Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Kaljenje ozime pšenice i otpornost prema mrazu
Povecaj Tekst Smanji Tekst

  1. Dobro Došli na Radio Šumadinac forum.

    Trenutno pregledate forum naše zajednice kao gost, što vam daje ograničen pristup većini diskusija. Registacijom koja je besplatna dobijate mogućnost da postavljate teme, privatno komunicirate sa drugim članovima (PP), odgovarate na ankete, uploadujete, i pristup mnogim drugim posebnim delovima. Registracija je brza, jednostavna i apsolutno besplatna i zato Vas molimo, pridružite našoj zajednici danas!!

    Ukoliko imate bilo kakvih problema sa procesom registracije ili vašim nalogom za prijavljivanje, kontaktirajte nas.
+ Odgovor Na Temu + Kreiraj Novu Temu
Prikaz rezultata 1 do 2 od 2
  1. #1
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,050

    srce Kaljenje ozime pšenice i otpornost prema mrazu

    Kaljenje ozime pšenice i otpornost prema mrazu

    Zimski usevi očvršćuju se bolje u vedrim sunčanim danima, naizmenično sa umereno mraznim noćima. Za prolazak prve faze potrebno je 12 do 14 dana, a za potpuno kaljenje do 24 dana.

    Sposobnost da izdrže uticaj mraza i drugih zimskih neprilika razvija se u biljkama u jesen i poznata je kao "kaljenje", što je zapravo fiziološki proces, čija suština još nije u potpunosti rasvetljena. Međutim, dostupni podaci omogućavaju da se utvrde fiziološki i biohemijski procesi koji se dešavaju u ovom periodu. Oni uključuju, posebno, nagomilavanje šećera i suvih materija, dehidrataciju tkiva, promene u strukturi plazme biljnih ćelija i tako dalje.

    Proces kaljenja biljaka je u dve faze. Prva faza odvija se u jesen u biljkama koje još nisu smrznute na temperaturama od plus 6 do 0 °C, koje usporavaju procese rasta, ali i dalje vrše fotosintezu. U ovoj fazi dolazi do nakupljanja šećera kao zaštitnih supstanci. U takvim
    uslovima, zimske biljke mogu da akumuliraju i do 30% šećera. Biljke koje završe prvu fazu kaljenja podnose temperature od - 10 do -12 ° C. U drugoj fazi, koja se odvija na nižim temperaturama (od oko - 2 do - 5 °C), povećanje zimske otpornosti uglavnom je povezano sa dehidracijom biljnog tkiva i prelaskom dela slobodne vode u vezanu vodu. Vrlo je verovatno da je druga faza kaljenja biljaka povezana sa delimičnim odvajanjem protoplazme od ćelijske opne.

    Nakon kaljenja ozima pšenica izdržljivija


    Zimski usevi očvršćuju se bolje u vedrim sunčanim danima, naizmenično sa umereno mraznim noćima. Za prolazak prve faze potrebno je do 14 dana, a za potpuno kaljenje do 24 dana. Ozima pšenica, koja je prošla fazu kaljenja, postaje izdržljivija i može podneti mrazeve na dubini čvora bokorenja do minus 15 - 16 °C ispod snežnog pokrivača.

    Suština procesa kaljenja biljaka je u prilagođavanju unutrašnje biohemijske aktivnosti ćelija novom temperaturnom režimu. U isto vreme, neke biljke su spremnije da dovedu svoj enzimatski aparat u skladu sa novim temperaturnim uslovima, dok druge teško mogu da obnove enzimatsku ravnotežu, pa mogu uginuti na temperaturama koje su daleko iznad tačke smrzavanja biljnih tkiva ili na temperaturama koje izazivaju koagulaciju protoplazme. Poslednjih godina, otkriveno je da su za vreme kaljenja neophodne niske temperature, pre svega za usporavanje rasta biljaka. U biljkama se stvara fiziološko stanje pogodno za razvoj svojstava otpornosti na mraz u protoplastu.

    Ukoliko je temperatura bliža 0 °C, utoliko je slabiji porast i prva faza kaljenja nastavlja se intenzivnije. Istraživači su otkrili da su procesi rasta potisnuti dejstvom nižih temperatura i nakupljanja šećera u tkivu. Istovremeno, svetlost utiče na otpornost na mraz ne samo fotosintezom (nakupljanjem šećera i drugih zaštitnih supstanci), već i inhibiranjem procesa rasta. Prilikom kaljenja u tkivima ozimih biljaka smanjuje se količina slobodnog i vezanog auksina. Međutim, jedna niska temperatura nije dovoljna za ovaj postupak, neophodno je obogaćivanje ćelija šećerima. Dostupnost slobodnog auksina u biljci utiče na njegovu otpornost na mraz. Sve što sprečava prelazak iz amorfnog u kristalno stanje i povećava viskoznost plazme, povećaće njenu otpornost na smrzavanje, a ono što doprinosi apsorpciji enzima ili pojačava sintetičku aktivnost, takođe povećava otpornost na izmrzavanje, pojašnjava savetodavac Dragomir Radić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Smederevo.

    Dodavanje azota smanjuje otpornost biljaka

    Recimo, upotreba fosfora i kalijuma aktivira sintetičke procese, što dovodi do boljeg kaljenja i povećane zimske otpornosti biljke. Dodavanje azota, naprotiv, pojačava hidrolitičke reakcije, usled čega se smanjuje otpornost biljaka. Pod uticajem niskih temperatura, sorte otporne na mraz brže prolaze drugu fazu kaljenja. Ako se ozima pšenica u jeseni izbokorila i kaljenje je prošlo pod povoljnim uslovima, tada je u stanju da podnese mrazeve u zimskom periodu ispod snežnog pokrivača do minus 30 - 35 °C i niže.

    Sorte stepskog tipa su otpornije na mraz od sorti mediteranskog tipa. Biljke u stanju mirovanja imaju veliku otpornost na negativne temperature. Stepen mirovanja u različitim organima i tkivima nije isti. Najduže stanje mirovanja je utvrđeno u ćelijama vegetacione kupe i u čvoru bokorenja, a najosetljivije je lišće.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  2.    Linkovi Sponzora

    SRB HOST

  3. #2
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,050

    Uobičajeno Odg: Kaljenje ozime pšenice i otpornost prema mrazu

    Značaj pravovremene i pravilne prihrane ozime pšenice

    Prihrana pšenice je veoma važna agrotehnička mera. Ona ima veliki uticaj na visinu ostvarenog prinosa. Pravilna ishrana azotom naročito je značajna tokom faza bokorenja i vlatanja odnosno kada se odvija segmentacija konusa rasta i kada se diferencira broj klasaka i cvetova u klascima.

    Ozima pšenica za svoj razvoj zahteva velike količine mineralnih elemenata iz zemljišta, pa stoga za ostvarenje visokih prinosa traži plodna zemljišta. Kada je reč o makroelemenatima, pšenica najviše usvaja azot. Diplomirani inženjer ratarstva Milenko Đurić kaže da se na osnovu dosadašnjih istraživanja smatra da za formiranje jedne tone zrna sa odgovarajućom vegetativnom masom pšenici treba oko 25 kilograma azota. U slučaju nedostatka azota biljke pšenice se slabije bokore i imaju kraći klas, koren im se izdužuje i ne grana se. Usled manjka azota biljke su niže i tanje, a skraćuje se i period rasta listova, kao i dužina njihove fiziološke aktivnosti.

    Višak azota nepovoljno utiče na produktivnost biljaka

    Nedostaci azota uočavaju se najpre na starijem lišću koje postaje žuto zbog smanjene sinteze hlorofila i postepeno se suši. Nasuprot manjku i višak azota nepovoljno utiče na produktivnost biljaka. Prekomerna prihrana azotom podstiče rast vegetativne mase usled čega su biljke preterano bujne. Biljna tkiva postaju sunđerasta i meka. Takve biljke lakše poležu i podležu napadima biljnih bolesti. Кoren biljaka je kraći i deblji čime se smanjuje otpornost na sušu. Višak azota dovodi i do produžavanja vegetacije.

    U početku prolećnog kretanja vegetacije neophodna visoka koncentracija nitrata

    Prihrana pšenice je veoma važna agrotehnička mera. Ona ima veliki uticaj na visinu ostvarenog prinosa. Pravilna ishrana azotom naročito je značajna tokom faza bokorenja i vlatanja odnosno kada se odvija segmentacija konusa rasta i kada se diferencira broj klasaka i cvetova u klascima. Zato je u početku prolećnog kretanja vegetacije neophodna visoka koncentracija nitrata 12-20 kg N-NO3 u površinskom sloju zemljišta od 0-20 centimetara.

    Ukoliko se upotrebljava urea, prihranu treba obaviti ranije

    Vreme prve prihrane zavisi od vrste mineralnih đubriva. Ukoliko se upotrebljava urea, prihranu je potrebno obaviti nešto ranije, obično je to tokom prve dve dekade februara, u zavisnosti od vremenskih prilika. Ukoliko se za prihranu upotrebljava amonijum-nitrat, tada se ona može obaviti nešto kasnije, početkom marta. Treba voditi računa o vremenskim uslovima u doba prihrane jer stanje zemljišta treba da bude takvo da je moguć ulazak mehanizacije na parcelu i potrebna je određena količina padavina nakon prihrane da bi đubrivo dospelo u zonu korena u vreme kretanja vegetacije.

    Prihranu obavljati rano ujutru

    Tokom zime zemlja je vlažna, pa bi prihranu trebalo obaviti u ranim jutarnjim časovima kada je zemljište zamrznuto da bi traktor mogao bez problema da ide po površini bez straha da će naneti bilo kakvu štetu pšenici. Da bi se ostvario dobar kvalitet, visok i stabilan prinos treba obratiti pažnju na veoma važne stavke među kojima su: prvo prihranjivanje se preporučuje već u kasnu zimu ili rano proleće, po pravilu ne pre 15. februara; drugu prihranu treba obaviti u fazi intenzivnog rasta stabla do pojave klasa; treća prihrana zavisi od stanja useva i uslova gajenja.

    Vrste, količina đubriva i vreme prihrane

    Prva prihrana utiče na visinu prinosa, a druga na kvalitet. Tu bi trebalo uneti negde do 80 kilograma čistog azota po hektaru. Ako ovo pretvorimo u đubrivo to bi bilo negde oko 180 kg/ha UREA (46%N), negde oko 250 kg/ha AN (33%N), 300 kg/ha ako ga unosimo u obliku КAN (27%N). U prvom prihranjivanju sva nabrojana đubriva mogu se koristiti. U drugoj prihrani, koja bi išla negde krajem marta ili početkom aprila, količina zavisi od razvoja pšenice i ne treba koristiti azotno đubrivo UREA nego AN ili КAN. Preporuka je da se 60% azota unese u fazi bokorenja, a ostatak od 40% u fazi vlatanja.

    - Prva prihrana pšenice: 40-60 kg/ha čistog azota.
    - Druga prihrana pšenice: 30-40 kg/ha čistog azota.
    - Treća prihrana pšenice: 20-30 kg/ha čistog azota.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

Informacija Teme

Users Browsing this Thread

Trenutno 1 korisnika pregleda ovu temu. (0 članova i 1 gosta)

     

Slične Teme

  1. Odgovori: 0
    Zadnji Post: 22.12.2014, 18:16
  2. Pred setvu ozime uljane repice
    Od Vesna u forumu Ratarstvo
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 18.09.2014, 06:40
  3. Odgovori: 0
    Zadnji Post: 28.07.2013, 20:58
  4. Tov pilica prema polu
    Od Vesna u forumu Stocarstvo
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 14.03.2012, 20:23
  5. Otkud tolika mrznja prema gradjanima Srbije?
    Od Vesna u forumu Aktuelnosti
    Odgovori: 8
    Zadnji Post: 05.03.2012, 09:15

Članovi koji su pročitali ovu temu : 0

Nemate dozvolu da vidite spisak imena.

Tagovi za ovu Temu

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts


O Nama

    Narodni radio, melem za uši ko ne sluša može da ga nađe na www.radiosumadinac.org

Preporučeni Linkovi

Pratite nas na

Twitter Facebook youtube Flickr DavianArt Dribbble RSS Feed



RSS RSS 2.0 XML MAP HTML
Loading...
Svaki korisnik ovog sajta odgovoran je za sadržaj poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za njihov sadržaj. Postavljanjem vaše poruke ili vašeg autorskog dela saglasni ste da ovaj sajt postaje distributer vašeg dela i odričete se mogućnosti njegovog povlačenja ili brisanja bez saglasnosti uprave sajta. Distribucija sadržaja sa ovog sajta je dozvoljena samo u nekomercijalne svrhe, uz obaveznu napomenu da je sadržaj preuzet sa ovog sajta i uz obavezno navođenje adrese RadioSumadinac.org. Kako je sajt ovih dimenzija nemoguće u potpunosti kontrolisati, ukoliko primetite materijal nad kojim Vi ili neko drugi već ima autorska prava, odmah nam se obratite i materijal će biti uklonjen. Za sve ostale vidove distribucije obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od vlasnika Sajta


Optimizovano za rezoluciju: 1920x1080