Nova sansa za konoplju


Ukoliko se trend povećanja površina pod konopljom u zemljama EU nastavi, u Vojvodini bi mogle da se proizvode značajne količine semena, koje u severnim područjima Evrope ne uspeva. Tada bi trebalo razraditi mogućnosti upotrebe stabljike koja pri tome ostane. Za proizvodnju kratkih vlakana to bi bila dobra sirovina.


Primena prirodnih vlakana stara je koliko i civilizacija. Nakon intenziviranja korišćenja nafte kao goriva započela je proizvodnja veštačkih vlakana, od ostatka pri proizvodnji goriva. Neke osobine veštačkih vlakana su bolje od onih koje imaju prirodna, a njihova cena je uglavnom niža. Tako su zauzela mnoge oblasti primene. Konstantno su u primeni ostala neka od prirodnih vlakana, kao što je, na primer, pamuk. Pre svega u industiji tekstila. Poslednjih godina primetan je trend povratku prirodnim vlaknima. Najviše se radi na zameni staklene vune, kao armature za razne proizvode. Takođe, radi se i na uvođenju primene prirodnih materijala za izolacione materijale. Pored želje da se omogući reciklaža masovno primenjivanih delova, kao što je to slučaj automobilske industrije, i da se u građevinama primenjuju prirodni materijali, potrebno je da se ostvare i cene prirodnih vlakana koje bi bile istog nivoa ili nešto više od onih po kojima se proizvode veštačka vlakna. Takođe se radi na kreiranju novih proizvoda koji bi bili prihvatljivi za tržište baš zbog toga što su izrađeni od prirodnih vlakana.

Podloga za povećani interes za prirodna vlakna su ekološki trendovi kao i težnja, u razvijenim zemljama, da poljoprivreda koja proizvodi previše hrane pređe na proizvodnju sirovina za idustriju. Ilustrativan primer je proizvodnja izolacionih ploča na bazi vlakna konoplje i lana, sa dodatkom oko 10% vezivnog sintetičkog materijala. Kubni metar ovog materijala, ploča debljine 5 ili 10cm, košta oko 50 Eura. To je primer proizvodnje izolacionog materijala od prirodnih vlakana koji je po ceni konkurentan proizvodu od veštačih vlakana.

Stanje i perspektive

Oblast proizvodnje, prerade i plasmana prirodnih vlakana je u blagom porastu. Evropski proizvođači svoju profitabilnost proizvodnje zasnivali su na visokim subvencijama. One su u protekloj godini pale na 50%, što je uzrokovalo propadanje više proizvođača i prerađivača. Globalizacija i otvorenost tržišta dovode do toga da se uvozi jeftinije vlakno iz Kine i drugih zemalja i ono koristi kao sirovina.

Cene proizvodnje prirodnih vlakana, pre svega konoplje, kod nas ne mogu da budu, osim izuzetaka, konkurentnije, dogod postoje subvencije u EU. Kada se one smanje konkurenti će biti Kina, Ukraina, Rusija, Poljska i druge zemlje nižeg standarda. Ipak, treba napomenuti, da se u zemljama EU intenzivno radi na unapređenju tehnike žetve, što će doprineti smanjenju cene vlakna. Uglavnom se koriste vlakna koja su kraća, do 60mm, a odvajanje vlakana sprovodi se bez predhodne prerade, kao što je močenje. Do sada su dobijeni dobri rezultati, a u postupku razvoja su mašine i uređaji kojima bi se smanjio udeo pozdera ispod do sada ostvarenih 5%, a ujedno i smanjio udeo kratkih vlakana u pozderu.

Automobilska industrija sve više koristi prirodna vlakna kao armaturu za plastične delove. Ipak, to je još uvek malo. Prirodna vlakna su lakša od staklene vune, ali i slabija, te se u rezultatu dobija ista težina proizvedenih delova. Ukoliko se ova primena proširi to će predstavljati veliko tržište za proivođače prirodnih vlakana. Propisi EU koji se pripremaju, tu će primenu uskoro usloviti, te će se i tržište promeniti.

Zanimljivo je da u zemljama EU trenutno najbolja zarada na proizvodima konoplje može da se ostvari prodajom pozdera. Pozder, iz kojeg se odstrani prašina koja smeta disajni organima životinja, najbolji je materijal za prostirku. Kupuju ga vlasnici rasnih konja i kućnih ljubimaca. Tako je otpad za mnoge proizvođače postao osnova zarade i opstanka. Ukoliko se proivodnja konoplje u zemljama EU proširi, u Vojvodini bi mogle da se proizvode značajne količine semena, koje u severnim područjima Evrope ne uspeva. Tada bi trebalo razraditi mogućnosti upotrebe stabljike koja pri tome ostane. Za proizvodnju kratkih vlakana to bi bila dobra sirovina.