbog toga najviše obožavali, moleći je da i njih učini lepim i zgodnim. Njoj su posvećivani česti i raznovrsni karnevali. U njenu čast se mladež okupljala u kućama ili na izletima u prirodi, najradije u vreme koje u hrišćanstvu obeležavaju ivanjdanske igre. U oba slučaja su igrana kola i pevane pesme Ladi, s refrenima: "O Lado", ili "O LJeljo". To su izvodile slovenske rusalke i ovi su obredi bili tako omiljeni da su se zadržali stotinama godina u vreme hrišćan-stva. Zabeleženo je da su se ruski sveštenici žalili da ovu pagansku pojavu ne mogu da suzbiju, jer je mladež, dolazeći u hrišćanske hramove, iznenada započinjala igre posvećene Ladi. Zbog toga je Pravoslavna crkva malo izmenila karakter ovih običaja, pa se danas na hrišćanske praznike pojavljuju, umesto rusalki, kraljice. Ladin obred je bilo i momačko pletenje venaca, koji su se, na izletima, stavljali devojkama na glavu, a kasnije su ih momci preuzimali, nosili kući i kačili iznad kućnih vrata ili na zidove u svojim sobama. Manje vence su mladići stavljali oko vrata kipovima svojih bogova, koje su držali u kućama. U čast boginje Lade, Sloveni su uzimali poslednji otkos žita, čineći od njega mali stožer, vezali su ga crvenim kanapom i prskali krvlju pevca. Pored ovog, činjen je i stožer od trešnjevog drveta, sa izrezbarenim likovima bogova, na koje su stavljani venčići. Stožeri su bili posvećeni kultu Sunca i imali su svrhu da podstaknu rast bilja pod njegovim zracima, ali i da izmole dovoljno kiše za žednu zemlju. Oko stožera su devojke pevale: "Oj, ubave mlade mome, Lado, Lado". Momci i devojke su u kolu bili okićeni i prolazili su ispod venaca, koje su za tu priliku držali, u obliku slavoluka, drugi mladići i devojke. Mnogobrojni su obredi posvećeni boginji Ladi, mada svi nisu ni zapisani ni zapamćeni. Jedan od njih sastojao se u tome što su ga upražnjavale devojke, bez prisustva muškaraca. One su nage uzimale deo od pribora za tkanje - vratilo, dodavale mu konjsku drvenu glavu, simulirale jahanje i palile su brezove kore, nataknute na duge motke. Ove motke (lile) podizane su visoko iznad glave osobe koja je bila odabrana da zameni boginju Ladu. Ona je u ruci držala jabuku petrovaču i ivanjsko cveće.


    Ladi su pripadali sunce, topla noć i kiša. Njene životinje su bile petao, jelen, mrav, a biljke trešnja, lipa, maslačak i božur. Devojke su joj se molile za lepotu, muškarci je prizivali u vreme ljubavnih patnji. Bila je naslednica Vesne, što Vesna učini cvetnim, Lada plodnim. Na kipovima prestavljana je kao lepa, stasita žena, prekrivena zrelim plodovima voća, sa suncem na grudima


    Vatra, kojoj su Sloveni pridavali čudesne moći, bila je obavezna i u obredima posvećenim boginji Ladi. I u ovom slučaju je omladina preskakala vatru i oko nje igrala i pevala.
    Lada, kao i Vesna, bila je obožavana zbog svoje duhovne i telesne lepote. Predstavljana je kao najlepša slovenska žena - bele puti, zlataste kose i s krupnim očima, boje ljubičice. Usne su joj bile sočne - gornja boja jagode, a donja maline. Telo joj je bilo stasito a koža mirisna. Ona je bila zanosna i privlačna, pa su je Sloveni prizivali prilikom sklapanja brakova ili u vreme ljubavnih patnji. Tad su joj pevali, uz ponavljanje refrena: "Didi Lado". Kao i Vesna i Lada ima odlike i sudbinu zemaljskih žena, pa su ostali tragovi da su njeni dragani bili bog Gerovit - vitez i ratnik i drugi moćni sloven-ski bog na konju jarosni (ljutu) Jarilo.


    Da li su se Sloveni koristili krstom i pre hrišćanstva govore, pored zapisa o pravljenju krsta od leda u slavu Stariboga, i ovi metalni ukrasi u obliku četiri povezana krsta, nađena slovenskom ostrvu Rujan - danas Rigen u Nemačkoj


    Česi i danas Ladu zovu Pana - gospođa. Rusi su svom najomiljenijem vozilu dali ime Lada. To nije čudno, jer je Lada ostala u slovenskoj folkloristici prisutnija od drugih božanstava. Njeni znaci su česti motivi u vezovima i ručnim radovima slovenskih žena, tako da je lako, preko njih, odgonetnuti davnašnje funkcije boginje Lade.

    Od prirodnih pojava, Ladi su pripadali Sunce, topla noć i kiša, a od predmeta spomenuti venci i stožer. Njeni su: petao, jelen, orao i mrav, a od biljaka: trešnja, lipa, maslačak i božur. Od duhovnih pojava, Lada je gospodar Poljevika. Kultna mesta su joj u poljima, a obredi su: žrtvovanja, kresnice i rusalke.

    Kip boginje Lade prikazuje, kako je navedeno, stasitu i lepu ženu, a tako su i Grci zamišljali svoju boginju Afroditu. Na Ladinim prsima su razvijene dojke, znak plodnosti i ugravirano Sunce, bez kojeg ne bi bilo te plodnosti. Ostali delovi kipa pokriveni su slikama voćnih plodova, živih bića i znacima plodnosti, prisutnim na današnjim vezovima i ručnim radovima. Funkcije boginje Lade u hrišćanstvu pokrivaju: Arhanđeli Mihailo, Gavrilo i Rafael a delimično sveci: Đorđe i Petar.

    Ladi su pripadali sunce, topla noć i kiša. Njene životinje su bile petao, jelen, mrav, a biljke trešnja, lipa, maslačak i božur. Devojke su joj se molile za lepotu, muškarci je pri-zivali u vreme ljubavnih patnji. Bila je naslednica Vesne, što Vesna učini cvetnim, Lada plodnim. Na kipovima predstavljana je kao lepa, stasita žena, prekrivena zrelim plodovima voća, sa suncem na grudima.
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

Informacija Teme

Users Browsing this Thread

Trenutno 1 korisnika pregleda ovu temu. (0 članova i 1 gosta)

     

Slične Teme

  1. Srbi i Evropa ispod tri pera - izbor iz stampe
    Od Vesna u forumu Aktuelnosti
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 27.01.2013, 15:23
  2. Luzicki Srbi kroz istoriju
    Od Vesna u forumu Istorija
    Odgovori: 12
    Zadnji Post: 21.08.2012, 10:27
  3. Pravoslavlje i cedomorstvo
    Od Vesna u forumu Religija
    Odgovori: 2
    Zadnji Post: 04.04.2012, 15:35
  4. Pravoslavlje i Materinstvo
    Od Vesna u forumu Religija
    Odgovori: 2
    Zadnji Post: 04.04.2012, 15:33
  5. Pravoslavlje i Devojastvo
    Od Vesna u forumu Religija
    Odgovori: 1
    Zadnji Post: 04.04.2012, 15:29

Članovi koji su pročitali ovu temu : 0

Nemate dozvolu da vidite spisak imena.

Tagovi za ovu Temu

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts


O Nama

    Narodni radio, melem za uši ko ne sluša može da ga nađe na www.radiosumadinac.org

Preporučeni Linkovi

Pratite nas na

Twitter Facebook youtube Flickr DavianArt Dribbble RSS Feed



RSS RSS 2.0 XML MAP HTML
Loading...
Svaki korisnik ovog sajta odgovoran je za sadržaj poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za njihov sadržaj. Postavljanjem vaše poruke ili vašeg autorskog dela saglasni ste da ovaj sajt postaje distributer vašeg dela i odričete se mogućnosti njegovog povlačenja ili brisanja bez saglasnosti uprave sajta. Distribucija sadržaja sa ovog sajta je dozvoljena samo u nekomercijalne svrhe, uz obaveznu napomenu da je sadržaj preuzet sa ovog sajta i uz obavezno navođenje adrese RadioSumadinac.org. Kako je sajt ovih dimenzija nemoguće u potpunosti kontrolisati, ukoliko primetite materijal nad kojim Vi ili neko drugi već ima autorska prava, odmah nam se obratite i materijal će biti uklonjen. Za sve ostale vidove distribucije obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od vlasnika Sajta


Optimizovano za rezoluciju: 1920x1080