Abesinska macka


Istorijat:
Abesinska mačka je jedna od najstarijih priznatih vrsta. To je kratkodlaka, elegantna, umiljata i otmena mačka. Oko njenog porekla postoje mnoge priče obavijene misterijom. Legenda tvrdi da je živela na obalama Nila i na dvorovima egipatskih faraona gde je poštovana kao božanstvo. Postoji velika sličnost u građi i izgledu između današnjih asbesinki i mumificiranih mačaka pronađenih u iskopinama starog Egipta. Na crtežima nađenim u grobnicama takođe su nađene slike te mačke. Zaista ona izgledom odgovara prototipu modela kipa božanstva Basted, vrlo poštovane u starom Egiptu. Ali ipak nemamo nikakvih dokaza da je ta mačka zaista potomak Abesinskih mačaka. Često se i danas vode polemike među uzgajivačima Abesinki i Egipatskih mau o tome koja je vrsta zaista direktan potomak te mačke na egipatskim kipovima. Slične mačke nalazimo u Africi, Evroaziji i Aziji i danas kao divlje mačke. Ono što je zaista sigurno je da je prvu abesinku iz Etiopije, današnje Abesinije u Englesku doneo 1868. maršal Sir Robert Napier nakon zvršenog rata. Tako je rasa i dobila ime Abesinska mačka. Mačka donešena u Englesku zvala se Zula i imala je tipičan aby crtež na krznu - ticking ali nije bila baš potpuno slična današnjim mačkama. Veruje se da je Zula pramajka današnjim ABY. Prvi put je izlagana u Londonu 1871. god. Vrsta je priznata 1882. god u Engleskoj a prvi standard je publikovan 1889. godine. U Ameriku je uvezena iz Engleske 1910. godine a udruženje CFA priznaje je 1917. godine. Prvi klub uzgajivača abesinskih mačaka osnovan je 1926. godine a 1930. godine počinje se u Evropi sa ciljanim uzgojem te vrste. Između dva svetska rata gotovo je ta dragocena rasa potpuno izumrla zbog slabe ishrane i izbijanja mačje leukoze. Ranih šezdesetih godina 19. veka populacija abesinki se počinje obnavljti i danas je to jedna od najpopularnijih kratkodlakih vrsta.

Temperament:
Abesinka je vrlo zahtevna mačka. Po naravi je živahna, znatiželjna, neumorna, inteligentana mačka, koja treba veliki prostor pun promena i dovoljno mesta za neograničenu slobodu da bi se mogla danonoćno kretati i raditi. No ne treba misliti da je to jedna nezavisna i samoživa mačka. Upravo suprotno, abesinska mačka ima jaku potrebu za čovekovim društvom, blizinom i pažnjom. Njen vlasnik mora pronalaziti i izmišljati zajedničke igre te joj poklanjati puno nežnosti i pažnje, i ne sme nikada zaboraviti pokazati da joj je vrlo blizu. Ne posveti li joj dovoljno vremena gasi se njena volja za igrom i druželjbivošću. Izgraditi jedan skladan odnos sa ABY nije uvek jednostavno. Kako bi se prebrodilo njeno prvobitno nepoverenje potrebno je puno strpljivosti, nežnosti i dobre volje. Kada se jednom izgradi poverenje i učvrsti veza, tada dolazi do izražaja njen pravi ljupki karakter.
Ako se od malena navkne na uzicu možete sa njome šetati kao sa psom.

Krzno abesinke se lako održava i potrebno ga je četkati mekanom četkom, a ono što je na njemu privlačno je njegova boja. Na prvi pogled deluje ujednačeno šareno, u stručnom jeziku to se naziva aguti bojom. Naziv aguti potiče od južnoameričkog glodara čije gusto krzno je nejednako smeđe obojeno. Svaka pojedina dlaka od korena do vrha obojena je svetlijim i tamnijim prugama. To nazivamo ticking. Takvo aguti krzno uobičajeno je kod divljih životinja na pr. kod divljeg zeca. Zbog toga su u početku i absesinku nazivali "bunny cat" odn. mačka zec. Mnoge mačke imaju aguti krzno, ali ga često prekriva još tigrasti uzorak pa nije tako izraženo. Genetski gledano ABY je tabby mačka (tigrasta), no taj uzorak kod nje nije izražen. Poneki uzorak nalazimo na glavi, vratu, nogama i repu, no to se smatra geškom i nije dozvoljen prema standardu. Uzgajivači su uložili mnogo truda dok su uzgojili mačku bez uzorka ali sa jednoličnom bojom i tickingom. Današnje ABY mačke moraju biti što je moguće jednoličnije obojene. Dozvoljena je jedna tamnija pruga koje se proteže od glave preko leđa do vrha repa i malo bele boje oko nozdrva i na bradi.

Priznate boje su:
ABY n - boja divljeg zeca, topla crvenosmeđa boja sa crnim tikingom;
ABY a - plavo siva sa tamno plavim tikingom;
ABY o - topla bakreno crvena boja sa čokoladno smeđim tikingom;
ABY p - zagasita bež boja (boja srne) sa toplim tamno krem tikingom.
Sve ove boje priznate su i u srebrnoj varijanti sa odgovarajućim tikingom. Jedino je osnovna boja srebrno bela.
Mačići abesinke na svet dolaze tamnog krzna pa im je potrebno nekoliko meseci dok poprime pravu boju.

Standard
GLAVA je klinastog oblika, srednje velika, široka čela, konture su blago zaobljene ljupkog izraza. Nos srednje dužine a u profilu pokazuje blago udubljenje, brada snažno izražena, njuška nežno zašiljena.

UŠI su velike, široke na bazi, na vrhu lagano zaobljene, sa otiskom prsta na ušnoj školjki i tikingom koji odgovara boji krzna. Poželjni su čuperci dlake na vrhu ušiju. One su uspravne i dobro razmaknute.

OČI su velike, oblika badema i dobro razmaknute, izražajne i sjajne. Boje jantara, zelene ili žute, jasne i intezivne boje uokvirene bojom tickinga.

TELO srednjeg stasa i dužine, gipko, mišićavo i nežnog vrata. Noge elegantne, duge i žilave u skladu sa telom. Šape male i ovalne.

REP je prilično dugačak, jak u bazi a prema vrhu špicast.

KRZNO je kratko, fino, zatvoreno i prilegnuto telu. Dve do tri pruge na jednoj dlaci sa tamno obojenim vrhom.