Planina Tara

Planina Tara je jedna od naših najlepših planina i svakako jedan od najprivlačnijih
predela Srbije. Pokrivena gustim četinarskim i listopadnim šumama, protkana pašnjacima
i livadama, ova lepotica planinskog sistema Srbije ali i celog kontinenta, svakako
zaslužuje epitet Kraljice planina.

Masiv Tare nalazi se u zapadnom delu Srbije, u graničnom pojasu prema Bosni i
Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj. Sa juga i jugoistoka, Tara je
rekom Kamišnom i Kremanskom kotlinom oslanjajući se na Zlatibor i Mokru Goru. Na
istoku se naslanja na ogranke Ponikava i Stapara. Na severoistoku granicu joj čini
reka Pilica. Sa severa masiv Tare oivičen je kanjonom reke Drine, sa severozapada
rekom Derventom, dok je sa zapada omedjan Belim Rzavom. Površina Planine Tare u
navedenim granicama je 183 km2, a nadmorska visina iznosi 1000m do 1200m. Najviši
vrh Tare je Zborište sa nadmorskom visinom od 1544 m.

Tara je prostor čiste i netaknute prirode. Zahvaljujući njenim povoljnim klimatskim i
geološkim faktorima, iskazuje izuzetno pozitivnu ulogu na život i zdravlje biljaka,
životinja i čoveka. Vazduh, svojim kvalitetom i čistotom predstavlja neprocenjivu
vrednost i pravu oazu zdravlja. Planina Tara, bogatstvom svog biljnog i životinjskog
sveta, predstavlja riznicu sadašnjeg, ali i, na drugim mestima, davno izumrlog
životnog blaga. Upravo ovde raste čuvena Pančićeva Omorika, relikt i endemit zaostao
još iz praistorije i opstao samo na ovim prostorima. Omoriku je otkrio naš veliki
naučnik Josif Pančić po kome je kasnije ova „nova fela četinara“ dobila ime
„Pančićeva Omorika“.

Vikipedija