Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Djordje Markovic Koder
Povecaj Tekst Smanji Tekst

  1. Dobro Došli na Radio Šumadinac forum.

    Trenutno pregledate forum naše zajednice kao gost, što vam daje ograničen pristup većini diskusija. Registacijom koja je besplatna dobijate mogućnost da postavljate teme, privatno komunicirate sa drugim članovima (PP), odgovarate na ankete, uploadujete, i pristup mnogim drugim posebnim delovima. Registracija je brza, jednostavna i apsolutno besplatna i zato Vas molimo, pridružite našoj zajednici danas!!

    Ukoliko imate bilo kakvih problema sa procesom registracije ili vašim nalogom za prijavljivanje, kontaktirajte nas.
+ Odgovor Na Temu + Kreiraj Novu Temu
Prikaz rezultata 1 do 4 od 4
  1. #1
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406.386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99,9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    07.12.2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59.575

    srce Djordje Markovic Koder


    Đorđe Marković Koder

    Đorđe Marković Koder (Sremska Mitrovica, 1806 — Novi Sad, 18/30. april 1891.)
    je bio srpski pesnik i prevodilac.




    Imao je trideset godina kad je kao pravnik, "jurat", iz Pešte 4. juna 1836 uputio jedno pismo Vuku koje se i sad čuva u Akademiji u Vukovoj zaostavštini i potresno nas podseća na čitav jedan prohujali svet. Obraća se Marković
    Vuku. — "Mužu, i srpskom filologu, i vkusnome srpstva Glasniku..." moleći ga za njegovo "mjenije, i strogu kritiku" priložene alegorije na pra ljudi pod nazivom 'Ljubov grlice k svome drutu'". Vuk je, doista, posle mesec dana odgovorio, pošto je, raspitujući se, ko je i šta je, doznao da je novi pisac učen čovek i jak u stranim jezicima. Ali šta mu je odgovorio ne zna se. Marković nije mogao odoleti iskušenju nego je svoje "djelce" nešto docnije štamptao pod promenjenim naslovom "San grlice".

    Marković je Romoranku objavio dvadeset i šest godiNa posle pisma Vuku. Tih četvrt stoleća, između 1836 i 1862, on je prolutao svetom, ne samo po Evropi nego i po obližnjim delovima Azije i Afrike, da ne pominjemo južnoslovenske krajeve. Sve te zemlje on je prešao pešice, od naselja do naselja, od konaka do konaka, nadničeći ili zadržavajući se povremeno po gradovima gde je nalazio efemerne službe da prezimi, da bi ga s proleća nakon lutanja opet išao sve dalje i dalje.

    Njegovi savremenici tvrde da je govorio i pisao mađarski, nemački, starogrčki, novogrčki, latinski, francuski, italijanski, turski, arapski, persiski i jermenski. Ako se sme zaključivati po imenima koje navodi na pretposlednjoj strani svoje knjige, gde pominje Njutna, Bekona, Šekspira, Laplasa, Humbolta i "Pančića travouka", njegovo je znanje bilo doista prostrano i raznovrsno.

    Bio je sve i svašta u tim lutanjima: čak i dragoman, konsularni tumač u Carigradu. Zatim je otišao u Anadoliju. Beše "prvi Srbin koji je bio na razvalinaša Troje... i koji je onde zapisao svoje ime srpski, ćirilicom, na ruševinama što se sada iskopavaju". Pohodio je nekoliko puta jermenske i persiske krajeve i Afriku sve do pustinja i oaza. Uvek apostolski i siromaški.

    S vremena na vreme vraćao bi se u otadžbinu i živeo u Novom Sadu ili po Fruškoj gori. Tako je za mlađih dana bio jednom i činovnik, prevodilac nod okružnog suda u Novom Sadu. Drugi put je otvorio školu borenja najpre u Varadinu, a zatim u Temišvaru, prestonici tadašnje Srpske Vojvodine, gde je bilo dosta oficira i "kao vešt u mačevanj ... učio je u tome i mnoge znamenite u ono vreme ljude". Iz tih vremena, naročito u njegovim mladim i srednjim godinama, savremenici su ga zapamtili kao velikog originala, neku vrstu "prirodnog filosofa", "gimnosofiste" i "pramudraca", koga bi "stari Jelini uračunali u svoje mudrace da je živeo u njihovo doba", jer je bio "zapravo Diogen u svačem".

    Nadimak "Koder" (a to je švapski oblik nemačke reči Kater, mačak) Marković je stekao zato što je voleo skorup.

    Koder je živeo posle objavljivanja Romoranke nekih trideset godina. U sirotinji, po salašima, od tuđe milosti, ali je za sve to vreme stalno čitao, studirao, pisao. Pred smrt je rekao lekaru u bolnici da ostavlja dvesta tabaka rukopisa.

    Kad je umirao, Đorđe Marković bio je već davno zaboravljen i u književnim krugovima i u Novom Sadu u kome je veliki deo života iroveo. Obična sudbina ljudi koji dugo žive, a naročito umetnika! A nekada, o njemu se govorilo, pisalo, i on je na neki način uzbuđivao ljude kao prvi romantički pesnici i, kao indiski jogi ili grčki mudraci, jer se čitav njegov život, svakodnevno njegovo ponašanje, misao, reč, delo, jednom reči svaki njegov gest odvajao od ostalih ljudi, a ipak se nije moglo reći da on pripada jurodivima i umobolnmma.

    izvor;Wikipedia
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  2.    Linkovi Sponzora

    SRB HOST

  3. #2
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406.386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99,9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    07.12.2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59.575

    srce Odg: Djordje Markovic Koder

    SAN MATERE SRPSKE



    Nisu Fruškoj gori ravne proče,
    Blagajnica, kiptilo od voća
    Fruška, ravni Srem, vi ste Boži trem
    Ravanico! Vile Pardisico!
    Ti ćelico, Svete Stindirkinje
    Tu prepoja Nebes' Stanarije
    Zar tu nagliš parasiti drugo?
    Prevremeno u zemljicu poći.
    Gledni oko tebe, Blažiskrase,
    Žute klase, Duše Spasisenke
    Št' u putiru i na Disku leže — — —
    Razmrsi mi tvog Uma baruse,
    Seti s' slatke Sunca opomenke!
    Ne jadiši, daj pokojnim mira.
    Gledni Sasu, lepu do nje Macu.
    Grahovinu i Ivansko cveće.
    I tisuće što s' stostručnim slovom
    Odivići, hej! ucvelke daju.
    Da je meni Omirovo lilje
    Il' Pindara vispra tronosilje
    Zlatousta da su medna usta
    Cliput'upe zar bi razjagrio.
    Mudrina što seje, krt um sriče,
    Do čitanja, nikad s' ne osvesti. —
    Kad zaječi zvono Manastira
    Jek s' proskita gorom i dolinom
    Zagoneta gorskome pastiru.
    Zlatne boje liju žuti-kosi,
    Posredice prelivaju krila
    I vlapkaju celac doliplasom.
    Tu pčelice što se prečešćuju
    Putirići medonosna cveta,
    Obnožijem u ćelice hite.
    Rojevi se o grančici klupče,
    Kad s' matice ponosito kose
    Matičnjakom u praznice mame
    Povataju, pri' lički se sprate,
    Slatki ravak i lekovit grade
    Tu Matica što Živicu prati.
    Kad izmeno c'o dan tako rade
    Kandica ti milica poklizi.
    Skot uzdane Sobrište ga draži
    Teško ti se ovog rastajati! —
    Tu su biljke, lekovite trâve,
    Tu melemke od Tvorca sozdane —
    Da kad muke na srce navale
    Odlaškaje i svanuće daju.
    Što se kupe izmeđ Gospojina,
    Kad im soci tr'u i kosnu bôle.
    A neke pak tek u svoje vreme.
    Tu su majke travouke duše
    Ne poznaju céret Livolovca,
    Tu device nevinoga veka,
    Št' ustidice' tajce Zorobiljče.
    Njiov presad klica kô vrbica.
    Tu je troskot od nastupa trava.
    Srdačka što srca bole leči.
    Crven plavuz od Gaveza cveta
    Što prekali kipel Sdruskalica,
    I tu ti je od Uroka trava
    Kad ti snaga ne može da spava.
    Tu su ljute žile Kukurika
    Što kad skotu prišt u gršu dođe
    Nadmu guku, pa je i prokinu,
    Pa ti spasu bolno od propasti.
    Tu su proče presađene trave,
    Što s' po Sadi, seju i timare,
    Kao Neven divna pola trava.
    I tu ti je Bogorodičnjača
    Kad učeni oba veka biljka.
    Lokice su jasno uličene
    Tâ pristojna prirode Namenka.
    Tu studenci, gorski potočići.
    Kroz lekove što dole šikćedu,
    Pa ti mlazom košićare kreću,
    Di se zrnce smleveno dobija,
    Za kvasaste mini-poskurice
    Za vekova što stare — ne mlade. —
    Bogugodne, bez Zamerke, Žizni.
    Oprezice pod vršnjaci peku,
    I to ciglo spasenija radi.
    U slatkom je sklonjena gorčina,
    K'u slabini črezvič'na jačina.
    Kad ti na te gore i planine
    Nasednedu zagušni oblaci,
    Proderu se plahovito pljusnu
    Bujicaju, proruše, zaguše,
    I obore sve na zemlju crnu.
    Grdne grme, plodonosne voćke
    I jalova stablja i oklamke
    I lozice, bubre volujarke,
    Mirkovaču, i providnu dinku,
    Mirisave tamjanike, drenke,
    Smederevku, i slatku Skadarku
    Koje kaplju putirkinju daju,
    Spasitelna ponjatija radi.
    Kad provale zbrišu Zemske krase
    I kolebe, rogozne kućerke,
    I poruše i sa Zemljom sravne
    Pa ti krenu plahovito nose
    Skota, perno, i proče marvinče.
    Jengibule, ubrađene mome,
    Jetrvice, i neveste mlade
    Oštećene sinje udovice
    Lomne starce pati-prenosilje
    Nasisčadi, stalarce, sikanče,
    I blizance iz kolevke trza
    Besni talas nemilice valja,
    Koritance u njemu siroče
    I paune, pedičaste morke,
    Sve preliva i plassuljom guši,
    Perno grca, pasitravče mrči.
    Jedno ječi, drug' od muke stenjči,
    Pomoć ište, gore ruke diže,
    Pa se razno po nalogu snage
    Što u borbi nije iznurena
    Jedno duže, drugo manje muči.
    Oborilo u vodicu lice,
    Pa se nosi dok se ne utomka,
    Na dno sedne, tamo se klanulja
    Dok s gorčina Žuči ne raziđe
    I zlatna se tu rastvore puta
    Naduveno vodom lakoleši.
    Ološeno s' na mutnici vesa,
    Čas po glava oborice viri,
    Bele ruke, zlatne Narukvice
    U zrak diže raslabljene splivom,
    Ladnim, jadnim grozine središtem,
    Di su jasne Žizni uporice,
    Mašati se, i odolak traži.
    Neko telo klade s' dočepalo
    Čas po gnjurne kô plovac klamulja,
    Koleba se, gorku čašu pije.
    Sladak život jako ga se seća,
    Za senku s' i sjajno gvožđe maša,
    Tek da mu je na prud da izbata,
    Gusta snaga, slabog topljenika.
    Neko telo za smrek je zapelo
    U nedrima čado pretisnulo
    Pa se lenta talasilja mlasom
    Kô lentasta kreza lešnjik' resa
    Kad mlavulja, ljuljka prelivice.
    Druga grešna poleđuške leži,
    Izbasala na prud u kraj brega,
    To od straha što je od umora
    Uginula, modro joj je lice
    Olakšica kol'ko vode ključi.
    U nepravdi vel'ka naprasica,
    U nedrima Sade-Maramica,
    I u njojzi do tri Naforice
    S prečešća je dečici ponela,
    Povratak je sladak izgubila,
    Tu joj čada, troja siročadi
    U ritici, bez nege i rane,
    O vratu joj bila Amajlica,
    U njoj češljić, dešnjak i mrvica,
    Od propasti ne s'čuvaše čini.
    Na Platancu vrisko-ljuštikastom
    Podmladice vesel'a Zelen'la
    Zapelo je umoreno telo
    Jedne lepe crnooke deve
    Grudima je đerđev pretisnula
    Međ vučila raspon je odvugnô,
    I poruba Ambez oštećeni.
    Evo šta je na đerđevu vezla:
    Kako mili Sunce iz Zrenika,
    I kroz goru kako biju zraci,
    Sve (čislene) Fruške Manastire
    Od Dunava, ravnim do Dunava,
    Usamljeni Šumadijom Fenek.
    Irig, krasna ta Srema Čelenka
    Čije prsi u ravnice Srema
    Kô Sokola udivice trúse
    Rasprostrta obestranke krila
    Fruškogorski ponosni Stindira
    Udivice trupini presvaja,
    — Kô kandica od blistca se blista —
    U koj s' krasi Srema ukopiste
    Rekao bi da s' Fruškom poleće
    Ta Jedrilja Fruške Plosadinke,
    Posavije sa oboje strane.
    Razlučeno ladnom vodom Savom
    Vajkadašnje Rimsko Naselište.
    U tom snimku izvezla Pastire
    U ruci im Žalke-Dižulice
    Od mirisna svete gore drvca.
    Uriptana zaptikedridanca.
    Jošt veliki jad je tu izvezla
    Taj je bio: iznemaže Ovca
    Ugrižena zmijom jedovitom
    N' izlečiše svi vrača-propiti,
    Na izmaku staze savijače,
    Koja luči goru od livada
    Kod izvora pod razgran' Platancem,
    Od dlanasta Krusiljasta lista
    Udubljena bi tu Ikonica
    Obimčićem limo'terčem vencem,
    Što nevoljnim isceljuje bole.



    Dalje vido' umorenu drugu
    Smeđe kose plose po talasu,
    Naduvsno nagrđeno lice
    Ucvelene obe bile dojke,
    Ta zapela za neki vajatak
    Pa s Talasom tamo amo vesa.
    Ta je krotka imala za druga,
    Koga knjige Bogomoljke teše,
    Jer on svetu tajnu predržava,
    U oltaru okrenutom suncu,
    Tronosrc' u strahu i trepetu
    Ispituje i Duha preziva,
    Da mu krepi i srce i dušu,
    Udostoji Nebesnoga dara,
    I počuje tople Molitvice
    Koje čini: za Zemlju Cesara,
    I vrhovnu svete Crkve glavu.
    Za građane, kao i težake
    Koji znojem Zemlju zaranjuju,
    I moli se za bodre Junake,
    Koji čada parase i Majke,
    U Sotine devaju Sevaljke
    I diče se ostrljem Bajonke
    I krv liju za Cara Stativo.
    Od po muke podižu se Unke,
    Kad car Silni Austrijskoga Doma
    Predce fali, 'pomene potomke
    Sve na hrabrost, Iskrenost, poslušnost.
    Na uslugi stoje kô sokoli.
    Klanjaju se Josifu do zemlje.
    Ime svoje u dnevniku veče.
    I ta krotka Bogugodna duša
    Što se moli, za danče, pelenče,
    Za pečalne duše i nevoljne
    Spominje ih pred Trojstvom se klanja
    Da ih primi, il' da ih isceli,
    I taj isti Boži Ugodniče,
    Što san tera slatki sa očiju,
    U ponoći, kad nastanu plači
    Majke Božje, njena stradanija,
    Bole njene u stadu ponavlja
    Taj ne može milost izmoliti,
    I morade uginuti druga.
    Tu se gubi i um i umište
    Jer se smrtno od svoga postanka
    Sve zamera, i sve Nebu greši.
    Dok bi zbrisô počinjene grehe.
    Trebao bi celokupne veke.
    I kad zbriše, pik nanovo piše,
    Jer lišaji što s' kraste po njemu.
    Njegova su kuči-Alvatišta.
    Što s' izmeno dižu i padaju,
    Zaboravka, umnog Obrtaljka! —
    On izdiše, a odjeke niže,
    U Sladarku "Biće bolje" piše.
    Nikad umno dokučiti neće
    Ma cô vosak što pčelice grade,
    Iscedio, i c'o pretopio
    Iz cvetića koga Zemlja plodi,
    I zgradio Koturiće, sveće,
    I provlake, buktirke-mašale,
    Ponalio Jelej u kandilca
    Koliko je tek na Nebu nica, N
    ikad mračne ozračiti ume,
    I izbeći samrt i opelo.
    Nedostaci skrovišta Katanci! —
    Jednog Sunce u visine greje
    Jer u njemu on Oganj polaže,
    Kad u visu tisućama stapa,
    Pakostne su i britke visine,
    Tu crveni zar soci pocure
    A drugi se protivno domišlja,
    Topli zraci postaju pri Zemlji
    Ševrda se stihije se grade.
    Kad s' izrade onda ti se gade
    Na Ševrdke, i puor — Načala,
    Kad ti toncem u moru dohvati
    U dubljinu Trisjaseta Metra
    Šiljkast tonac klanja se kô slamka
    A zatubast kol'ko vata ključi
    Pa ni jedno nekučinbezdinu.
    Di su Krajne, di li okoline?
    Di l' protivni Zamicka umiljci?
    Kad se gledi iz strmne bušine,
    Bleđe lice sve Neba plavine,
    Ispne li se tisućama stopa
    Sve visinom u crnilo raste.
    Smrtnom oku, tajne izdajici,
    Pretegô je Tvorac crnu pošu.
    Porubio ponicke u tajne,
    Jasna svetlost, bez koje s' ne gledi
    Oči vara, i boje preliva,
    Evo kraste, što na Mozgu raste! (——)
    Kad mi umni Naučar plonari
    Kroz dve točke Osovinu svede,
    I unakrst, kroz dužinu prugu.
    Te pomole obe, četir' kraka
    Da li mu je na krajtočja sesti,
    Pomoćnic' u Zraku 'stati'sati
    Isceliti bolno Ležičislo,
    Čislom niknut u stase propasti,
    Nabrat Sase u tom Zaosavju
    Polučiti Hrama Dostoinku,
    Zar bi mogô razgrejana srca
    Preseliti u Zalok Meseca! —
    Razjasniti dužine pučine,
    Krasnog Znanja svoga Ime spasti?
    Zvezdičari visokoga Uma,
    Što blistice vataju na stakla
    Umetnuta u duboke trube,
    Kad izmetnu odušku na Zvezde
    Umne krake iz točke povuku,
    Po razmicku njinog usadišta
    Dokazuju njine odstojbine
    Pa i one što vanredno mute
    Predskažedu, kad će koja poći,
    Al' ne znadu to da na dlan slože
    Kako prose u dubljini stoje,
    Njino čislo provozlazi misli.
    To ti stakla i Pusule lomi,
    I izmara najbolje rakamce.
    Kad će, Bože! naš Um nogom poći?
    Ti vididu Živo u Mesecu,
    Dokučiše gore i planine
    I okolne neke vedre zrake
    Koj' je tanak za nas Prizemnike —
    Tu bi Život, kô žižak utrnô
    No kakva su ta Micala stasa,
    Čim s' pitaju, biljkom al' varivom?
    Nek' doseti tude teglislovce
    Ozakoni, i načička stablo.
    Tu jezera i vodice vide.
    S daljinom s' u dogovoru zraci
    Ti se kriju od oka i uma,
    Brižna Duša od postanka stroji
    Stoletije drugome dodaje
    Pa kad umni nazidaju kule,
    Ha! Za Perčin Mesec da uvate
    Takne l' jedno sjajno telo, drugo,
    Poremete Osnov-Poučicu,
    I polome škripce i stativa,
    Pokidaju cepce i srdačku,
    Pik nanovo, kozje noge grade,
    Ostadoše Koze i Kozlići
    Dve ribice, pa i neke deve
    Tu i vesi, ljuti škorpioni,
    Pa i proči znameniti Znaci
    Što odavde tamo preseliše,
    Da odande, kad nas zakonišu,
    Otud stroje Mesece i dane,
    I Proleće, Leto, Jesen, Zimu
    Kad s' u Zemlji zagušaji rode,
    Pa kašljiku izbljuju slabicom
    Zemljoslovac iz Sedenca nubi
    Razgoveta, dubi, rubi, sudi,
    Ispituje koga li su veka,
    Da l' topišta, iliti Ognjišta
    I vatati ugljence kamence,
    Istražuje njine rodičaje
    Proriva ti od vrška Stativa,
    Proturine i razna splatišta
    Riulja do sreditočnog Ognja,
    Pa tragulju Uma posuvrati
    I preživa dosaddoumištem.
    Tu je tučni prag, i tu Ad uma
    Tu pučina uma razdrumije.
    Po bistracu tu mute Zverenci
    Bespokojna Čovečija duša.
    Ta izmišlja tek uma strmenku
    Njom promišlja do protivsvetlišta.
    Kuči, s'bira, i šire i duže,
    Dobro vidi u Boga je ůže,
    Kojim s' tajne te meriti daju,
    Mešt' vodice, voli gucalj šire
    I ne mari, ma svisla od suše
    U tom leži Besmertije duše.
    Od mraka se ona jako gnusi.
    Mračni predel ta sebi sagradi,
    Njime sebe, proče duše plaši,
    Kad do Ada poizmetne metu,
    Odanice kad obori Lice,
    Kad na svetle pogledi visine,
    Sjajna mesta u prestole s'gradi
    I u njima Nagrade polaže.
    U protivnoj i u tavnoj strani
    Patnje, Huke i Muke-Cijuke.
    Razgranija crne grešne duše,
    Za to s' trza, jerbo Bogu greši. —
    Čini joj se, da crvići pištu,
    Na živome i sjajnom ugljenu.
    Crvotoči, same sebe loče.
    Izmišljenkom sama sebe plaši,
    Zaplašena, sama sebe blaži.
    Evo stuba Umne Dostoinke!
    Zato, mila odvejana drugo!
    Ne kuni mi, ne kidaj s' za mrakom
    Blago onom kom na svetu svane.
    Sunca zraci, poslastice veka
    Razjagrije, divni Mirisilja,
    Prujne rose, i njeni bistrica
    Za tim slad'com budi oblaporna.
    Ti ne kuni, daj pokojnim mira.
    Bez nužde mi ne stvaraj kumira!
    Niko s' nije okovao sveta.
    Ta kakvo je srce materino,
    Što se želi skloniti sa dana?
    I za sobom pilež ostaviti,
    Da mrvice milostinje kamči,
    I poboja suzama da rosi.
    Da s trapeze tuđe stidak lovi.
    N'očešljano, gadno, Samoritče!
    Postarano, bedno utajkano,
    Žvalo slino, ah! Živo opelo,
    Što se rani od trećega tasa,
    Kog učredi Zakon svete Crkve,
    Da ljuštikom Jela sa povraza,
    Okorena usta od groznice,
    Silom kani, za kog se ne mari.
    Krasno leme, i besmrtno seme!
    Meuriću, dostojna Slavino!
    Hej! pervenče, Čeznine skrasište,
    Kad golina kroz ritu proviri,
    To se turka kojekud potuca
    Dok ne dospe Žalno do gradišta,
    Razplatištu u Sadicu padne.
    Na Gnusici tu Razplatac para,
    Kad teglice od medni Ustašca,
    On ostrinom luči, kad tenicu,
    Plati, mozak selka, Zricu traži
    Di Dušica života prebiva,
    Pa ti rije čak do Sočivice
    Maramicu kida sa Slezinom
    Na tolkovki vračima predaje,
    Pa u jamu Žvaljuštinu složi.
    Nikog nema od najmilijega.
    Da mu kapke svede, novčić metne,
    I umije Zemske sotrvine.
    Muška glava, da triput oglase.
    Da čuvaju leša od načetka.
    Daj ti mrtvom posledne miraze!
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  4. #3
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406.386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99,9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    07.12.2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59.575

    srce Odg: Djordje Markovic Koder

    ---

    Iz gorice golubica,
    Poletila potoku.
    Ro-om golub gorom guče,
    Za prežalkom premuti,
    Ne vidi l' di, o gorice,
    Sivu mi golubicu
    I sa njome čedo milo
    Ciglu oka Zenicu.
    Šta bi golubici?... Sanaricu?
    Dad' dad' amo milu Sanar...
    Drug je pita: Kakvu Sanaricu?
    Ona sanja: Ta potoku nizi
    Ogorak je, za prežalkom muti.
    Smrliće, topole okrasice
    Žuborke miuljke, mišje Uvo
    Pita: Zlo l' grlice gonoveta,
    Pa romulja po pijućem pesku
    I vetrence kljunom tilobrazi.
    Sjajno je već premililo
    Neba plav svod svetlilo.
    Kako ona od goluba
    Sivog svog odsustvuje.
    Pod Jelom je, u žalosti
    Suzom potočić doji.
    To, od tuge di sivčetu
    Kobac temence bije.
    I di resu teničicu
    Iz nje spliv mozak sisa
    I kopa mu sjajna zrnca
    Da ne vidi svog roda
    Iz potiljka jezik siknu
    Da ne mili svom revu
    I prelomi tri rebarca
    Bezzlo srce iskamdži,
    Dole kaplje ihor-krvca
    Za njom Božur izbija,
    Pa čerupa pamna perca,
    Vetar ih gorom veje,
    Poškropeno krvcom jedno
    Odvejô je jadnici.
    Koja kad je svog' otrzka
    Kostru žalna vidila,
    Pogledala u Sunašce
    Od njeg' iska oprošćaj.
    Bistrac kljunom zamutila
    Tri kapljice spustila,
    Prvu kaplju svom golubu
    Drugu Čadu namenu.
    Za odanut' kad je treću
    Kaplju ona gucnula,
    Iznemogla, klonula je,

    Ah! o goro, lišila se lada.
    Unutrica trenni vispriptica,
    Urevica Žubor 'tiburčića,
    I sitnica Majkine dušice
    I dosad su odlazili druzi,
    Ali nisu pomerili puta.
    I ti, lovče, ptičja Žiznogono,
    Dabogda ti iskočilo Zrnce
    Ono zrnce, što ti pita srce.
    Al' sam tužna ja kratkoga veka
    Zorica je naš sastanak splela
    Ko Jesendan štono svede svilu
    Veče nas je rastankom proklelo.
    O Meseče! kazuj kratke pute,
    Potočiću, di se drug moj bavi
    — Di grlice gode iz Zvezdica
    Oboreni u vodi grančica —
    Zamutiću kljunom bistru vodu,
    Požalku ću Suncu namenuti,
    Oprosticu druga izgukati,
    U bistracu Nebo ću zaneti
    Razvaditi sve protivne senke,
    Nek s' vodica sa Zvezdama ljubi,
    I odane grešno na Zemljici.
    Pri priblišku prestolni blisticah,
    Napiću se, život prekinuti,
    Nek s' rastanak grli sa sastankom,
    I venčaju vedri Zraci s' mrakom.
    Tanka žico! žizni osnovico!
    Preko tebe neravnice leti
    Iz srdačke kideljak-cepuljak,
    Po gorice nicku i pronicku
    Čunčić plovi, što srdačku doji.
    Žedno srce gorkom kapljom poji. —
    Zar je takva grlice sudbina?
    U potok je tonula.
    Tu izrasla vrbičica
    I na Gibcu Suzica,
    Koju kuka Kukavica
    Od ogranka do mraka.



    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  5. #4
     OFF 
    VIP
    Poeni: 406.386, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99,9%
    Dostignuća:
    OverdriveTagger First Class50000 Experience PointsSocialVeteran
    Nagrade:
    Posting Award
    Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna has a reputation beyond repute Vesna's Avatar
    Država
    Norway
    Registrovan
    07.12.2011
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : @
    Lokacija
    negde iznad zvezda
    Postovi
    59.575

    srce Odg: Djordje Markovic Koder

    DVA LEPTIRA

    Zbegle su se magle i mrazovi.
    Progonicom pneulka selencem,
    Rasclipuće nabubrile pupe,
    Što ti zimi sanak boraviše,
    Po mlakama oživile ulke,
    Pijavice biju kroz ulice
    Žvalka školjka razjapila pole,
    Slinovlači uglibice rije,
    Meur' zapti zračke lakotili
    Kroz vodicu, na licu joj prsne.
    — Napenica u vodicu, Zrak u Zrak —
    Odvugle su grudve pruži'lice
    Riju, snoboravke u Zrak biju.

    Odanulo, život zapatilo
    Tera, bije, i presvuda žuri
    Baruse se i rutave vitke,
    I bistaju ivovine žarke,
    Rute pčele: Na Život na Zdravlje
    Lasta dođe iz topli zemalja,
    Roda klepće, nad dimnikom veze
    Voskresice s' sve ponevidilo.

    Na Sunce je izmilila Mara,
    Šaren s' Leptir čaurice manô —
    Talasa se po mlakom vetriću
    Senke baca i boje preliva,
    Pa besedi po belom Seltiru:
    'Oživico! iz Snoborisanja,
    Već simuljiš i leniš po Zraku
    Kazuj meni: di si dangubio?
    Porobica cele Zime bio.
    Jesi l' tamo plonio po Krinu
    Utajnene jasnine di pio?
    Padalice, razbirodoslovce
    Izmetice, toplotom domićen,
    Mastivice Žute usukice,
    Sa krastice žuti prašak snimô?
    Da l' celivô, sitne utrimice
    Zlatna ustra cveta Suncokreta
    Il' čamio ti, di, na Dvocvetu
    Da l' cencićem tipkô Zumbul beli.
    Il' Nevena obrimao Krili,
    Na sunčastoj plilki sanovao,
    Kad s' izrastô tanke košuljice
    I snimio na smilj i plavomilj
    Ded naumi: di si stanarisô?
    Na to njemu beli proromori:
    'Ja se trgo' iz neke nesvesti,
    Kako mi je i kad dan svanuo,
    To ja ne znam otkud da ti kažem,
    Men' praoci stari moji vele
    Da sam bio, ja, podoban Žiru,
    U Nevinku, ko det' u povitku,
    Sve to ne znam, tajna je to za me.
    Samo vidim gospodska sam stasa,
    Krilca čistim na jarkome Suncu,
    Ukrašaj im od rosice čuvam,
    Od nje s' klonim, a u njoj se kupam
    Pa ti stasam na Prolećnu Sasu
    Mi smo, druže, što proleće glase!
    Na to belom žuti protiv'slovi:
    'Da smo rano mi na rosnom Cvetu
    Padamo u pleti-Zamajice,
    Od pnušasta lako svilka duvka,
    Što ti grade Slov'obilazice,
    Kad u Celcu Haljinice tope,
    Plairasto, oči razrogače.
    Kad umotre zrako'livke boje
    Putiriće celce celivamo. —
    Žaokice, crne čavorice
    Udivkane u boja raznine
    Smelkane su po šagrasti krilci.
    Jagrasija-prašak na njim stoji,
    Lakoleši kô zorke pepeljak
    Na cepači, ili trnovači.
    Te miline, to su nam' pokoji! —
    To je tako: al' nam' stane leto lako.
    No preteci, kakve smo mi hasne?
    Kad nam vrsni žitelj ote slavu
    Koji kupi soke za alvatke.
    Za užitak, da sladi ulitak.
    A suviškom dušu zima pita.
    Mine l' leto, lepote se lišim
    U čauru tavnu kuću težiš,
    Bez spomena, kloniš se sa sveta.


    izvor;riznicasrpska
    Kad zaćutim, okrenem se i odem, to ne znači da si ti pobedio, to znači da više nisi vredan mog vremena.

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ] DJ. Vesna®
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

Informacija Teme

Users Browsing this Thread

Trenutno 1 korisnika pregleda ovu temu. (0 članova i 1 gosta)

     

Slične Teme

  1. Djordje Ilijin
    Od Susanj u forumu Zabavna Muzika
    Odgovori: 1
    Zadnji Post: 12.01.2021, 11:21
  2. Djordje Masalovic
    Od mirnikolic u forumu Tekstovi Pesama Narodne Muzike
    Odgovori: 1
    Zadnji Post: 07.07.2014, 17:23
  3. Djordje Djodjevic
    Od Milance® u forumu Kola
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 03.08.2013, 09:27
  4. Djordje Jovanovic
    Od nega u forumu Narodna Muzika
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 27.02.2013, 19:01

Članovi koji su pročitali ovu temu : 0

Nemate dozvolu da vidite spisak imena.

Tagovi za ovu Temu

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts


O Nama

    Narodni radio, melem za uši ko ne sluša može da ga nađe na www.radiosumadinac.org

Preporučeni Linkovi

Pratite nas na

Twitter Facebook youtube Flickr DavianArt Dribbble RSS Feed



RSS RSS 2.0 XML MAP HTML
Loading...
Svaki korisnik ovog sajta odgovoran je za sadržaj poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za njihov sadržaj. Postavljanjem vaše poruke ili vašeg autorskog dela saglasni ste da ovaj sajt postaje distributer vašeg dela i odričete se mogućnosti njegovog povlačenja ili brisanja bez saglasnosti uprave sajta. Distribucija sadržaja sa ovog sajta je dozvoljena samo u nekomercijalne svrhe, uz obaveznu napomenu da je sadržaj preuzet sa ovog sajta i uz obavezno navođenje adrese RadioSumadinac.org. Kako je sajt ovih dimenzija nemoguće u potpunosti kontrolisati, ukoliko primetite materijal nad kojim Vi ili neko drugi već ima autorska prava, odmah nam se obratite i materijal će biti uklonjen. Za sve ostale vidove distribucije obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od vlasnika Sajta


Optimizovano za rezoluciju: 1920x1080