Tisa

Tisa (mađ. Tisza, ukr. Тиса, sl. i rum. Tisa i nem. Theiß) je reka u srednjoj Evropi i
najduža pritoka Dunava. Protiče kroz Panonsku niziju. Izvire u Ukrajini, na Karpatima u
oblasti Bukovina, i dalje prolazi kroz Mađarsku, Rumuniju, Slovačku i Srbiju. Uliva se u
Dunav nasuprot Starog Slankamena.

Tisa je dugačka 1.358 km, a površina razvođa iznosi 157.186 km˛. U Vojvodini Tisa deli Bačku
(desna obala) i Banat (leva obala).


Najveća pritoka Tise je Mureš, a zatim slede Begej, Bodrog, Zlatica, Kereš, Samoš, Šajo,
Kireš, Čiker i Jegrička.

Tisa je plovna na dužini od 532 km.

Dužina Tise kroz Srbiju iznosi 164 km.

Veliki i Mali bački kanal povezuju Tisu sa Dunavom, a Begejski kanal sa Tamišem.

Značajniji gradovi na Tisi su: Tokaj, Solnok, Čongrad, Segedin, Senta i Bečej.


Regulacija toka

U planinskom delu toka, Tisa je bistra i brza reka. Nedostatak jezera u oblastima Karpata
utiče na to da su varijacije nivoa vode u Tisi izuzetno velike, sa tipično tri godišnja
poplavna perioda. Ako se visok nivo vode u Tisi poklopi sa sličnom situacijom u Dunavu,
Tisa nadire uzvodno, što izaziva velike poplave. Takva situacija je razorila Segedin
proleća 1879.

Između 1846. i 1880., austrijske i austrougarske vlasti su organizovale regulaciju toka
reke Tise (mađ.: a Tisza szabályozása) i skratile joj dužinu za 450 km. Sagrađeni sistem
zaštite od poplava je najveći u Evropi. Danas postoji 3680 km kanala koji kontrolišu Tisu.

Tokom 1980−ih na Tisi je napravljenio veliko veštačko jezero Tisa (mađ.: Tisza-tó) sa
namerom da se pomogne u regulaciji toka i posebno poplava. Ubrzo je ovo jezero postalo
popularno turističko odredište Mađara, skoro kao i jezero Balaton.

Vikipedija