Znacaj mehanizacije u proizvodnji hrane


Ako se mehanizacija u poljoprivredi nepravilno primenjuje ili je nema dovoljno ili je lošeg kvaliteta, posledice mogu biti značajne pre svega u prinosu i kvalitetu. Manifestacija ovih posledica ogleda se u sledećem: povećano sabijanje zemljišta, loše izvođenje obrade, setve i nege, mehaničko oštećenje biljaka i plodova biljaka, povećani gubitci pri ubiranju, izvođenje agrotehničkih operacija van optimalnih rokova i “zagađenje” zemljišta, vode i vazduha štetnim materijama iz izduvnih gasova ili hemijske zaštite.


Proizvodnja hrane, naročito na većim posedima ne može se zamisliti bez raznovrsne i kvalitetne mehanizacije. Utvrđeno je da mehanizacija učestvuje u ostvarivanju genetskih potencijala na nivou 40-50%. Praktično da nema uspešne proizvodnje bez savremene mehanizacije i njene pravilne primene.

Međutim, ako se mehanizacija nepravilno primenjuje ili je nema dovoljno ili je lošeg kvaliteta, posledice mogu biti značajne, a manifestuju se u sledećem:

povećano sabijanje zemljišta, loše izvođenje obrade, setve i nege, mehaničko oštećenje biljaka i plodova biljaka, povećani gubitci pri ubiranju, izvođenje agrotehničkih operacija van optimalnih rokova i “zagađenje” zemljišta, vode i vazduha štetnim materijama iz izduvnih gasova ili hemijske zaštite.

Prekomerno sabijanje zemljišta izazvano mehaničkim delovanjem točka i radnim telima poljoprivrednih mašina narušava odnos vazduha i vode u zemljištu. Pri tome se povećava otpor razvoju korenovog sistema biljaka i stvaraju veoma nepovoljni uslovi za odvijanje mikrobiološke aktivnosti, što se negativno ispoljava na obezbeđenje elemenata plodnosto zemljišta: hrane, vode, kiseonika toplote i drugo. Istraživanja su pokazala da se ova pojava može ublažiti primenom tehničkih i agrobioloških mera, zatim kontrolisanim kretanjem mehanizacije, i smanjenjem broja prohoda. Od tehničkih mera najveći efekat ima primena gumenih gusenica kao ekološkog hodnog sistema traktora i mašina. Utvrđeno je da se zbog prekomernog sabijanja gubi do 225 američkih dolara po hektaru godišnje.

Kvalitet obrade, setve i nege useva utiče na ostvarenje prinosa i kvaliteta proizvoda svih biljnih vrsta. Tako je utvrđeno da nekvalitetna obrada zemljišta smanjuje prinos za 15-25%, loše izvedena setva 10-15%, a nekvalitetna mehanička i hemijska nega mogu prepoloviti prinos.

Mehaničko oštećenje biljaka pri izvođenju agrotehničkih operacija izazvano izborom neodgovarajućih mašina ili neadekvatnim korišćenjem utiče na prinos useva. Tako je utvrđeno da se prinos semenskog kukuruza zbog oštećenja lisne mase pri uklanjanju metlica smanjuje za 20-30%.

Oštećenje plodova pri izvođenju agrotehničkih operacija direktno utiče na smanjenje prinosa i kvaliteta proizvoda. Oštećenje se dešava naročito pri ubiranju, transportu i doradi, posebno kod semenskog materijala i povrća. Kod nekih biljnih vrsta utvrđano je oštećenje plodova od 25-35%.

Gubitci plodova pri ubiranju, kao rezultat neusavršenosti mašina ili lošeg izbora režima rada javljaju se kod svih biljnih vrsta. Tako su utvrđeni gubitci kod pšenice do 5%, semenskog kukuruza oko 7%, šećerne repe oko 8%, a kod nekih povrtarskih kultura i preko 20%, što je znatno više od dozvoljenih vrednosti.

Pouzdanost i broj mehanizacije utiče na mogućnost izvršenja agrotehničkih operacija u optimalnim rokovima. Tehnološke operacije kao što su setva, nega, ubiranje i druge moraju se izvesti u najpovoljnijim agrotehničkim rokovima što je osnova ostvarivanja većih prinosa i kvalitetnijih proizvoda. Produženje rokova naročito pri izvođenju hemijske nege i ubiranja može uticati na znatno smanjenje prinosa većine biljnih vrsta.

“Zagađenje” zemljišta, vode i vazduha štetnim materijama i izduvnim gasovima nastaje zbog lošije podešenosti mašina za zaštitu bilja i sistema motora, loše odabranog režima rada i povećanje potrošnje goriva.

Prema tome, u celom tehnološkom procesu proizvodnje i dorade proizvoda, mehanizacija je ključni faktor u ostvarivanju većih prinosa, boljeg kvaliteta i povećanja ekonomičnosti proizvodnje.