Uzgoj rasada salate


Rasad salate može se proizvoditi u toploj, mlakoj ili hladnoj leji, tresetnim kockama, džifi pločicama i kontejnerima.
Za setvu se koristi obično (naturalno) ili pilirano seme.

Prema preporukama tima stručnjaka Organizacije ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), zemlja u leji mora biti plodna, bogata humusom i nezaražena bolestima i štetočinama. Seje se u redove, a za kvadratni metar potrebno je 1-3 grama semena. Pravilniji raspored sitnog semena postiže se mešanjem s peskom ili prekrupom. Gust usev se proređuje, a mlade biljke neguju i za oko mesec dana spremne su za sadnju.

Trestene kocke prave se mašinski od odgovarajuće smeše i najčešće su dimenzija 3x3 ili 5x5 centimetara. Postavljaju se u zaštićeni objekat, odnosno na stolove ili tlo prekriveno plastičnom folijom. Na ovaj način dobija se veoma kvalitetan rasad.

Džifi pločice su od treseta kojem se doda NPK đubrivo. Vlaženjem povećavaju zapreminu nekoliko puta. Obavijene su mrežicom, koja im čuva oblik posle širenja. Ne sadrže seme korova, štetočine i uzročnike bolesti. Sade se zajedno pločica i biljka, koja tokom ovog postupka nije izložene šoku, pa brže i bolje raste.

Pločice se, inače, prvo postavljaju na foliju ili stolove. U središnje otvore se seje, odnosno spušta po jedna semenka. Zatim se zaliva vodom da bi pločice nabubrile i zatvorile seme. Biljke se neguju isto kao kontejnerske ili saksijske sadnice.

Kvalitetan rasad salate može se dobiti i u kontejnerima od stiropora ili plastike s otvorima različite veličine (10-40 kubnih centimetara). Pune se supstratom fine strukture i odgovarajuće plodnosti. Biljke se prilikom rasađivanja vade iz otvora specijalnim izbijačima, pa se koren manje oštećuje.

FAO stručnjaci napominju da se tresetne kocke i kontejnerske biljke sade tako što se do trećine unesu u zemljište. Tako se smanjuju troškovi i izbegavaju posledice po usev.