Jesenja proizvodnja spanaća na otvorenom polju

Spanać se gaji radi listova koji se koriste najčešće kao varivo ili salata, a u poslednje vreme i za industrijsku preradu i zamrzavanje. Kao jedna od nutritivno najvrednijih vrsta među povrtarskim kulturama, kao i činjenica da je to biljka kratke vegetacije koja veoma dobro podnosi niske temperature, dovoljni su razlozi da se iskoristi upravo ovaj period za njenu setvu. Ovim zahtevima potpuno odgovara srednje rana sorta, dobre otpornosti na niske temperature na tržištu poznata pod nazivom – Matador. Seme se može kupiti u distributivnom centru Instituta za ratarstvo i povrtarstvo na Rimskim šančevima.


Da se podsetimo…


Spanać je biljka umerenih područja. Nema posebne zahteve u pogledu klime i staništa. Najbolje uspeva na temperaturama između 15-18 C°, uz uslove kratkog dana. Pri visokim temperaturama (preko 25 °C), naročito ako su praćene dugim danom (dužim osvetljavanjem), dolazi do brzog formiranja generativnih organa. Zahtev spanaća za svetlošću nije veliki, zbog čega daje dobre prinose i kad se gaji u međukulturi, to jest kad je više ili manje zasenčen. Ne podnosi suva i siromašna tla.

Spanać se ne đubri direktno stajnjakom. On dolazi na drugo mesto u plodoredu posle kultura đubrenih stajnjakom. Spanać ima kratku vegetaciju i ne bi dobro iskoristio stajnjak, a preobilnom azotnom ishranom dolazi do nakupljanja štetnih materija kao što su nitrati i nitriti.

Spanać se proizvodi isključivo direktnom setvom iz semena, a rokovi zavise od zahteva tržišta ili prerađivačke industrije. Za jesenju proizvodnju potrebno je sejati spanać krajem jula i u avgustu, dok za ozimu proizvodnju spanać treba sejati u septembru. U ovom roku proizvodnje spanać prezimljava i berba može da počne u martu i aprilu.

Spanać ima kraću upotrebnu vrednost, pa treba izbegavati čuvanje ubranog spanaća, jer tada dolazi do intezivnog nakupljanja štetnih materija (nitrata i nitrita), naročito u nepovoljnim uslovima čuvanja. Prinos spanaća veoma varira u zavisnosti od uslova gajenja i sorte, i kreće se u proseku od 10 do 25 t/ha.

Sve dodatne informacije o proizvodnji ove biološki izuzetno vredne namirnice mogu se dobiti na Odeljenju za povrtarstvo, u Novom Sadu.


Gajenje spanaća u plastenicima


Spanać se, kao i salata, gaji u plastenicima, pre svega u plastičnim tunelima bez dopunskog zagrevanja. Spanać se u plastenicima proizvodi tokom ranog proleća ili jeseni i to kao prethodna ili naknadna kultura, posle gajenja krastavaca, paprika i paradajza. Gajenje spanaća treba organizovati u jesenjem i rano prolećnom periodu, pre svega zbog njegovih skromnih zahteva za toplotom i kratkim periodom osunčavanja, odnosno kratkim danom. Pri visokim temperaturama i dugim danima spanać brzo formira cvetno stablo i sazreva. Pošto je spanać osetljiv na visoke doze azota zbog njihovog štetnog uticaja na nagomilavanje nitrata i nitrita, treba svakako voditi računa o količini upotrebljenog azota.
Najčešći prinosi u našim klimatskim i proizvodnim uslovima su od 2,5 do 3,5kg/m2.




Zašto baš spanać?


Hranljiva vrednost spanaća: suva materija 6,7%, belančevine 2,3%, ugljeni hidrati 1,8%, celuloza 0,5% i pepeo 1,8%. U listovima spanaća pronađen je i jod. Od organskih kiselina najviše sadrži oksalnu kiselinu. Spanać sadrži i veoma važnu folnu kiselinu. Od mineralnih materija spanać sadrži: kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, kalijum i natrijum. Od vitamina spanać sadrži: vitamin C, vitamine B kompleksa (B2, B6) i vitamin K.


Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad