Bozicni post


Pred nama je Božićni post, jedan od četiri velika godišnja posta. Božićni post traje 40 dana, ali nije tako strog kao Veliki post. Počinje 15/28. novembra, a završava 24. decembra / 6. januara.


Bozicni post
U toku celog ovog posta ne jedemo meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka, tokom kojih se posti na vodi.
Riba se jede svake subote i nedelje, kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak. Poslednja nedelja Božićnog posta posti se strože, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti na vodi.
Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti na vodi. Veoma je važno da pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru i padaju u vreme Božićnog posta ne prekidaju post, već da Novu godinu proslavljaju kada dođe po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila.



Smisao posta
Osnovni cilj posta jeste očišćenje duše i tela od telesnih i duševnih strasti, kao i proslavljanje Boga i njegovih svetih. Pravi post, dakle, ima dve strane, telesnu i duhovnu, i sastoji se, kako od uzdržavanja od mrsne hrane, tako i od uzdržavanja od rđavih misli, želja i dela. Umnožavaju se molitve, dobročinstva i sve jevanđelske vrline.
Stoga, Sveti Vasilije opominje: „Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanje od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela. "Post obuzdava slastoljublje i stomakougađanje. Međutim, istovremeno oslobađa čoveka od tiranije duševnih strasti i rđavih pomisli. Njime se čisti čovekov um i uzvodi ka nebesima. Nemoguća je čista i sabrana molitva i sticanje bilo koje hrišćanske vrline bez duševnog i telesnog posta".
Ipak, najvažniji cilj posta jeste da steknemo zajednicu sa živim Bogom. Bez duševne čistote, koja se između ostalog postiže i redovnim postom, ne možemo da se približimo Bogu i zadobijemo čistu molitvu, te tako postanemo zajedničari Božje blagodati.

izvor;Alo