Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Pecine...
Povecaj Tekst Smanji Tekst

  1. Dobro Došli na Radio Šumadinac forum.

    Trenutno pregledate forum naše zajednice kao gost, što vam daje ograničen pristup većini diskusija. Registacijom koja je besplatna dobijate mogućnost da postavljate teme, privatno komunicirate sa drugim članovima (PP), odgovarate na ankete, uploadujete, i pristup mnogim drugim posebnim delovima. Registracija je brza, jednostavna i apsolutno besplatna i zato Vas molimo, pridružite našoj zajednici danas!!

    Ukoliko imate bilo kakvih problema sa procesom registracije ili vašim nalogom za prijavljivanje, kontaktirajte nas.
+ Odgovor Na Temu + Kreiraj Novu Temu
Prikaz rezultata 1 do 6 od 6

Tema: Pecine...

  1. #1
     OFF 
    Verni Član
    Poeni: 6,897, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger Second ClassVeteran5000 Experience Points
    Mira will become famous soon enough Mira's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Jan 2012
    Zadnji Put Online : 06.05.2019 @ 16:52
    Postovi
    119

    Uobičajeno Pecine...

    PEĆINA RISOVAČA

    U zatalasanoj Šumadiji, na ulazu u Aranđelovac, nalazi se pećina Risovača, među naučnicima poznata kao podzemni muzej paleolita. U njoj su pronađeni fosilni ostaci velikog broja životinja, koje su za vreme poslednjeg ledenog doba živele u stepama današnjeg brda Risovača.


    U Srbiji ima veliki broj pećina od kojih je samo neznatan broj istražen. Svaka je po nečemu posebna, a Risovača je zbog nekih karakteristika proglašena za spomenik prirode prve kategorije i kulturno dobro od izuzetnog značaja. Otkrivena je slučajno, 1953. godine, rušenjem 20. metara ulaznog dela, jer se nije znalo da u risovačkom brdo postoji pećina. Tada je i zaštićena kao arheološko nalazište, a tri decenije kasnije, pećina dobija na značaju kao spomenik prirode. U samoj pećini se nalaze rekonstrukcije pračoveka, praistorijskog lovca tipa neandertalca, urađene u prirodnoj veličini. Nekadašnji čovek koji je tu živeo bio je naš davni predak, a naučnici kažu da su tu živeli i homo sapiensi koji su mogli uporedo da žive sa čovekom tipa nenandertalac.


    Dužina pećine je 135 metara, a sa bočnim kanalima gotovo 190 metara. Pećina je najbolje pretražena od svih pećina u Srbiji i najbolje je istražena kao arheološko-paleontološko-speleološka stanica. Smatra se da je jedna od pet pećina na Balkanu gde je živeo pračovek nenadertalac kao lovac. Ovde su pronađena samo artefakta listoliki nož, šiljak, koštani bodež i glačalo, što je potvrda njegovog prisustva u ovim krajevima današnje Srbije.
    U pećini se nalaze rekonstrukcije figura životinja koje su tu živele, a to je 20 vrsta koje su živele pre perioda ledenog doba. Treba spomenuti mamute, bizone, nosoroge, džinovske jelene, stepske lavove, šakale, hijene, risove, lisice, a starost fosila je utvrđena na 36 hiljada godina, plus minus šest hiljada. Na osnovu toga se pretpostavlja da je to i vreme boravka poslednjeg čoveka neandertalca na našim prostorima.


    U pećini Risovači pronađen je poludragi kamen mermerni oniks, a nastao je radom mineralnih voda koje su proticale ovom pećinom, a te su vode, danas poznate pod nazivom Knjaz Miloš. Pre 110 hiljada godina kada su stvarale pećinu bile su hladne, kasnije su usledile tople vode koje su se taložile i bile u fizičko-hemijskim procesima iz koga je nastao mermerni oniks. U pećini ima i aragonita, kamena koji se retko nalazi u prirodi. Njegova karakteristika je da grupiše kristale u suprotnosti od sile gravitacije.

    Pećina je poslednji put uređena 2009. godine, kada je dobila dekorativno osvetljenje. Zanimljivo je da je zbog edukacije najmlađih gostiju u samoj pećini postavljen aparat za kalcifikaciju, koji pokazuje kako se stvaraju pećinski ukrasi, stalaktiti i stalagmiti, jer ova pećina ne obiluje tim ukrasima. Oni se u nalaze samo mestimično. U poslednjoj zoni pećine nalaze se dve niše, Koralna ili Snežna soba i nju karakteriše izgled ukrasa u vidu snežnog korala. Druga niša je nazvana po Vesni Bogdanović, studentu arheologije koja je radila na istraživanju pećine. U niši je pećinski nakit u nekoliko boja, koja potiče od različitih vrsta minerala.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  2.    Linkovi Sponzora

    SRB HOST

  3. #2
     OFF 
    Verni Član
    Poeni: 6,897, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger Second ClassVeteran5000 Experience Points
    Mira will become famous soon enough Mira's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Jan 2012
    Zadnji Put Online : 06.05.2019 @ 16:52
    Postovi
    119

    Uobičajeno Odg: Pecine...

    RESAVSKA PEĆINA

    Resavska pećina se nalazi u istočnoj Srbiji, na području Gornje Resave, 20 km od Despotovca. Smeštena je u krečnjačkom brdu Babina glava na obodu kraškog polja Divljakovac, na nadmorskoj visini od 485 m. To je jedna od najstarijih pećina u zemlji, jer istraživanja pokazuju da datira iz perioda pre velikog ledenog doba. Tu su još pre 80 miliona godina reke ponornice pravile put u krečnjačkoj podlozi, dok je stvaranje pećinskog nakita počelo pre 45 miliona godina.


    Resavska pećina je otkrivena 1962. godine, iako su za nju i ranije znali čobani koji su se u pećinu sklanjali sa ovcama, da bi se zaštitili od nevremena. Za posetioce je otvorena deceniju kasnije kada je od 4,5 km, detaljno istraženo blizu tri kilometra, a gotovo kilometar uređen za turistička razgledanja. Bez obzira na godišnje doba, temperatura u pećini je 7°C, dok vlažnost vazduha varira od 80 do 100%.

    Unutrašnjost pećine obiluje brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima. Pećinski nakit počinje od samog ulaza u Resavsku pećinu, a njegova boja zavisi od minerala kroz koji je prošla voda. Crvenu boju daje oksid gvožđa, beli ukrasi su od kristalnog kalcijuma, a žuti od primesa gline.


    Kroz pećinu posetioci se kreću spiralnom betonskom stazom, koja prolazi kroz različite dvorane na dva nivoa (gornja i donja galerija). Najniža tačka do koje dolaze posetioci nalazi se na 405 m nadmorske visine. U gornjoj galeriji obilaze se četiri dvorane: Dvorana sraslih stubova ili kolonada, tako nazvana zbog žućkastih stubova koji zauzimaju prostor od poda do tavanice, druga je Dvorani košnica u kojoj je tavanica prekrivena stalaktitima koji se još uvek formiraju. Drugu i treću dvoranu spaja kanal crvenih breča, po čemu je Resavska pećina jedinstvena. Taj kanjonski kanal je najsuvlji deo pećine i tu nema pećinskog nakita. Po sredini kanala nalazi se ponor Slepi tunel, dužine 25 metara, koji je ispitan, ali nije uređen za razgledanje. Kanjonskim kanalom stiže se do treće dvorane, Predvorja istorije, tako nazvane jer je u njoj pronađena kamena sekira i vrhovi koplja, lobanja polarne lisice i ognjište praistorijskog čoveka. Kraćim tunelima, koji su naknadno probijeni, dolazi se do Staze okamenjenih vodopada, veoma akustične dvorane sa figurama koje podsećaju na starca i staricu. Četvrta dvorana nosi ime Kristalna.

    Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  4. #3
     OFF 
    Verni Član
    Poeni: 6,897, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger Second ClassVeteran5000 Experience Points
    Mira will become famous soon enough Mira's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Jan 2012
    Zadnji Put Online : 06.05.2019 @ 16:52
    Postovi
    119

    Uobičajeno Odg: Pecine...

    STOPIĆA PEĆINA

    Stopića pećina se nalazi na severoistočnoj strani planine Zlatibor, a iznad nje vodi put Užice- Sirogojno. Na 30 km je od Užica, a samo nekoliko kilometara od magistralnog pravca Beograd – Podgorica.

    Prvi zapisi o pećini u Srpskom geološkom društvu datiraju s početka prošlog veka, ali su prvi istraživači bili češki speleolozi koji su, uz pomoć posebne ronilačke opreme, 1984. godine ustanovili da se pod zemljom nalaze hodnici i pet dvorana na dužini od dva kilometra. Pećina ima površinu oko osam kilometara kvadratnih, a na nekim mestima visina je i do 50 metara. To je rečna pećina, kroz nju protiče Trnavski potok koji značajno utiče na mikroklimu.

    Stopića pećina se razlikuje od većine u Srbiji, jer temperatura u njoj zavisi od spoljašnje, pa je leti u njoj toplo, a zimi hladno. U pećinu se ulazi kroz impresivni otvor visine oko 40 metara, širok 18, a udubljen u krečnjaku na 711 m nadmorske visine. Krečnjački sloj u pećini datira iz perioda triasa, debljine preko 100 m. Stopića pećina, koja je ime dobila po istoimenom zaseoku, poznata je po bigrenim kadama, udubljenjima oivičenim kamenim zidovima u kojima se skuplja voda, a kada nadođe, pretače se iz njih u vidu vodenih kaskada. Na jednom mestu, pri većim vodama, formira se pravi vodopad visine oko devet i po metara, nazvan Izvor života. Bigrene kade su duboke i do sedam metara, po čemu je ova pećina jedinstvena u zemlji. Speleolozi su ovaj prostor podelili na pet celina koje su zbog izgleda nazvali Svetla dvorana, Tamna, Velika sala sa kadama, Kanal sa kadama i Rečni kanal. Turistički deo pećine nije bogat pećinskim ukrasima, ali ostaje u sećanju po atraktivnom ulazu, otvorima na tavanici koji se zovu dugure, a pre svega, po bigrenim kadama i vodopadu Izvor života.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  5. #4
     OFF 
    Verni Član
    Poeni: 6,897, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger Second ClassVeteran5000 Experience Points
    Mira will become famous soon enough Mira's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Jan 2012
    Zadnji Put Online : 06.05.2019 @ 16:52
    Postovi
    119

    Uobičajeno Odg: Pecine...

    RAJKOVA PEĆINA

    Rajkova pećina je zaštićeno speleološko dobro, koje sa okolinom predstavlja geopark u istočnoj Srbiji, nedaleko od grada Majdanpeka. Do nje vodi asfaltni put, kroz šume bukve, javora i hrasta, pored obale reke Mali Pek i veštačkog jezera Veliki zaton. Pećinu je otkrio krajem 19. veka čuveni srpski prirodnjak Jovan Cvijić, ali su prvi posetioci prošetali pećinom tek 1975. godine.


    Ulazni deo pećine iz pravca sela Rajkova bio je nastanjen još u praistoriji, o čemu svedoči kameni čekić koji se čuva u arheološkoj zbirci Muzeja u Majdanpeku. Kroz Rajkovu pećinu protiče istoimena reka, koja se po izlasku iz pećine spaja sa Paskovom rekom i tako nastaje Mali Pek.


    Po speleološkim karkteristikama i morfogenetskoj evoluciji, Rajkova pećina je jedna od najzanimljivijih u Srbiji. Sastoji se od dva horizonta, ponorskog i izvorskog. Niži je hidrološki aktivan, a viši je suvi horizont. Sa dužinom od 2304 metra istraženih kanala, to je najduža pećina u Srbiji. Spajanjem rečnog i suvog kanala nastaje kružna staza dužine 1410 m, a turisti za sada obilaze samo delove rečnog i suvog horizonta, ukupne dužine 633 m. Temperatura u pećini je + 8°C, dok je relativna vlažnost stopostotna.


    Rajkova pećina je bogata pećinskim nakitom različitog oblika. Uskom stazom se prolazi kroz nekoliko dvorana koje su dobile nazive po izgledu pećinskog nakita koji kao da raste iz zemlje, ili se spušta kao slap sa tavanice. Na nekim mestima, stalaktiti i stalagmiti su gotovo prozirni i svetlucavi, ali ima i delova gde su nestvarno beli. Najveća i možda najlepša je Koncertna dvorana, zatim Odaja ježeva ili orgulja.


    Rajkova pećina je dobila ime po Rajku Vojvodi, koji je živeo u 19. veku. Po predanju, radio je kao mehandžija, a noću je pljačkao turske karavane i blago sakrivao u ovoj pećini, ali ga do danas niko nije pronašao.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  6. #5
     OFF 
    Verni Član
    Poeni: 6,897, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger Second ClassVeteran5000 Experience Points
    Mira will become famous soon enough Mira's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Jan 2012
    Zadnji Put Online : 06.05.2019 @ 16:52
    Postovi
    119

    Uobičajeno Odg: Pecine...

    POTPEĆKA PEĆINA

    Potpećka pećina, jedna od pet u Srbiji koje su uređene za turističko razgledanje, predstavlja spomenik prirode i najznačajniji speleološki lokalitet zapadne Srbije, nadomak grada Užica. Ulaz u Potpećku pećinu, jedan od najvećih pećinskih ulaza na Balkanu, pleni svojom monumentalnošću. Ima izgled potkovice u krečnjačkoj litici, visok je pedeset, a širok dvanaest metara pri dnu i dvostriko više pri vrhu.


    U obilazak nešto više od pola kilometra uređenih staza u pećini, stiže se stepeništem koje ima više od 700 stepenika. Ovaj podzemni biser Srbije, sastavljen je od srednjetrijarskog krečnjaka beličaste boje, fine mozaične strukture. Potpećka pećina se ubraja u tzv. izvorske, jer su je sagradile vode reka ponornica. Ima dva sprata kanala: stariji, u gornjem delu i mlađi u donjem. Gornjim delom je nekada proticala reka i pravila vodopad, dok je donji deo bio naseljen. Kada je taj zid između spratova urušen pod teretom vode, reka je potekla donjim delom, a ljudi su se uz okrutnu svakodnevnu borbu sa stenama preselili u gornji nivo, koji su zbog teškog pristupa ubrzo napustili. Pretpostavlja se da je pećina bila čovekovo stanište još za vreme neolita, o čemu svedoče arheološki ostaci keramike, obrađeni jelenski rogovi i kremeno oruđe. U pećini postoje dva arheološka lokaliteta, koja nisu do kraja istražena. Prvi je na samom ulazu u pećinsku dvoranu i otkriva život ljudi u pećini kroz istoriju, a drugi, duboko u njenoj unutrašnjosti, interesantan je za proučavanje starosti zemlje.


    Za stalaktite i stalagmite Potpećke pećine, u kojoj je srednja godišnja temperature oko 9 stepeni, stručnjaci kažu da spadaju među retke u kraškim pećinama. Izgledaju vrlo raskošno, a oblicima asociraju na palme, oktopode, nevestinski veo, ali i Don Kihota.


    Reka Petnica, koja ističe iz pećine, puni ribnjake u kojima meštani gaje pastrmke. Jedan ribnjak se nalazi kraj same pećine, zapravo pećinski svod gotovo da natkriljuje negovan travnjak, ribnjake i restoran u etno stilu. Gostoljubivost, zdrava hrana, lepe kuće i bajkovito okruženje, utiču na razvoj seoskog turizma u Potpeću, kome pečat daje istoimena pećina.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  7. #6
     OFF 
    Verni Član
    Poeni: 6,897, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger Second ClassVeteran5000 Experience Points
    Mira will become famous soon enough Mira's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Jan 2012
    Zadnji Put Online : 06.05.2019 @ 16:52
    Postovi
    119

    Uobičajeno Odg: Pecine...

    PEĆINA CEREMOŠNJA

    Ako je u nečemu priroda bila darežljiva prema Srbiji, onda su to mineralni izvori i kraški predeli, ali je tek deo tog bogatstva uređen i dostupan turistima. To ne umanjuje procenu da je naša zemlja među malobrojnim sa ovakvim prirodnim obeležjima. Kada su u pitanju pećine i jame, procenjuje se da ih u Srbiji ima oko hiljadu, a jedna od njih je Ceremošnja.

    Stručnjaci procenjuju da oko 10% ukupne teritorije Srbije čine kraški tereni, ali u turističke svrhe može biti iskorišćeno jedva stotinu speleoloških objekata. Pećine u ovom delu Evrope su bogate raznovrsnim nakitom koji je zastupljen u svim oblicima i bojama, a dominiraju snežnobeli i crvenkasti kristali. I dok se suve pećine odlikuju nakitom – stalaktitima i stalagmitima, u rečnim su brzaci, vodopadi i duboka jezera i one će u sveopštoj nestašici vode za piće tek dobijati na značaju. Temperatura vazduha u pećinama je između 10 i 14 stepeni, ali ima izuzetaka, pa leti u najhladnijim pećinama temperatura ne prelazi 3 stepena, ali ima i onih u kojima je zimi oko 20 Celzijusa.

    Opština Kučevo je među malobrojnim u Srbiji koje na svojoj teritoriji imaju nekoliko pećina od kojih su četiri istražene, a dve su uređene za turističke posete. To su Ravništarka i Ceremošnja. Od Kučeva su udaljene oko 15 kilometara i nude mogućnost za celodnevni boravak.

    Pećine su na obroncima Homoljskih planina, pa se od Ceremošnje uređenom planinarskom stazom može stići do najvišeg vrha ove planine. A odatle je pola Srbije kao na dlanu. Pećina je kraća od jednog kilometra, a dužina staze za posetioce je nešto više od 400 metara i neobična je zbog ukrasa kristalno bele boje. Oni dominiraju u Areni, kako je nazvan centralni deo Ceremošnje, koji ima prečnik od 50 metara, a visina je 20.

    Pored pećine je veliki parking, sportski tereni, a u restoranima se služe nacionalni specijaliteti, tzv. vlaški ručak . To je zapravo planinarski obrok koji se priprema od namirnica koji su uzgajani na tim ekološkim terenima. Zanimljivost ovog kraja je Botanički park karpatskih biljaka, jer Homoljske planine pripadaju Karpatskom masivu. .

    Inače, prva naučna istraživanja kraških terena u Srbiji bila su krajem 19. veka, a započeo ih je prirodnjak Jovan Cvijić. Sredinom prošlog veka pri Planinarskom savezu Srbije je osnovana Komisija za speleologiju, a kasnije i Speleološko društvo koje je okupljalo profesore sa Univerziteta i SANU.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

Informacija Teme

Users Browsing this Thread

Trenutno 1 korisnika pregleda ovu temu. (0 članova i 1 gosta)

     

Članovi koji su pročitali ovu temu : 0

Nemate dozvolu da vidite spisak imena.

Tagovi za ovu Temu

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts


O Nama

    Narodni radio, melem za uši ko ne sluša može da ga nađe na www.radiosumadinac.org

Preporučeni Linkovi

Pratite nas na

Twitter Facebook youtube Flickr DavianArt Dribbble RSS Feed



RSS RSS 2.0 XML MAP HTML
Loading...
Svaki korisnik ovog sajta odgovoran je za sadržaj poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za njihov sadržaj. Postavljanjem vaše poruke ili vašeg autorskog dela saglasni ste da ovaj sajt postaje distributer vašeg dela i odričete se mogućnosti njegovog povlačenja ili brisanja bez saglasnosti uprave sajta. Distribucija sadržaja sa ovog sajta je dozvoljena samo u nekomercijalne svrhe, uz obaveznu napomenu da je sadržaj preuzet sa ovog sajta i uz obavezno navođenje adrese RadioSumadinac.org. Kako je sajt ovih dimenzija nemoguće u potpunosti kontrolisati, ukoliko primetite materijal nad kojim Vi ili neko drugi već ima autorska prava, odmah nam se obratite i materijal će biti uklonjen. Za sve ostale vidove distribucije obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od vlasnika Sajta


Optimizovano za rezoluciju: 1920x1080