-
Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 1. decembar
1081. - Rodjen je francuski kralj Luj VI (Louis VI) (umro 1137.).
1640. - Portugalija je postala nezavisna od španije a Žoao (João ) IV je proglašen za kralja Portugalije.
1761. - Rodjena je Mari Tiso (Marie Tussaud), osnivač muzeja voštanih figura u Parizu. Ona je prva počela sa izradom figura od voska sa likovima poznatih ljudi u prirodnoj veličini. Danas se takvi muzeji nalaze u mnogim svetskim gradovima.
1819. - Rođen je srpski istoričar i publicista Danilo Medaković, veoma zaslužan za širenje knjige u narodu. U vreme revolucije 1848. pokrenuo je list "Napredak", koji je ubrzo zabranjen zbog opozicionog stava prema patrijarhu Josifu Rajačiću, 1851. list "Južna pčela", a 1852. "Srpski dnevnik" s književnim dodatkom "Sedmica". Napisao je "Povjesnicu srpskog naroda".
1825. - Umro je ruski car Aleksandar I (rodj. 1777.)
1835. - Hans Kristian Andersen je objavio svoju prvu knjigu bajki.
1896. - Rodjen je Georgij Žukov, ruski general i Maršal Sovjetskog saveza (umro 1974.).
1898. - U skupštini Srbije podnesen je prvi predlog za osnivanje Univerziteta u Beogradu, odnosno za reorganizaciju Velike škole i njeno prerastanje u Beogradski univezitet. Potom je izrađeno više projekata zakona, ali je tek u februaru 1905. usvojen predlog ministra prosvete Andre Nikolića, čime su stvoreni uslovi za otvaranje Univerziteta u oktobru 1905.
1903. - Prikazan je prvi film of Divljem Zapadu, pod imenom 'Velika pljačka voza (The Great Train Robbery).
1913. - Američka fabrika automobila, Ford Motor Company, je uvela u proizvodnju prvu pokretnu traku za sklapanje vozila.
1918. - U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prestonicom, koja je 1929. dobila ime Jugoslavija. Ujedinjenje jugoslovenskih zemalja omogućila je pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu i u novu državu su uključene nezavisne predratne srpske države - Srbija (proširena Vardarskom Makedonijom posle balkanskih ratova) i Crna Gora i teritorije u sastavu poražene Austro-Ugarske (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina, čija je skupština odlučila da Vojvodina prvo uđe u sastav Srbije, a potom u Kraljevinu SHS).
1918. - Island je postao kraljevina, mada je ostao ujedinjen sa Danskom.
1935. - Rodjen je Vudi Alen (Woody Allen), američki glumac, režiser i producent jevrejskog porekla, dobitnih nagrade 'Oskar'
1939. - The epic film 'Gone With The Wind' was premiered in New York
1945. - Rodjena je Bet Midler (Bette Midler), američka filmska glumica i pevačica.
1952. - U Njujorku je objavljena vest o prvoj uspešnoj operaciji promene pola.
1958. - Centralno-afrička Republika je dobila nezavisnost od Francuske.
1959. - Hladni rat: Potpisan je 'Antarktički sporazum', kojim je kopnena teritorija oko južnog pola, Antarktik, proglašena za naučni rezervat i svaka vojna aktivnost na tom kontinentu je zabranjena.
1971. - U Karađorđevu je na sednici Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva Saveza komunista Hrvatske - nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Time je privremeno zaustavljena šovinistička pomama u Hrvatskoj. Ocenjeno je da i u drugim republikama ima pojava suprotnih politici rukovodstva SKJ, pa su usledile čistke u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji koje su, posebno u Srbiji u kojoj je smenjeno na stotine uspešnih direktora pod optužbom za tehnokratizam, u korenu sasekle sve pokušaje političke demokratizacije društva i suštinskih reformi privrede.
1973. - Pacifička ostrva Papua Nova Gvineja (Papua New Guinea) su dobila nezavisnost od australije.
1974. - Umro je Lajoš Zilahi, mađarski romansijer i dramatičar. Već njegovo prvo delo ,"Samrtno proleće", probudilo je pažnju fabulom i individualnošću stila. Roman "Ararat", napisan posle Drugog svetskog rata, kao i nastavak tog romana, "Anđeo u buri", objavljeni su na više evropskih jezika. Jedan je od mađarskih pisaca koji je požnjeo najviše uspeha i izvan svoje zemlje.
1974. - Jacqueline Hansen postavila je ženski svetski rekord u maratonu (2:43:54.5).
1976. - Angola je primljena u Ujedinjene nacije.
1981. - Avion DC-9 kompanije Inex Adria Aviopromet iz Ljubljane je u magli udario u planinu na ostrvu Korzika u Sredozemnom moru, i svih 178 putnika i članova posade su poginuli. To je jedna od najvećih nesreća u jugoslovenskom putničkom vazduhoplovstvu.
1982. - Na univerzitetu Juta (Savezna država Utah, SAD) pacijent Barni Klark (Barney Clark) je tokom operacije na srcu dobio prvo trajno veštačko srce umesto presadjivanja srca od drugog čoveka.
1988. - Benazir Buto (Bhutto) je izabrana za premijera Pakistana.
1990. - Francuska i engleska tunelska ekipa koje su kopale tunel ispod kanala Lamanš, su se srele na sredini rastojanja, ispod mora, na dubini od 40 metara ispod morskog dna. Time su spojena dva nezavisna tunela koji su odvojeno kopani sa obe strane, iz Engleske i iz Francuske. To je bio veliki gradjevinski uspeh.
1991. - Na referendumu u Ukrajini, glasači su velikom većinom odlučili da se Ukrajina izdvoji u nezavisnu državu od Sovjetskog saveza.
1992. - Ostavke u prvoj vladi Savezne Republike Jugoslavije podneli su potpredsednik Oskar Kovač i članovi Radmila Milentijević i Nikola Šainović, potkopavši poziciju premijera Milana Panića. Nepun mesec dana kasnije, Savezna skupština izglasala je nepoverenje vladi.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 2. decembar
1254. - Kralj Sicilije Mafred pobedio je u bici kod Fođe papsku vojsku i zadržao svoje kraljevstvo.
1547. - Umro je španski osvajač Ernan Kortes (Hernan Cortez), koji je zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio Meksiko. Guverner "Nove Španije" je postao 1522.
1804. - Papa Pije VII krunisao je u Parizu Napoleona Bonapartu (Bonaparte) za cara Francuske.
1805. - U pomorskoj bici kod Trafalgara, teško je ranjen britanski admiral Lord Nelson. Ubrzo je podlegao ranama. Ostala je zapamćena njegova poslednja izjava: Učinio sam sto mi je bila dužnost... (I have done my duty).
1805. - Kod Austerlica (češki Slavkov) kraj Brna u Čehoslovačkoj, Napoleon je potukao mnogo veću vojsku ruskog cara Aleksandra I i austrijskog cara Franje II. Napoleon je imao oko 70.000 ljudi, a Austrijanci i Rusi oko 160.000. To je jedna od najsjajnijih Napoleonovih pobeda.
1823. - Američki predsednik Džejms Monro proklamovao je tzv. Monroovu doktrinu, koja je postala geslo: "Amerika Amerikancima". Njom je sprečio reakcionarnu intervenciju Svete alijanse, koja je nameravala da nasilno uguši pobune srednjoameričkih i južnoameričkih kolonija protiv Španije i Portugalije. Mada je doktrina predstavljala demokratsko načelo, u suštini je odražavala težnju da se zagospodari tržištima i sirovinskim bazama celog američkog kontinenta i da se sa njega potisne uticaj evropskih sila.
1848. - Franc Jozef je postao car Austrije i kralj Mađarske.
1852. - U Francuskoj je proglašeno Drugo carstvo s carem Šarlom Lujem Napoleonom III Bonapartom (Ćarles Louis, Bonaparte).
1859. - Rođen je francuski slikar Žorž Sera , osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog metoda poentilizma.
1859. - Izvršena je smrtna kazna vešanjem nad američkim borcem za ukidanje crnačkog ropstva Džonom Braunom (John Brown), što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861-65).
1877. - Premijerno je izvedena najčuvenija opera francuskog kompozitora Kamija Sen-Sansa - "Samson i Dalila"
1901. - Američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp Gillette) patentirao je prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.
1914. - Austrougarska vojska je u Prvom svetskom ratu okupirala Beograd, ali je ubrzo bila prinuđena da ga napusti posle velikog poraza koje su joj srpske trupe nanele u Kolubarskoj bici.
1933. - Fred Aster snimio je svoj prvi film - "Dancing Lady".
1942. - Na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem (Enrico) i Arturom Kromptonom (Arthur Crompton) radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put je demonstrirana nuklearna lančana fisija. To je bila prethodnica atomske bombe.
1943. - Odlukom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na području Pljevalja je u Drugom svetskom ratu od vojnika italijanskih divizija "Venecija" i "Taurinenze" formirana italijanska partizanska divizija "Garibaldi" i stavljena pod komandu štaba Drugog udarnog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
1945. - Na zajedničkoj sednici oba doma Ustavotvorne skupštine usvojen je jugoslovenski ustav.
1950. - Odlukom UN bivša italijanska kolonija Eritreja ušla je u sastav Etiopije kao autonomna oblast.
1954. - Američki Senat izrekao je javni prekor senatoru Džozefu Makartiju (Joseph McCarthy) zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.
1971. - Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade Mars 3 spustio se na Mars.
1971. - Osnovana je federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata od šest emirata u Persijskom zalivu: Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra. U februaru 1972. federaciji se pridružio i Ras al Kajma.
1972. - U požaru koji je izbio tokom muzičkog pop festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, poginulo je najmanje 50 ljudi.
1982. - Umro je u Meksiko Sitiju, u 49. godini života, britanski filmski glumac, komičar Marti Feldman (Marty Feldman).
1982. - Hirurg Vilijam de Vris (William, Vries) implementirao je na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark (Barney Clark), živeo je s tim srcem 112 dana.
1990. - Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola (Kohl) odnela je ubedljivu pobedu na prvim svenemačkima izborima od 1932.
1993. - U pucnjavi prilikom pokušaja hapšenja, kolumbijska policija je ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Eskobara (Escobar).
1994. - Filipinski feribot sa više od 600 putnika potonuo je u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. život je izgubilo oko 140 ljudi.
1998. - Pripadnici međunarodnih snaga u Bosni (Sfor) uhapsili su u Bijeljini Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio je Krstića za genocid nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora. Žalbeno veće Haškog tribunala ukinulo je 19. aprila 2004. godine prvostepenu presudu i pravosnažno osudilo Krstića za pomaganje i podržavanje genocida, umanjivši mu kaznu sa 46 na 35 godina zatvora.
2000. - U Beogradu je umro istaknuti srpski i jugoslovenski slikar i grafičar Milan Mića Popović.
2001. - Najveća energetska kompanija u SAD, korporacija Enron podnela je molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim tržištima širom sveta.
2003. - Tribunal u Hagu izrekao je kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, prvom oficiru Vojske Republike Srpske koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 Muslimana u Srebrenici u leto 1995. godine.
2004. - U vojnoj bazi u Butmiru kod Sarajeva, snage Evropske unije (EUFOR) preuzele su mandat od Snaga za stabilizaciju mira (SFOR) u Bosni i Hercegovini, čime je zvanično završena misija NATO u BiH. Za komandanta Eufora, u čijem sastavu je sedam hiljada vojnika iz 33 države, imenovan je britanski general-major Dejvid Liki (David Leakey).
2005. - Umrla je Dejm Ališja Markova (94), jedna od najslavnijih balerina dvadesetog veka, koja je osnovala i vodila Engleski nacionalni balet.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 3. decembar
1586. - Ser Tomas Heriot (Thomas Herriot) doneo je krompir u Englesku iz Kolumbije.
1621. - Galileo Galilej usavršio je teleskop.
1694. - U Engleskoj je usvojen zakon prema kojem će se novi parlament birati svake treće godine.
1800. - Rođen je slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka ("Sonetni venac").
1828. - Endru Džekson (Andrew Jackson) izabran je za sedmog predsednika SAD-a.
1883. - Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern, jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.
1894. - Umro je na ostrvu Samoa, u Pacifiku, engleski književnik Robert Luis Stivenson (Robert Louis Stevenson), autor romana 'Ostrvo s blagom'.
1910. - U Parizu je prvi put prikazana neonska lampa koju je pronašao francuski fizičar Žorž Klod.
1912. - Bugarska, Grčka, Srbija i Crna Gora sklopile su primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.
1914. - U jeku Kolubarske bitke u Prvom svetskom ratu, komandant Prve srpske armije, general Živojin Mišić, odlučio je da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor-Maljen, a Druga armija i Odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i proterale je preko Save. Posle velike pobede srpske vojske, koja je imala ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svetskom ratu, Mišić je unapređen u čin vojvode.
1915. - Srpska vojska praćena izbeglicama počela je u Prvom svetskom ratu povlačenje kroz Crnu Goru i Albaniju, jedinstveno u istoriji ratovanja, u kojem je od gladi i bolesti umrlo više od 240.000 ljudi. Na ostrvo Krf stiglo je 135.000 vojnika, a u Bizertu oko 12.000, od kojih je ponovo formirana Srpska armija koja je 1918. oslobodila okupiranu zemlju.
1919. - Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar (Pierre Auguste Renoir), jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.
1923. - Rođena je grčka operska pevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Karijeru je započela 1947. i s velikim uspehom je pevala na najvećim svetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera.
1930. - Rođen je francuski režiser Žan-Lik Godar (Jean Luc Godard), najznačajniji predstavnik francuskog "Novog talasa" koji je filmovima "Do poslednjeg daha" (1959) i "Prezir" (1963) napravio revoluciju u filmskoj istoriji.
1944. - U Atini je izbio građanski rat između vlade, koju jepodržavala Velika Britanija i Fronta nacionalnog oslobođenja (EAM). Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su predstavnici vlade i EAM-a sporazumeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Grčkoj.
1952. - Umro je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Kao blizak saradnik najuglednijeg srpskog književnog kritičara Jovana Skerlića, objavio je mnoštvo književnih i pozorišnih kritika u "Srpskom književnom glasniku". U Drugom svetskom ratu bio je ministar u jugoslovenskoj emigrantskoj vladi u Londonu. U zemlju se vratio 1945. i jedno vreme bio je potpredsednik vlade, ali je ubrzo odstranjen iz političkog života, budući da je komunistički režim Josipa Broza sprovodio parlamentarnu demokratiju kao formu bez ikakvog sadržaja. Dela: članci i eseji "Pozorišne kritike", "Iz pozorišta predratne Srbije", "Iz predratne Srbije"
1961. - Anton Geesink je prvi nejapanac koji je postao svetski prvak u džudou.
1962. - Edit Sparlok Sampson (Edith Spurlock) stupila je nadužnost sudije u opštinskom sudu u Čikagu, kao prva crnkinja sudija u SAD.
1962. - Teška magla koja je prekrivala London četiri dana prouzrokovala je smrt trovanjem sumpordioksidom velikog broja ljudi.
1967. - Južnoafrički hirug dr Kristijan Barnard (Christian Barnard) izvršio je u bolnici "Grote Šur" u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju ljudskog srca. Pacijent Luis Vašanski (Louis Washansky) potom je, sa srcem jedne 25-godišnje devojke nastradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.
1971. - Počeo je indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.
1975. - U Laosu su vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.
1978. - Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta, koja je 1921. započela karijeru u Beogradu kao tumač uloga naivnih, nestašnih, vragolastih devojaka, osvojivši na prečac gledalište vedrinom i neposrednošću. Tumačeći kasnije karakterne uloge, iskazala je izuzetno scensko umeće. Njenu karijeru najviše je obeležila nenadmašna interpretacija Živke u "Gospođi ministarki" Branislava Nušića.
1984. - U Viskonsinu u SAD-u venčali su se najstariji mladoženja na svetu, Hari Stivens (Harry Stevens), star 103 godine, i njegova nevesta Telma Lukas (Thelma Lucas), 83 godine stara.
1984. - U gradu Bopal u Indiji oko 4.500 ljudi je umrlo, 500 oslepelo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscureo iz fabrike pesticida "Junion karbajd".
1989. - Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke su podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke (komunisti) Egon Krenc i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.
1995. - Bivši predsednik Južne Koreje Čun Do Hvan je uhapšen pod optužbom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangdžu u maju 1979. kada je vojska ubila više od 200 demonstranata.
1997. - U glavnom gradu Kanade Otavi predstavnici 122 zemlje potpisali su Konvenciju o zabrani protivpešadijskih mina. Nekoliko zemalja među kojima i SAD odbile su da se priključe sporazumu.
2000. - U Čikagu je u 82. godini umrla američka pesnikinja Gvendolin Bruks, koja je ušla u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade. Nagradu je dobila 1949. za zbirku pesama "Eni Alen".
2001. - Umro je Gerhard Rigner (90), autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svetu na nacistički plan o uništenju jevrejskog naroda.
2003. - Umro je britanski glumac Dejvid Hemings, poznat po ulogama u kultnim filmovima "Uvećanje" i "Barbarela".
2004. - General Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević predao se Haškom tribunalu pred kojim je 1998. godine optužen za granatiranje Sarajeva, zločine protiv čovečnosti i kršenje pravila i običaja rata.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 4. decembar
1154. - Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez koji je biran za papu, ustoličen je za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan IV.
1371. - Umro je car Uroš Nemanjić, sin cara Dušana i jedini naslednik velikog srpskog carstva. Stupivši na presto u 19. godini, posle Dušanove smrti 1355, nije uspeo da sačuva veliko carstvo koje se posle njegove smrti raspalo na niz samostalnih oblasti pod vlašću moćnih feudalaca. Njegovom smrću izumrla je loza Nemanjića. Prema predanju ubijen je mučki u lovu, kada se sagnuo nad vodom da se osveži. Srpska pravoslavna crkva je, na osnovu tog predanja, proglasila Uroša za mučenika i svetitelja.
1642. - Umro je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII (od 1629) vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.
1644. - U Minsteru je sazvan prvi evropski mirovni kongres.
1679. - Umro je engleski filozof Tomas Hobs, predstavnik klasičnog engleskog empirizma. Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O čoveku", "O telu", "O građaninu".
1791. - Izašao je prvi broj britanskog "Observera", najstarijeg nedeljnog lista u svetu.
1795. - Rođen je Škotski esejist i istoričar Tomas Karlajl, autor romantiziranih istorijskih dela od kojih je najpoznatije "Francuska revolucija" (1837). Osnivač je i čuvene Londonske biblioteke.
1829. - Britanci su u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica prilikom spaljivanja njihovih muževa na posmrtnoj ceremoniji.
1841. - Predstavom "Smrt Stefana Dečanskog" Jovana Sterije, u bivšem skladištu carinarnice na Savi u Beogradu otvoreno je "Pozorište na Đumruku". Å tampan je prvi pozorišni plakat i naplaćivane su ulaznice. Organizatori ovog pozorišta bili su glumac i reditelj Atanasije Nikolić i dramski pisac Jovan Sterija Popović.
1888. - Na Cetinju je rođen jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević, kralj Ujedinitelj. Školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji Sen-Sir, govorio je tečno francuski i ruski. Postao je prestolonaslednik 1909. umesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. Srbijom je kao regent vladao u ime bolesnog oca kralja Petra. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. Ubijen je prilikom atentata u Marseju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Žan Luj Bartu; atentat su organizovali hrvatske ustaše i italijanski fašisti 9. oktobra 1934. godine.
1890. - Rođen je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije završio je u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih melodija, kojima se inspirisao u komponovanju. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Dela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Skenderbegove", "Pesme zemlje Raške", solo pesme, obrade narodnih pesama.
1892. - Rodjen je general Franko, španski vojni diktator.
1912. - Posle pobeda u Prvom balkanskom ratu, balkanski saveznici, Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska, potpisali su primirje s Turskom.
1924. - Umro je srpski lekar dr Vojislav Subotić, vodeći hirurg u Srbiji tog doba, šef hirurškog odeljenja Opštedržavne bolnice u Beogradu, osnivač Medicinskog fakulteta u Beogradu. Objavio je niz radova iz abdominalne hirurgije, urologije, ortopedije.
1943. - Predsednik SAD Ruzvelt, britanski premijer Čerčil i turski predsednik Mustafa Ismet Ineni razmatrali su u Kairu zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije. Turska je, međutim, odbila da objavi rat Nemačkoj.
1945. - Umro je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom teorije nasleđa.
1961. - Muzej moderne umetnosti izložio je greškom naopačke Matisovu sliku "Le Bateau", koja je tako stajala 47 dana.
1974. - U blizini glavnog grada Šri Lanke Kolomba srušio se holandski avion "DC-8". Poginuli su svi putnici i članvi posade, njih 191.
1975. - Umrla je Hana Arent, filozof i jedna od vodećih ličnosti u oblasti političke teorije u 20. veku. Laureat je mnogih međunarodnih nagrada, među kojima Lesingove nagrade 1959. i nagrade "Sigmund Frojd" 1967. U Drezdenu je 1993. osnovan "Hana Arent institut" za istraživanje totalitarizma.
1976. - Umro je Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. veka. Sa operskim pevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").
1976. - Američka glumica Elizabet Tejlor udala se po sedmi put, ovoga puta za Džona Vornera (John Warner).
1977. - Na jugu Malezije je poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona kojeg je otela japanska teroristička grupa Crvena armija.
1977. - Diktator Žan Bedel Bokasa krunisao se za cara Centralnoafričkog carstva. Troškovi ceremonije krunisanja iznosili su koliko i četvrtina nacionalnog proizvoda zemlje.
1980. - U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je bila posledica sabotaže, poginuo je portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro (Francisco, Carneiro).
1980. - Dva meseca nakon smrti bubnjara Džona Bonama (John Bonham), raspala se kultna grupa Led Zeppelin.
1991. - Otmičari su oslobodili poslednjeg Amerikanca, novinara Terija Andersona, koji je kao talac u Libanu proveo 2.454 dana. Pripadnici Islamskog džihada kidnapovali su Andersona 16. marta 1985.
1994. - Predsednik Srbije Slobodan Milošević i ministri inostranih poslova Velike Britanije i Francuske, Daglas Herd i Alen Žipe, saglasili su se u razgovorima u Beogradu da za krizu u Bosni i Hercegovini ne postoji vojno rešenje.
1995. - Ministri inostranih poslova Evropske unije su na sastanku u Briselu suspendovali sankcije Saveznoj Republici Jugoslaviji, uvedene 1992. zbog umešanosti jugoslovenske vlade u rat u Bosni; prvi vojnici NATO - prethodnica trupa za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, sleteli su u dva aviona na sarajevski aerodrom.
1998. - Poslednji borci "Crvenih Kmera" predali su se armiji Kambodže, čime je posle dve decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.
2001. - Izraelska vojska ušla je u nekoliko palestinskih gradova na Zapadnoj obali i zauzela međunarodni aerodrom u Gazi.
2003. - Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv osam lica za ratni zločin počinjen u Vukovaru 1991, kada je ubijeno oko 200 civila. To je prva optužnica koju je to tužilaštvo podiglo od kada je osnovano, jula 2003.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 5. decembar
1443. - Rođen je italijanski sveštenik Đulijano dela Rovere, papa Julije II (1503-1513), najveći pokrovitelj umetnosti među poglavarima rimokatoličke crkve. Od Mikelanđela je naručio izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra, a Rafael Santi je oslikao njegove privatne odaje.
1492. - Kolumbo je otkrio Haiti (El Espanola).
1756. - Rodio se austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart (Wolfgang Amadeus Mozart), centralna ličnost bečke klasike i jedan od najplodinijih muzičara. Napisao je oko 600 dela, među kojima su opere, simfonije, koncerti za klavir, violinu i druge instrumente, kantate, mise ("Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Praška simfonija", "Simfonija u g-molu", "Rekvijem", "Mala noćna muzika").
1766. - Osnivač čuvene londonske aukcijske kuće "Kristi" (Christie), englez Džejms Kristi (James Christie) je održao svoju prvu aukciju.
1791. - U Beču je preminuo Volfgang Amadeus Mocart, austrijski kompozitor, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca u svetu. Već u ranom detinjstvu (rođen je 1756. godine i svake godine se u njegovom rodnom mestu Salcburgu organizuje muzički festival u njegovu čast) afirmisao se i kao kompozitor i kao izvođač na čembalu i drugim instrumentima. Veoma plodan, naročito se istakao u operi, ali je komponovao i veliki broj simfonija, drugih orkestarskih kompozicija, kamernu muziku, mise, nedovršeni "Rekvijem"... Dela: opere "Čarobna frula", "Figarova ženidba", "Otmica iz saraja", "Doh Žuan"...
1830. - Premijerno je izvedena "Fantastična simfonija" Hektora Berlioza.
1839. - Američki general Kaster (George Armstrong Custer), je poginuo u bici protiv indijanaca kod Malog Velikog Roga (The Little Bighorn).
1867. - Rođen je poljski državnik, maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsednik Poljske (1918-22) i inicijator rata protiv sovjetske Rusije (1920-21). Državnim udarom 1926. uspostavio je vojnu diktaturu, a 1934. je sklopio s Hitlerom desetogodišnji pakt o saradnji i nenapadanju. Bio je na vlasti do smrti 1935.
1870. - Umro je u gradu Diepu (Dieppe) francuski pisac Aleksandar Dima Otac (Alexandre Dumas Perre), proslavljeni autor romana s motivima iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Hrista", "Kraljica Margo") Smatra se začetnikom feljtonističkog romana.
1872. - Brod 'Mari Selest' (Marie Celeste) je pronadjen napušten na pučini Atlantskog okeana. Nikad nije pronadjen nikakav trag bilo kog člana posade broda.
1901. - Rođen je Volt Dizni, američki crtač i filmski producent, tvorac modernog crtanog filma. Godinama je suvereno vladao svetom crtanog filma, jer je bilo teško nadmašiti njegovu tehniku, poetsku snagu i duhovitost. Njegovi junaci su Miki Maus, Paja Patak, Pata, Šilja, Pluton i drugi. Dobitnik je nekoliko Oskara. Proslavio se i dokumentarni filmovima: "U dolini dabrova", "Život barskih ptica", "Pustinja koja živi"... Umro je 1966. godine.
1917. - Delegacije Sovjetske Rusije i sila Osovine potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsk u Belorusiji. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litve, Poljske i nekih područja Turske i da Nemačkoj plati ratnu odÅ¡tetu od Å¡est milijardi zlatnih maraka, potpisan je 3. marta 1918.
1926. - Umro je francuski slikar Klod Oskar Mone (Claude Oscar Monet), najznačajniji predstavnik i jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio ceo slikarski pravac.
1929. - Osnovana je prva nudistička organizacija.
1929. - Ukinuti su "Jugoslovenski soko", "Hrvatski soko", "Orao" i "Srpski soko" i stvorena je "Viteška organizacija Soko Kraljevine Jugoslavije".
1933. - Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.
1933. - Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.
1934. - Žene su u Turskoj dobile pravo glasa.
1935. - Rodjen je Litl Ričard (Little Richard), pevač, klavirista i kompozitor, jedan od rodonačelnika rokenrola.
1940. - Umro je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik. Nastupao je na koncertima širom sveta od svoje osme godine i stekao slavu violinskog virtuoza, naslednika Paganinija. Komponovao je šest violinskih koncerata, "Američku simfoniju", kraće violinske kompozicije.
1943. - Velika Britanija je u Drugom svetskom ratu zvanično otkazala pomoć četnicima Draže Mihailovića zbog saradnje s okupatorom.
1945. - Tokom vežbi pet američkih bombardera poletelo je iz vazdušne baze u Floridi i nikada se nisu vratili. Pretpostavlja se da je "Izgubljena eskadrila", kako su nazvani, nestala u "Bermudskom trouglu".
1946. - Rodjen je Hoze Kareras (Jose Carreras), španski operski pevač, tenor.
1952. - U Beogradu je osnovan Muzej Nikole Tesle, koji je otvoren 20. oktobra 1955. Muzejska postavka sadrži više od 150.000 dokumenata, modele aparata, patente, makete, biblioteku i mnoštvo knjiga i članaka objavljenih o genijalnom srpskom naučniku i njegovom stvaralaštvu.
1962. - SAD i SSSR su postigli dogovor o saradnji u kosmičkim istraživanjima u miroljubive svrhe.
1967. - Umro je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika", jedan od najvećih svetskih helenista 20. veka, ali i najvoljenijih profesora Beogradskog univerziteta. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije. Umnogome je izgradio srpsku terminologiju za odgovarajuće grčke mitološke i filozofske pojmove. Neprevaziđeni su njegovi prevodi Eshila, Sofokla, Platona, Aristotela, Plutarha i Homerovih epova "Ilijada" i "Odiseja", ali i savremenika, Alfreda Adlera, Karla Gustava Junga, Vila Duranta, Rabindranta Tagore. Dela: "Vidovdanska etika", "Filosofija panhumanizma", "Racionalizam u savremenoj nemačkoj filosofiji", "Problemi filosofije kulture", "Istorija helenske etike", "Ogledi iz grčke filosofije umetnosti", "Aristotelovo etičko učenje", "Iz helenskih riznica", "Platonova akademija i njen politički rad", "Sofisti i njihov istorijski značaj", "Istorija helenske književnosti".
1977. - Egipat je prekinuo odnose sa Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom, arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.
1978. - U Iranu je izbio talas protesta, koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske verske vođe. Proizvodnja nafte je, zbog štrajkova, smanjena gotovo na polovinu.
1993. - Gradonačelnik Beča ranjen je u svojoj kući u eksploziji pisma-bombe. To je bilo peto pismo-bomba poslato u toku tri dana novinarima, sveštenicima i drugim osobama koje su imale neku vezu sa imigrantskom grupacijom u Austriji.
1995. - Armija Šri Lanke zauzela je Džafnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika.
1995. - Članice NATO-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u Bosnu radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. Najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949. sprovedena je pod nazivom "Zajednički poduhvat".
1996. - Zaigravši u ekipi Portlanda, Džermen O'Nil (Jermaine O'Neal) postao je najmlađi igrač u NBA ligi - imao je svega 18 godina.
1996. - Predsednik SAD Bil Klinton imenovao je Madlen Olbrajt za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji.
2001. - Legendu jedriličarstva i kapetana novozelandskog tima koji je dva puta uzastopno osvojio prestižni kup Amerike, Pitera Blejka, ubili su pirati kada su naleteli na njegovu jedrilicu u reci Amazon.
2001. - Avganistanske vođe dogovorile su se o formiranju post-talibanske vlade, koju će predvoditi Paštun Hamid Karzai.
2003. - U Kini je po prvi put održan izbor za mis sveta.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 6. decembar
1240. - Predvođeni Batu Kanom, Mongoli su osvojili i uništili Kijev.
1421. - Rođen je engleski kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, koji je nasledio krunu 1422, kada je imao samo osam meseci. Svrgnut je u dinastičkim borbama ("Rat dveju ruža") i ubijen je u maju 1471. u londonskom zatvoru Tauer.
1492. - Kristofor Kolumbo je otkrio ostrvo Hispaniolu, koje je kasnije promenilo ime u Haiti, a zatim podeljeno na dve države: Haiti i Dominikansku republiku.
1507. - Nemački kartograf Martin Valdžemiler objavio je prvu geografsku kartu novog kontinenta kojem je dao naziv Amerika prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespućija.
1768. - Objavljeno je prvo izdanje Enciklopedije Britanike (Encyclopedia Britannica).
1774. - U Austriji je stupio na snagu Edukativni statut Johana fon Felbigera, prvi državni edukativni sistem u svetu.
1790. - Kongres SAD je izmešten iz Njujorka u Filadelfiju (Philadelphia), u saveznoj američkoj državi Pensilvanija (Pennsylvania).
1792. - Vođe žirondinaca u Francuskoj revoluciji doneli suodluku da izvedu na sud kralju Luju Dž VI. Revolucionarni sud ga je potom osudio na smrt i kralj je 1793. pogubljen na giljotini.
1833. - Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema oceni književne kritike - "pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. veka. Osnovnu školu učio je u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Kao pesnik se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispevao je zbirke ljubavnih pesama "Đulići" i "Đulići uveoci" - potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik dosegao je vrlo visok nivo u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i dečji list "Neven". Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Ostala dela: knjiga pesama "Pevanija", pesnička legenda "Vidosava Branković", šaljivi komad "Šaran".
1865. - Usvojen je 13. amandman Ustava SAD kojim je zabranjen robovlasnički odnos u Americi.
1877. - Američki pronalač Tomas Edison (Thomas) je u Vest Orindžu u Nju Džersiju demonstrirao prvi zvučni snimak, pesmu "Mary had a Little Lamb".
1897. - U Londonu u Engleskoj je po prvi put u svetu upotrebljeno motorno vozilo u svrhu taksija.
1907. - U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD, poginuo je 361 rudar u rudniku uglja Monona u Virdžiniji.
1916. - Nemačke trupe su u Prvom svetskom ratu ušle u rumunsku prestonicu Bukurešt.
1917. - Finski parlament je u Helsinkiju proglasio nezavisnost Finske od Rusije, koju je priznala zvanična Moskva. Finska je od vremena ruskog cara Aleksandra I gubila teritoriju, a posle Napoleonovih ratova, postala je 1809., rusko veliko vojvodstvo.
1917. - U sudaru francuskog broda "Mon Blan" natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom "Imo" u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo je više od 1.500 ljudi, oko 8.000 je ranjeno i veliki deo grada je razoren.
1921. - Velika Britanija je potpisala mirovni sporazum s Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.
1926. - Italijanski diktator, Benito Mussolini, uveo porez na neženje.
1926. - Umro je Klod Mone, francuski slikar, jedan od glavnih osnivača impresionizma. Po njegovoj slici "Impresija", izloženoj 1874. u Parizu, dato je ime celom slikarskom pravcu čiji je Mone bio, veruju mnogi istoričari umetnosti, najdosledniji i najuticajniji predstavnik. Počeo je kao realist pod uticajem G. Kurbea, a docnije je prešao na slikanje predela, uzimajući motive iz Pariza i okoline, pri čemu su ga najviše interesovali efekti svetlosti na vodi. Uopšte, svetlost i pokret bile su dve velike teme po kojima se impresionizam bitno odvojio od realističkog slikarstva. U želji da što vernije na platno prenese kolorističke preobražaje do kojih dolazi usled promene osvetljenja, Mone je morao da reaguje, tj. slika, izuzetno brzo. Stoga je njegov potez neretko bio žustar i iskidan, jer mu je daleko važnije bilo da što autentičnije zabeleži svoje zapažanje i doživljaj nego da podrobno opiše predmet. Slikao je iste motive u različita doba dana, od jutra do večeri, nastojeći pre svega da prikaže kako se usled treperenja svetlosti iz časa u čas menjaju lokalni ton oblika i njegova struktura i stvarajući tako nadasve originalne serije ili cikluse, kakvi su "Plastovi", "Stanica Sen Lazar", "Lokvanji" i najpoznatiji među njima - "Ruanska katedrala", ciklus u kom je u dematerijalizaciji oblika slikar otišao najdalje. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo. Umro je 1926. godine.
1929. - U Turskoj su žene dobile pravo glasa.
1938. - Francuska i Nemačka su potpisale sporazum o nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nemci poništili u Drugom svetskom ratu.
1941. - U Bici za Moskvu počela je protivofanziva Crvene armije protiv Nemaca koji su stigli na 25 kilometara od Moskve. Do kraja februara 1942. nemačke trupe pomerene su na 200 kilometara od Moskve.
1942. - Na prvoj zemaljskoj konferenciji u Bosanskom Petrovcu, osnovan je Antifašistički front žena (AFŽ).
1959. - Umro je srpski pisac Jovan Palavestra, koji je pisao pripovetke i drame, pozorišnu i književnu kritiku. Dela: drame "Savesti na vetru", "Čovjek koji se snašao", "Veliki skandal", zbirke pripovedaka "Sivi vidici", "Na belom hlebu".
1961. - U kongoanskoj provinciji Katanga izbile su teške borbe između snaga UN i Katange.
1969. - Tokom koncerta grupe Rolingstons (The Rolling Stones) u Kaliforniji na auto-trkalištu Altamont Speedway, obezbedjenje bine, koje su sačinjavali članovi biciklističkog genga 'Andjeli pakla' (Hell's Angels) je ubilo jednog posetioca koncerta (Meredith Hunter). Snimak ubistva je zabeležila filmska kamera.
1970. - Poljski lider Vladislav Gomulka i nemački kancelar Vili Brant potpisali su u Varšavi sporazum o normalizaciji poljsko-nemačkih odnosa. Kancelar Brant je tom prilikom na kolenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao poštu žrtvama nemačkog nacizma.
1971. - Pakistan jer prekinuo diplomatske odnose sa Indijom kada je Delhi priznao novu državu Bangladeš koja je nastala otcepljenjem od Pakistana posle indo-pakistanskog rata.
1978. - Španci su na referendumu izglasali novi ustav, prema kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.
1988. - Umro je Roj Orbison, jedna od najvećih zvezda američke pop i kantri muzike, autor hitova "Only the Lonely", "Pretty Woman", "Running Scared".
1989. - Masakr u Montrealu (Kvebek, Kanada) u politehničkoj školi (Ãcole Polytechnique): Mark Lepen (Marc Lépine) je iz automatske puške u sred dana, pucao na devojke i žene oko sebe, ubio 14 studentkinja i ranio još 13. Zatim je izvršio samoubistvo.
1989. - Slobodan Milošević proglašen je na sednici Skupštine Srbije za predsednika Predsedništva Srbije, posle referenduma na kojem je dobio 86 odsto glasova.
1992. - Hindu ekstremisti su uništili džamiju u Ajođi na severu Indije, koju su, kako se veruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem veku na zgarištu velikog hindu hrama. U jednomesečnim sukobima Hindu vernika i Muslimana poginulo je oko 2.000 ljudi.
1997. - Ruski transportni avion "Antonov-124" koji je nosio dva borbena aviona, srušio se na stambeno naselje blizu Irkutska. Poginulo je 85 ljudi.
1999. - Sud UN za ratne zločine u Ruandi osudio je na doživotni zatvor Džordža Rutagandu, lidera naoružanih grupa Huta, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.
2000. - Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu objavio je analizu prema kojoj 60 procenata stanovnika u Srbiji spada u kategoriju siromašnih, dok bogata elita čini pet odsto populacije.
2001. - Predsednik Skupštine Srbije Dragan Maršićanin podneo je ostavku, a za novog predsednika izabrana je Nataša Mićić.
2001. - Naziv kanadske provincije Njufaundlend (Newfoundland) je promenjen u 'Njufaundlend i Labrador' (Newfoundland and Labrador).
2002. - U napadu na izbeglički kamp Bureij u oblasti Gaza izraelske snage ubile su deset Palestinaca, među kojima su i dva službenika Agencije UN za pomoć i rad (UNRWA).
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 7. decembar
-43. - p.n.e. - Umro je Marko Tulije Ciceron, rimski političar, pisac i čuveni govornik.
1431. - Engleski kralj Henri VI (Henry) je u Parizu krunisan kao kralj Francuske.
1542. - Rođena je Marija Stjuart, škotska kraljica (1560-1567), kći Džejmsa V. U već protestantskoj Škotskoj vodila je nepopularnu katoličku politiku i time izazvala plemstvo i narod na pobunu. Godine 1568. pobegla je u Englesku, gde je posle dugog zatočeništva, po naređenju kraljice Elizabete, predata sudu i pogubljena. Njen idealizovan lik obradio je Šiler u drami "Marija Stjuart".
1815. - Streljan je Mišel Nej, najčuveniji Napoleonov maršal. Za zasluge u odbrani Francuske, u vreme restauracije Luja XVIII dobio je titulu pera (1814). Po povratku Napoleona u martu 1815. (Napoleonovih Sto dana) vratio se u njegovu službu i komandovao gardom u bici kod Vaterloa. Posle Napoleonovog poraza, uhvaćen je u begu, optužen za izdaju i osuđen na smrt.
1834. - Rođen je srpski pravno-istorijski pisac Valtazar Bogišić, profesor univerziteta u Kijevu i Odesi, akademik i ministar pravde u Crnoj Gori. Slavu mu je doneo "Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru", koji je 1888. izradio na zahtev crnogorskog kneza Nikole I Petrovića. Zakonik je preveden na mnoge jezike kao primer regulisanja imovinskog prava. Ostala dela: "Pravni običaji u Slovena", "Zbornik sadašnjih pravnih običaja u Južnih Slovena", "Pisani zakoni na slovenskom jugu", "Naputak za opisivanje pravnijeh običaja koji u narodu žive".
1842. - Održan je prvi koncert Njujorške filharmonije.
1857. - Rođen je srpski slikar Uroš Predić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, tipični predstavnik akademskog realizma, majstor portreta, ikona i istorijskih kompozicija. U Beču je završio Likovnu akademiju, na kojoj je potom bio asistent. Portretisao je gotovo sve istaknute ličnosti Srbije s kraja 19. i iz prve polovine 20. veka i izradio više od hiljadu ikona.
1863. - Rodjen je Pjetro Maskanji (Pietro Mascagni), italijanski kompozitor, poznat po svojoj popularnoj operi Kavalerija Rustikana ('Cavalleria Rusticana').
1877. - Tomas Edison demonstrirao je svoj pronalazak - gramofon.
1890. - Rođen je srpski pisac i botaničar Stevan Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i rektor od 1945. do 1950. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Kao oficir srpske vojske, borio se u Prvom svetskom ratu, a u Drugom svetskom ratu bio je u italijanskim i nemačkim zarobljeničkim logorima. Književno ime i popularnost stekao je romanom "Srpska trilogija", koji čine "Devetsto četrnaesta", "Pod Krstom" i "Kapija slobode". Ostala dela: romani "Smena generacija", "Velika zabuna", "Likovi u senci", dela iz botanike "Studije o biljnom svetu Prespanskog jezera", "Makrofitska vegetacija Ohridskog jezera", "Sistematika lekovitog bilja".
1896. - Dvorskoj kancelariji u Beču predat je prvi "Carski memorandum", u kojem su predstavnici 14 srpskih autonomnih opština u Bosni i Hercegovini izložili nepravde okupacione uprave, koja je pogazila sve povlastice Srba u crkvi i školi. Car Franc Jozef I s negodovanjem je odbacio memorandum, a potpisnici su na razne načine proganjani. Do 1902. podneta su još tri memoranduma, ali su u devetogodišnjim pogađanjima izneverena narodna očekivanja.
1914. - Skupština Srbije je u Nišu u Prvom svetskom ratu usvojila deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u zajedničku državu, na koju su savezničke sile odgovorile ćutanjem.
1921. - Umro je srpski biolog Živojin Jurišić, osnivač Muzeja srpske zemlje i Srpskog botaničkog društva. Gimnaziju je završio u rodnom Šapcu, a Veliku školu u Beogradu. Proučavao je floru Srbije, Bugarske, Makedonije i Bosne i objavio niz naučnih radova. Prikupio je veliku zbirku narodnih imena biljaka i popularisao biljne kulture.
1941. - Japanci su napali Perl Harbur, mornaričku i vazdušnu bazu SAD na ostrvu Oahu, oko devet kilometara od Honolulua. Iznenadnim napadom iz vazduha, Japanci su uništili veliki deo severnoameričke pacifičke flote, čime je počeo rat između SAD i Japana.
1941. - Velika Britanija je u Drugom svetskom ratu objavila rat Mađarskoj, Rumuniji i Finskoj, zemljama koje su kao članice Trojnog pakta učestvovale u agresiji na SSSR.
1945. - Patentirana je mikrotalasna pećnica.
1946. - Skupština Jugoslavije izglasala je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je ujedno likvidiran inostrani kapital, koji je u industiji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto.
1949. - Čang Kaj-Šek je na ostrvu Tajvan (Formoza), gde je sa ostacima svoje vojske pobegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije Kine, proglasio državu i ustanovio vladu.
1965. - Vaseljenski patrijarh Atenagora I i papa Pavle VI ukinuli su međusobnu ekskomunikaciju dve crkve kojom je 1054. počeo raskol dveju hrišćanskih crkava.
1970. - Ubedljiva pobeda na izborima u Istočnom Pakistanu Avamilige, pobornika autonomije Bengala (kasnije Bangladeš), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u građanski rat.
1971. - Sovjetska vasionska kapsula počela je da šalje radio i televizijske signale s Marsa.
1974. - Kiparski predsednik arhiepiskop Makarios III trijumfalno je dočekan na Kipru koji je napustio 15. jula 1974. posle državnog udara. Prevrat na Kipru organizovali su grčki oficiri, ali nisu uspeli da zadrže vlast.
1975. - Indonežanska armija je ušla u Istočni Timor gde je, nakon ukidanja trovekovne portugalske kolonijalne vlasti, izbio građanski rat.
1975. - Umro je srpski internista Radivoje Berović, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je glavni urednik časopisa "Acta medica jugoslavica". Objavio je više naučnih radova na srpskom i stranim jezicima, uključujući delo "Klinička hematologija".
1981. - Španija je postala članica NATO-a.
1985. - Umro je engleski pisac Robert Grejvs, istraživač grčke i jevrejske mitologije, koji je svetski ugled stekao istorijskim romanom "Ja, Klaudije" i delom "Grčki mitovi".
1988. - U zemljotresu u Jermeniji poginulo je više od 25.000 ljudi, 12.000 je povređeno, a pola miliona ostalo bez domova. Uništeno je deset odsto jermenske industrije.
1988. - Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov objavio je u UN unilateralno smanjenje sovjetskih trupa, tenkova, borbenih aviona i artiljerije.
1992. - Vlada Indije zabranila je fundamentalističke pokrete posle nereda u kojima je poginulo najmanje 400 Hindusa i Muslimana. Tokom nereda razorena je džamija u Ajođi.
1993. - Umro je Feliks Ufue Boanji, prvi predsednik Obale Slonovače od sticanja nezavisnosti 1960. i jedini afrički predsednik koji je 33 godine neprekidno bio na vlasti.
1995. - Sonda s američkog vasionskog broda "Galilej" je ušla u atmosferu Jupitera i 75 minuta slala podatke pre nego što se raspala.
1996. - Predsednik Alžira Liamin Zerual ozakonio je svojim potpisom ustavne reforme kojima se zabranjuju političke partije zasnovane na religiji.
1997. - Nakon neuspelih izbora u septembru, u Srbiji su ponovljeni izbori za predsednika Republike na kojima ponovo nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova. U drugi krug su ušli kandidati Socijalističke partije Srbije Milan Milutinović i Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, a za predsednika je 21. decembra izabran Milan Milutinović.
2001. - U građanskom ratu u Avganistanu Talibani su predali svoje poslednje uporište Kandahar.
2002. - Irak je inspektorima UN predao dokument o iračkom oružju za masovno uništenje kao i o vojnoj industriji, što je zahtevano novembarskom Rezolucijom Saveta bezbednosti.
2003. - Bivši predsednik Nikaragve Arnoldo Aleman proglašen je krivim za prevaru, pranje novca i zloupotrebu javnih fondova i osuđen na 20 godina zatvora.
2004. - Hamid Karzai je položio zakletvu kao prvi predsednik Avganistana izabran na slobodnim izborima.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 8. decembar
1626. - Rođena je švedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica u šestoj godini (1632), krunisana 12 godina kasnije, jedna od najobrazovanijih žena Evrope, bila je mecena nauke i književnosti i na dvoru je okupljala učene ljude, među kojima i francuskog filozofa Dekarta. Prisiljena da abdicira 1654. prešla je u katoličanstvo i živela po evropskim gradovima. Sahranjena je u crkvi Svetog Petra u Rimu.
1638. - Umro je srpski pisac iz Dubrovnika Ivan Gundulić, čija je poezija prožeta strasnim pozivima slobodi i borbi Slovena protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu "Osman", opevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621, videći u tome predznak propasti Otomanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Ostala dela: pastorala "Dubravka", spev "Suze sina razmetnoga", "Arijadna".
1813. - Premijerno je izvedena Betovenova VII simfonija.
1824. - Rođen je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Posle završenog prava, radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspeo da obuhvati panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti društva. Dela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".
1832. - Rođen je norveški pisac Bjernstjerne Martinius Bjernson, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903, vodeća ličnost norveškog i nordijskog kulturnog života u 19. veku. Književnu slavu stekao je pripovetkama "Sineve Sulbaken", "Arne", "Srećan dečak", "Otac", kojima je otvorio novu epohu norveške proze.
1854. - Papa Pije IX proglasio je dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice.
1863. - Britanski bokser Tom King je postao prvi svetski šampion u teškoj kategoriji, pobedom nad Amerikancem Džonom Hinanom (John Heenan).
1865. - Rođen je Jan Sibelijus, finski kompozitor, u osnovi romantičar. Njegov originalni stil veoma je blizak finskom muzičkom folkloru, a veliki broj njegovih dela inspirisan je "Kalevalom". Dela: simfonijska poema za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela" i "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski koncert...
1925. - Objavljena je knjiga Adolfa Hitlera "Majn Kampf", u kojoj je izložena koncepcija "Novog poretka" i rasne supremacije Nemaca.
1931. - Patentiran je koakcijalni kabl.
1941. - SAD i Velika Britanija su objavile rat Japanu, dan posle japanskog napada na američku bazu u Perl Harburu na Havajima. Nemačka i Italija, u skladu sa obavezama iz Trojnog palta, objavile su rat SAD.
1943. - Rodjen je Džim Morison (Jim Morrison), američki muzičar, pevač grupe Dors (Doors).
1949. - Generalna skupština UN zatražila je od svetskih sila da priznaju nezavisnost Kine posle bekstva Čang Kaj-Šeka na Tajvan.
1954. - Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli su Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik, sa srpskim piscem Ivom Andrićem na čelu. Zaključeno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - ćirilica i latinica - ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis.
1961. - Lari Kostelo (Larry Costello) postavio je rekord u NBA ligi, postigavši 32 uzastopna poena bez ijednog promašaja.
1966. - Prilikom havarije grčkog feribota "Heraklion", koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.
1966. - Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo je 28 zemalja, uključujući SSSR i SAD.
1974. - Grci su na referendumu velikom većinom glasali za republiku, a protiv restauracije monarhije.
1978. - Umrla je izraelska državnica Golda Meir, prva žena premijer Izraela (1969-74).
1980. - U Njujorku je ubijen bivši član "Bitlsa" Džon Lenon (John Lennon) . Ubio ga je mentalno poremećeni obožavalac Mark Dejvid Čepmen (Mark David Chapman), koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
1991. - Lideri Rusije, Belorusije i Ukrajine Boris Jeljcin, Leonid Kravčuk i Stanislav Šuškevič potpisali su u Minsku Belovežski sporazum o formiranju Zajednice Nezavisnih Država. Time je prestao da postoji Sovjetski Savez.
1995. - U Londonu je počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju, osnovan Savet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. švedski diplomata Karl Bilt imenovan je za Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni.
2000. - U Otavi je održan prvi svetski samit posvećen kulturi i umetnosti na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umetnosti.
2000. - Umro je srpski slikar nadrealista Milić Stanković, poznat kao Milić od Mačve.
2001. - Umrla je Frensis Elizabet Snajder Holberton (84), jedna od pionira kompjuterskog programiranja. Ranih 40-tih programirala je revolucionarni ENIAC digitalni kompjuter za američku vojsku, a kasnije je učestvovala u kreiranju kompjuterskog jezika COBOL i FORTRAN.
2002. - Ponovljeni predsednički izbori u Srbiji nisu uspeli zbog nedovoljnog odziva birača 45,17 odsto. Najviše glasova osvojio je lider Demokratske stranke Srbije (DSS) i predsednik SRJ Vojislav Koštunica 1.699.089, odnosno 57,66 odsto.
2003. - Umro je kubanski pijanista Ruben Gonzales koji se proslavio nastupajući sa grupom Buena Vista Social Club.
2003. - Umro je Hans Hoter , austrijski operski pevač nemačkog porekla, koji se proslavio u operama Riharda Vagnera, posebno ulogama u "Ring Cycle" i "Parsifal". U glavnoj ulozi pojavio se u "Letećem Holanđaninu" i "Die Meistersinger".
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 9. decembar
1594. - Rođen je švedski kralj Gustav II Adolf, veliki vojskovođa, vojni i državni reformator. Uspešno je okončao ratove s Danskom, Poljskom i Rusijom i osigurao dominaciju švedske na Baltiku. U Tridesetogodišnjem ratu (od 1630) naneo je niz poraza katoličkim snagama grofa Tilija. Poginuo je u novembru 1632. u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju nemačkog generala Valenštajna. Uoči njegove smrti švedska je bila najjača sila u Evropi. Nasledila ga je kćerka Kristina.
1608. - Rođen je Džon Milton, engleski pesnik, jedan od najvećih u svetskoj književnosti. Posle pogubljenja Čarlsa I, postao je 1649. latinski sekretar Državnog saveta i ostao tu sve do obnove monarhije 1660, kada je bio zatvoren. Miltonov književni rad može se podeliti na tri perioda: u prvom je objavio nekoliko soneta, "Himnu u jutro Hristovog rođenja", maskeratu "Komus", elegiju "Lisidas"... Sva ova dela odlikuju se savršenstvom stiha, bogatstvom slika, lepotom pesničke misli i visokim moralnim idealom. U drugom periodu je ostavio poeziju i aktivno učestvovao u političkom životu zemlje. Sem nekoliko soneta, pisao je prozu kontroverznog karaktera, povodom raznih političkih i verskih problema. Najznačajnija dela iz ovog perioda su "Aeropagitika", pisana u odbranu slobode štampe, "Odbrana engleskog naroda"... U trećem periodu vratio se poeziji. Slep, siromašan i razočaran, spevao je svoja najveća pesnička dela: "Izgubljeni raj", "Vraćeni raj", "Samson Agonistes"...
1641. - Umro je flamanski slikar Anton van Dajk, čuveni portretista, dvorski slikar engleskog kralja Čarlsa I od 1632.
1824. - U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu, koja je bila presudna za sticanje nezavisnosti Perua.
1886. - Rođen je američki pronalazač Klarens Birdsej poznat po pronalasku dubokog zamrzavanja kao načina za održavanje namirnica. Pretpostavlja se da je za svoj pronalazak koristio iskustvo domorodaca sa Aljaske.
1887. - Rođen je srpski revolucionar i pisac Dragojlo Dudić, organizator ustanka u Drugom svetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. protiv okupatorske vojske nacističke Nemačke. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1920, posle čega je često hapšen. Između Prvog i Drugog svetskog rata sarađivao je u više listova i časopisa, uključujući "Radničke novine", "Rad", "Narodnu pravdu" i zbornik seljaka pisaca "Za plugom". U julu 1941. formirao je Kolubarsku partizansku četu, potom je postao komandant Valjevskog odreda, u novembru 1941. izabran je za predsednika Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije, a istog meseca je poginuo u borbi s Nemcima. Njegov "Dnevnik", važno svedočanstvo o prvim mesecima ustanka u Srbiji, objavljen je 1945.
1905. - U Drezdenu je izvedena premijera opere jednočinke "Saloma" Ričarda Štrausa, komponovane prema priči Oskara Vajlda. Publika je izrazila zgražanje nad skarednošću predstave.
1905. - Francuska je donela dekret o odvajanju države od crkve.
1910. - Umro je srpski pisac Laza Kostić, snažna i originalna pesnička priroda, koji je u poeziju uneo nove i smele oblike (jamb) i obogatio srpski književni jezik novim izrazima. Eksperimentator i krčilac novih puteva, bio je začetnik srpske avangardne lirike i napisao je nekoliko pesama koje predstavljaju najviša ostvarenja srpskog romantizma. Istakao se i prevođenjem Vilijama Šekspira i zaslužan je za popularizovanje dela tog velikog engleskog dramatičara kod nas. Dela: lirske pesme i balade, poetične tragedije "Maksim Crnojević", "Pera Segedinac", rasprave "Kritički uvod u opštu filozofiju", "O Jovanu Jovanoviću Zmaju, njegovu pevanju, mišljenju i pisanju".
1916. - Rodjen je u Njujorku, pod pravim imenom Issur Danielovitch Demsky, američki glumac i producent jevrejskog porekla Kirk Daglas (Douglas).
1917. - Turske trupe predale su Britancima u Prvom svetskom ratu Jerusalem, koji je pod truskom dominacijom bio od 1517.
1926. - Rođen je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas "Domingin", koji se smatra najboljim borcem s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.
1941. - Kina je u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.
1961. - Afrička država Tanganjika stekla je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom. Na isti dan 1962. Tanganjika je postala republika.
1967. - Nikolaj Čaušesku postao je predsednik Rumunije.
1978. - Odigrana je prva utakmica ženske profesionalne košarkaške lige (WBL). Igrala je ekipa Chicago Hustle protiv Milwaukee Does-a.
1985. - Generalna skupština UN je jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.
1985. - Bivši predsednik Argentine general Horhe Videla i njegov sledbenik član vojne hunte admiral Emilio Masera osuđeni su na doživotnu robiju zbog učešća u "prljavom ratu" protiv gradske gerile i političkih protivnika (1976-82) tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi.
1987. - Protestima na području Gaze počela je prva intifada - pobuna Palestinaca protiv izraelske okupacije. Ustanak je potom zahvatio Zapadnu obalu i Jerusalem.
1989. - Umro je srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i sociologiju, Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Od 1945. je učestvovao u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Dela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".
1990. - Leh Valesa, (Lech Wałęsa) bivši lider sindikata "Solidarnost", pobedio je na predsedničkim izborima u Poljskoj.
1990. - Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista, pobedila je Socijalistička partija Srbije (bivši komunisti), a za predsednika Srbije izabran je lider te partije Slobodan Milošević.
1992. - Poštujući sankcije UN protiv SR Jugoslavije Svetska fudbalska federacija zabranila je jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje u kvalifikacijama za svetsko prvenstvo u SAD 1994.
1994. - Partija "Šin fejn", političko krilo Irske republikanske armije, prvi put je posle više od 70 godina otpočela mirovne razgovore s britanskom vladom.
1995. - Vrhovni sud Poljske potvrdio je pobedu Aleksandra Kvašnjevskog na novembarskim predsedničkim izborima i odbacio žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valese.
1996. - UN su odobrile primenu dugo odlaganog sporazuma s Irakom oprodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svetsko tržište nafte prvi put od invazije na Kuvajt 1990.
1999. - Srpske vlasti osudile su predsednicu Lige albanskih žena pesnikinju Fljoru Brovinu na 12 godina zatvora. Brovina je puštena na slobodu 2000. po odlasku Slobodana Miloševića s vlasti.
2000. - SR Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile su diplomatske odnose.
2002. - Američka avionska kompanija "Junajted Erlajns" podnela je zahtev za bankrot, što je najveći slučaj bankrotstva u istoriji avioindustrije.
2002. - Indonežanska vlada i predstavnici oslobodilačkog pokreta Aceh potpisali su primirje, u cilju okončanja nemira koji su 26 godina potresali provinciju Aceh, a u kojima je poginulo oko 30.000 ljudi.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 10. decembar
1582. - U Francuskoj je počeo da se koristi Gregorijanski kalendar.
1845. - Engleski građevinski inženjer Robert Tompson patentirao je prve pneumatske gume.
1878. - Rođen je srpski socijalista Radovan Dragović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, jedan od osnivača Srpske socijaldemokratske stranke 1903, čiji je bio sekretar a potom i predsednik do smrti 1906. Obnovio je 1901. "Beogradsko radničko društvo", osnovano 1896 prvu socijaldemokratsku organizaciju u Srbiji, a od 1900. do 1903. uređivao je listove "Napred", "Radnički list", "Stari radnički list" i "Radničke novine". Osnovao je i socijaldemokratski Centralni odbor, koji je objedinio sve radničke organizacije u Srbiji, što je omogućilo stvaranje Srpske socijaldemokratske stranke. S Dimitrijem Tucovićem doprineo je uspostavljanju jedinstva sindikata i radničke političke partije.
1895. - Osnovano je Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje, što se smatra začetkom turizma u Srbiji. Na to su uticali i česti boravci kneza Miloša i kneza Mihaila Obrenovića koji su tu dolazili na odmor. Sokobanja se kao lečilište pominje još u starom Rimu i ranoj Romeji (Vizantija).
1896. - Umro je u San Remu u Italiji, švedski industrijalac Alfred Nobel, pronalazač dinamita (1867) koji je bogatstvo stečeno tim pronalaskom uložio u osnivanje fondacije iz koje će se dodeljivati nagrade za vanredna dostignuća u različitim oblastima ljudskog delovanja. Nobelove nagrade dodeljuje svake godine Kraljevska švedska akademija nauka na dan njegove smrti, a prvi put su dodeljene 1901.
1898. - Potpisan je Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Španija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila je Amerikancima Filipine i Guam.
1898. - Rođen je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Minhenu, Budimpešti, Zagrebu i Parizu. Pripadao je grupama "Zemlja", "Dvanaestorica" i "Šestorica". Dobio je Gran pri za slikarstvo na međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. i Zlatnu medalju na međunarodnoj izložbi keramike u Pragu 1962.
1901. - Dodeljene su prve Nobelove nagrade. Dobitnici su bili Jean Henri Dunant i Frederic Passy.
1902. - Završena je izgradnja Asuanske brane u Egiptu, kojom je regulisan tok reke Nil.
1903. - Marija Kiri (Marie Curie) je dobila Nobelovu nagradu za fiziku, kao prva žena od početka dodeljivanja ove prestižne nagrade.
1909. - Prestala je da izlazi "Šabačka čivija", jedan od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. Prvi broj pojavio se u septembru 1906.
1926. - Umro je srpski državnik Nikola Pašić, jedan od osnivača Radikalne stranke 1881. i njen vođa, tvorac Vidovdanskog ustava 1921, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao student Ciriškog politehnikuma u Švajcarskoj, prišao je socijalistima i prihvatio ideje Svetozara Markovića i njegovog pokreta protiv apsolutističke vladavine dinastije Obrenović. Po povratku u Srbiju, uređivao je socijalistički list "Oslobođenje", a 1878. je izabran u parlament, u kojem se kao opozicioni vođa borio protiv autoritarnog monarhističkog režima Milana Obrenovića, zalažući se za uspostavljanje parlamentarne demokratije. Posle gušenja Timočke bune 1883, koju su u zaječarskom kraju podstakli radikali, emigrirao i u odsustvu je osuđen na smrt. Posle pomirenja kralja Milana s radikalima 1888, odlučujuće je doprineo da Srbija dobije veoma liberalan ustav. Ubrzo po abdikaciji kralja Milana u korist sina Aleksandra Obrenovića 1889, postao je predsednik parlamenta, a 1891. premijer. Dominantnu političku poziciju u Srbiji učvrstio je posle dolaska na vlast kralja Petra I Karađorđevića 1903. Premijer je ponovo postao 1904. i potom je još tri puta formirao srpsku vladu, a posle Prvog svetskog rata triput je bio i predsednik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i uticao je na ključne istorijske događaje. Odlučno se odupro pokušajima Austro-Ugarske da potčini Srbiju, učestvovao je u stvaranju Balkanskog saveza uperenog protiv Otomanskog carstva i bio odan pristalica carske Rusije. Kao premijer i šef diplomatije, predvodio je Srbiju u pobedonosnim balkanskim ratovima 1912. i 1913. i u Prvom Svetskom ratu od 1914. do 1918. Igrao je istaknutu ulogu u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koju je posle rata zastupao 1919. na Versajskoj mirovnoj konferenciji.
1936. - Abdicirao je britanski kralj Edvard VIII, jer nije želeo da se odrekne ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson, kako je to od njega tražio premijer Stenli Boldvin. Posle abdikacije dobio je titulu vojvode od Vindžora. Nasledio ga je Džordž VI.
1941. - Japanski avioni su u Drugom svetskom ratu u Južno kineskom moru potopili britanske ratne brodove "Ripals" i "Princ od Velsa", na kojima je poginulo oko 800 ljudi.
1948. - Generalna skupština UN je usvojila Univerzalnu deklaraciju o pravima čoveka. Ovaj datum obeležava se kao Dan ljudskih prava.
1960. - Rodjen je Kenet Brana (Kenneth Branagh), britanski glumac i režiser.
1963. - Zanzibar, britanski protektorat od 1890, stekao je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta. Naredne godine postao je republika i s Tanganjikom stvorio novu državu koja je dobila naziv Tanzanija.
1964. - Nobelovu nagradu za mir dobio je Amerikanac Martin Luter King, borac za građanska prava crnaca.
1967. - Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvršena je u Novom Meksiku (SAD) radi vađenja prirodnog gasa iz podzemlja.
1980. - Milton Obote proglašen je predsednikom Ugande, kao prvi afrički šef države koji se vratio na vlast posle zbacivanja vojnim udarom. Vojska ga je 1985. drugi put zbacila s vlasti.
1984. - Otkrivena je prva "planeta" izvan našeg sunčevog sistema.
1991. - Jugoslovenska narodna armija se povukla iz Zagreba i Hrvatske, ali su borbe između Srba i hrvatskih snaga nastavljene.
1996. - Predsednik Južne Afrike Nelson Mandela potpisao je ustav kojim su svi građani, bez obzira na rasu, izjednačeni pred zakonom, kao završni čin u demontiranju sistema aparthejda u toj zemlji.
1998. - Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu osudio je bosanskog Hrvata Antu Furundžiju na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja zatočenika u bosanskom ratu. To je bila prva presuda kojom je silovanje označeno kao ratni zločin.
2001. - U Prištini je konstituisana Skupština Kosova, prva od dolaska međunarodnih snaga u pokrajinu u julu 1999. Za predsednika je izabran Albanac Nedžat Daci, a predstavnici Srba Oliver Ivanović i Gojko Savić postali su članovi petočlanog veća Predsedništva Skupštine.
2001. - Generalni sekretar UN Kofi Anan dobitnik je Nobelove nagrade za mir.
2002. - Bivši američki predsednik Džimi Karter primio je Nobelovu nagradu za mir.
2003. - Šef UNMIK-a Hari Holkeri predstavio je u Prištini dokument "Standardi za Kosovo" čija će implementacija u kosovsko društvo biti od značaja kod ocenjivanja da li je Kosovo dostiglo standarde demorkatskog društva koje međunarodna zajednica traži pre početka rešavanja statusa Kosova. Taj dokument prihvatio je i Savet bezbednosti UN.
2003. - Haški tribunal osudio je bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Dragana Obrenovića, koji je priznao krivicu, na 17 godina.
2004. - Avion kompanije "Junajted erlajns" sleteo je u vijetnamski grad Ho Ši Min i to je prvi američki putnički avion koji je sleteo u tu zemlju od Vijetnamskog rata.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 11. decembar
1282. - Umro je car Mihailo VIII, osnivač poslednje vizantijske dinastije Paleologa (1259) i obnovitelj carstva nakon 57 godina latinske okupacije. Premestio je prestonicu iz Nikeje u Carigrad koji je osvojio 1261. i uspešno se odupirao namerama Karla Anžujskog i Mlečana da uspostave Latinsko carstvo. Nasledio ga je sin Andronik II.
1475. - Rođen je italijanski sveštenik Đovani de Mediči, papa Lav X od 1513. do smrti 1521. Kao veliki zaštitnik umetnosti učinio je Rim centrom evropske kulture. Uprkos naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestanske crkve u Nemačkoj Martina Lutera, nije uspeo da suzbije "jeres" - pokret verske reformacije započet tokom njegovog pontifikata, i spreči stvaranje protestantske crkve.
1803. - Rođen je Hektor Berlioz, francuski kompozitor i muzički pisac, tvorac francuske programske muzike, vođa muzičkog romantizma. Izvršio je veliki uticaj na evropsku muziku. Pisao je muzičke članke i kritike, komponovao simfonijska dela, opere... Dela: "Fantastična simfonija", "Harold u Italiji", "Trojanci u Kartagini", "Prokletstvo Fausta"...
1810. - Rođen je francuski pisac Alfred de Mise. Nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala ga je za pesme "Noći", a u autobiografskom romanu "Ispovest jednog deteta ovog veka" opisao je "bolesti veka" i sumrak ideala. Njegovim najboljim dramskim delima smatraju se "Marijanine ćudi" i "Ne šali se s ljubavlju".
1843. - Rođen je nemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao je bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.
1858. - Svetoandrejska skupština izvršila je smenu dinastije u Srbiji zbacivši kneza Aleksandra Karađorđevića. Na presto je vraćen Miloš Obrenović, a za njegovog naslednka proglašen je njegov sin Mihailo.
1866. - Održana je prva trka jahti preko Atlantskog okeana.
1888. - Skupština Srbije prihvatila je ustav radikala - kojim je prvi put uvedena parlamentarna demokratija - i kralja Milana Obrenovića. Kralj je ukinuo ustav državnim udarom 9. maja 1894. i vratio na snagu Namesnički ustav iz 1869.
1894. - U Parizu, je otvorena prva svetska automobilska izložba na kojoj se predstavilo devet proizvođača.
1918. - Umro je Ivan Cankar, jedan od najvećih slovenačkih književnika, majstor snažnog izraza, slikar društva svoga vremena, nepomirljiv i oštar kritičar društvenog zla, branilac potlačenih i eksploatisanih. Odličan satiričar, sa mnogo osećanja za socijalnu pravdu, postavio je i raspravljao niz socijalnih i psiholoških problema; dao je veliki broj snažnih dela, od kojih su najpoznatija: "Kralj Bejtanove", "Za dobro naroda", "Martin Kačur", "Sluga Jernej i njegovo pravo"... Ljubljanski biskup Jeglič naredio je da se 1899. spali njegova zbirka pesama "Erotika". Jedan je od prvih i, pored Župančića, najjači predstavnik literarnog pokreta poznatog kao moderna.
1918. - Rođen je ruski pisac Aleksandar Solženjicin, koji je zbog oštre kritike staljinizma u svojim delima, postao najpoznatiji sovjetski disident krajem šezdesetih. Pripovetkom "Jedan dan Ivana Denisoviča" u književnost je uveo temu Staljinovih logora, u kojima je sam proveo devet godina. Emigrirao je 1974, a u Rusiju se vratio posle dve decenije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1970. ("Odjel za rak", "U prvom krugu", "Arhipelag gulag").
1937. - Fašističko Veliko veće donelo je odluku da se Italija povuče iz Lige naroda.
1938. - U Jugoslaviji su održani parlamentarni izbori, sedmi i poslednji između dva svetska rata.
1941. - Nemačka i Italija su objavile rat SAD, a Kongres SAD je istog dana objavio rat tim dvema zemljama. Poljska je objavila rat Japanu, a Kuba, Kostarika, Nikaragva, Dominikanska Republika i Gvatemala Nemačkoj i Italiji.
1946. - Generalna skupština UN osnovala je UNICEF - Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom.
1961. - Album Elvisa Prislija "Blue Hawaii" dospeo je na prvo mesto top-lista i tu se zadržao narednih 20 nedelja.
1972. - Američki astronauti iz broda "Apolo 17" Eugen Kernon i Harison Smit spustili su se na Mesec, u poslednjoj misiji u okviru programa "Apolo".
1973. - Zapadnonemački kancelar Vili Brant i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal potpisali su ugovor kojim je formalno poništen Minhenski pakt iz 1938, kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj Nemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.
1991. - U Mastrihtu je potpisan Sporazum o monetarnoj i političkoj uniji članica Evropske zajednice.
1992. - Savet bezbednosti UN je, na zahtev Makedonije, odobrio upućivanje 800 vojnika UN u tu bivšu jugoslovensku republiku.
1997. - U Kjotu je posle maratonskih pregovora potpisan Protokol o zaštiti životne sredine koji predviđa i smanjenje proizvodnje ugljen dioksida i drugih štetnih gasova za koje se smatra da izazivaju efekte "staklene bašte" i globalno zagrevanje. SAD nisu stavile svoj potpis uz objašnjenje da bi to nanelo štetu njihovoj privredi. Protokol iz Kjota, koji je potpisala 141 država, stupio je na snagu 16. februara 2005. godine.
1999. - Umro je Franjo Tuđman, predsednik Republike Hrvatske od aprila 1990, nakon prvih višestranačkih izbora u SFRJ i prvi predsednik nezavisne Hrvatske. Bio je lider Hrvatske demokratske zajednice, političke stranke koja se zalagala za izdvajanje Hrvatske iz SFRJ. Njegovom zaslugom Hrvatska je 25. juna 1991. proglasila samostalnost, a u januaru 1992. stekla je međunarodno priznanje.
2000. - Izrael i Palestina obnovili su kontakte na višem nivou u cilju okončanja sukoba i pronalaženja načina za obnavljanje mirovnih pregovora.
2001. - Vrhovni sud SAD osudio je Francuza Zakariasa Musauia za učešće u terorističkim napadima 11. septembra, što je prva kazna u SAD koja se direktno odnosi na te napade.
2002. - Prva evropska svemirska letilica "Ariana-5" eksplodirala je odmah pošto je lansirana iz Francuske Gvajane, nakon čega su se dva satelita, vredna 600 miliona dolara, srušila u Atlantik.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 12. decembar
1586. - Umro je Ištvan Batori, knezTransilvanije od 1571. i poljski kralj od 1575, koji je tokom vladavine uspeo da konsoliduje prilike u zemlji i da osigura poljsku prevlast na Baltiku. Osnovao je univerzitet u Vilnjusu 1579.
1800. - Vašington je postao prestonica SAD-a.
1806. - U Prvom srpskom ustanku oslobođena je Beogradska varoš i Turci su potisnuti u Kalemegdansku tvrđavu, za šta je izuzetno zaslužan buljubaša Konda, rodom iz okoline Janjine u Grčkoj, prebeglica iz tabora turskog komandanta grada Alije Gušanca. Konda, Uzun-Mirko Apostolović i još petorica dobrovoljaca pred zoru su se neopaženo prebacili preko bedema, pobili turske stražare kod Sava-kapije i ustanicima otvorili kapiju, što je bilo odlučujuće za ishod bitke. U višečasovnoj bici za varoš poginulo je oko 300 Turaka i 54 srpska ustanika. Uvidevši da je odbrana tvrđave beznadežna, Gušanac je pobegao niz Dunav 29. decembra, a 8. januara 1807. predale su se snage novog turskog komandanta, Sulejman-paše, pa je Beograd, posle 380 godina, ponovo postao centar srpske države.
1821. - Rođen je Gistav Flober, klasik francuskog realističnog romana, autor dela "Gospođa Bovari" zbog kojeg je bio optužen za povredu javnog morala ("Buvar i Pekiše", "Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenja svetog Antonija").
1863. - Rođen je Edvard Munk, slikar i graver, jedan od vođa norveških modernih slikara i glavnih predstavnika ekspresionizma. Slikarstvo je studirao u Oslu, a često je putovao u Pariz, gde je više puta bio u kontaktu sa Van Gogom, Gogenom i Tuluzom Lotrekom. Radio je kompozicije, portrete i pejzaže. Njegovi ekspresivni oblici sa oblom uprošćenom konturom spajaju arhaični lik nordijske usamljenosti sa modernim alegorijskim izrazom psihičke patnje, arhetipske predstave sa košmarnim prikazima. Slike mu pre svega odišu melanholijom: one predočavaju sumorno razmišljanje o misteriji života i ljudskoj egzistenciji, usamljenost, strah od smrti i duboku patnju. Izlažući u Nemačkoj, presudno je uticao na razvoj nemačkog ekspresionizma. Najzačajnije delo - "Vrisak".
1873. - U Srbiji je uveden dinar kao novčana jedinica. Srbija je pristupila Novčanoj konvenciji koju su u Parizu 1865. potpisale Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska. Donesen je zakon o kovanju novca - 20 i 10 dinara u zlatu i srebrnjaka od pet, dva, jedan i pola dinara. Time je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca - dukata, forinti, talira. Dinar je uzet za novčanu jedinicu jer je taj naziv postojao na Balkanu još u vreme starog Rima.
1894. - Japanske trupe su počele invaziju Koreje.
1896. - Đuljielmo Markoni je u Londonu prvi put javno prikazao bežičnu radiotelegrafiju.
1896. - Srpsko učiteljsko društvo osnovalo je u Beogradu Školski muzej, kasnije Pedagoški muzej.
1913. - U školama u Palestini uveden je hebrejski kao obavezan jezik.
1913. - Slika Leonarda da Vinčija "Mona Liza" pronađena je u Firenci, dve godine pošto je ukradena iz pariskog muzeja "Luvr".
1915. - Rođen je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra, koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova poput pesama "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Dobitnik je Oskara za film "Odavde do večnosti".
1915. - Poleteo je prvi avion načinjen u potpunosti od metala, koji je konstruisao Nemac Hugo Junkers.
1917. - Dogodila se jedan od najvećih železničkih nesreca u istoriji, u Modanu (Modane) u Francuskoj. Poginulo je 543 ljudi.
1918. - Srpska vojska je po završetku Prvog svetskog rata ušla u Zemun, čime je okončana dvovekovna vladavina Habsburške monarhije u tom gradu.
1920. - Konstituisana je Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad skupštine, kojom je predsedavao hrvatski političar Ivan Ribar, trajao je više od Å¡est meseci i okončan je donošenjem Vidovdanskog ustava 28. juna 1921.
1940. - Jugoslavija je u Drugom svetskom ratu potpisala s Mađarskom ugovor o "večnom prijateljstvu", koji je Budimpešta pogazila posle manje od pola godine, okupiravši Bačku ubrzo po agresiji nacističke Nemačke na Jugoslaviju u aprilu 1941.
1951. - Legendarni bejzbol igrač Džo di Mađio povukao se iz sveta sporta.
1958. - Umro je srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, naučnik svetskog ugleda. Građevinsku tehniku studirao je u Beču, gde je i doktorirao. Bio je profesor teorijske fizike, a bavio se i kosmičkom fizikom i geofizikom. U prvom delu objavljenom na francuskom jeziku, "Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevom radijacijom" (Theorie mathematique des phenomenes thermiques produits par la radiation solaire), izložio je novu teoriju rasporeda Sunčevih radijacija na površini planeta i toka klimatskih promena u geološkoj prošlosti Zemlje. Njegova reforma Julijanskog kalendara prihvaćena je na Svepravoslavnom kongresu crkava u Carigradu 1923. Tvorac je i teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je više od 700 monografija, studija, udžbenika i popularnih dela. Ostala dela: "Kanon der Erdbestrahlung", "Nebeska mehanika", "Osnovi nebeske mehanike", "Sekularna pomeranja Zemljinih polova", "Istorija astronomske nauke".
1958. - Umro je srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svetskom ratu 1942. i 1943. bio predsednik emigrantske jugoslovenske vlade, a posle rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću i umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. U svetu je bio izuzetno cenjen i smatran jednim od najvećih svetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i oceni. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Dela: "O suverenosti", "O državi" (Osnovi jedne pravne teorije o državi), "Ustavobranitelji i njihova vlada", "Svetozar Marković", "Makijaveli", "Druga vlada Miloša i Mihaila", "Vlada Milana Obrenovića", "Ustavno pravo Kraljevine Srbije", "Ustavno pravo Kraljevine SHS", "Vođe Francuske revolucije".
1960. - Rodjen je Emerson Fittipaldi, brazilski automobilski trkač, vozač formule 1.
1963. - Kenija je postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta s Džomom Kenijatom kao premijerom. Na isti dan 1964. postala je republika, a Kenijata prvi predsednik.
1965. - Održan je poslednji veliki koncert Bitlsa u Velikoj Britaniji.
1969. - Grčka se povukla iz Saveta Evrope i time izbegla da zbogvojnog režima i kršenja ljudskih prava bude izbačena iz te evropske institucije.
1979. - Grupa generala izvršila je vojni udar u Južnoj Koreji ipreuzela vlast.
1983. - Šiitski ekstremisti aktivirali su automobile bombe ispred američke i francuske ambasade u Kuvajtu. Pet osoba je poginulo, a 86 ranjeno.
1992. - Na indonežanskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu je poginulo najmanje 2.200 ljudi.
1993. - Rusi su na referendumu, prvom slobodnom izjašnjavanju od1917. izglasali novi ustav kojim je predsednik Boris Jeljcin dobio široka ovlašćenja. Spor oko ustava doveo je početkom oktobra do tragičnog konflikta sa komunistima i ekstremnim nacionalistima u kojem je poginulo više od 150 ljudi.
2000. - Eritreja i Etiopija potpisale su u Alžiru mirovni sporazum kojim je okončan dvogodišnji rat oko granica.
2000. - Umro je Ndabaningi Sitole, jedan od vodećih crnačkih lidera 60-tih i 70-tih godina prošlog veka. Bio je osnivač i predsednik Afričke nacionalne unije Zimbabvea, koju je osnovao 1963. godine.
2002. - U Beču je Stalni savet OEBS-a odlučio da produži mandate svojih misija na prostoru bivše Jugoslavije.
2003. - Umro je bivši predsednik Azerbejdžana, Hajdar Alijev, koji se na političkoj sceni te zemlje nalazio više od 30 godina.
2005. - Američki predsednik Džordž Buš izjavio je da je oko 30.000 građana Iraka poginulo u ratu u toj zemlji, od početka invazije 20. marta 2003. godine.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 13. decembar
1545. - Počeo je sa radom Tridentski koncil koji je u maju 1542. sazvao papa Pavle III. Ekumenski koncil, na kojem je do kraja izgrađen status katoličke crkve kao dogmatske, protivreformacijske, militantne ustanove s papom-autokratom na čelu, s prekidima je zasedao do 1563. Na osnovu zaključka ovog skupa vođen je protivreformacijski pokret koji je doveo do Tridesetogodišnjeg rata između prokatoličkih i protestantskih snaga u Evropi (1618-48).
1553. - Rođen je francuski kralj Anri IV, prvi monarh iz dinastije Burbona. Idejni vođa hugenota (protestanata) kasnije je prešao na katolicizam, ali je Nantskim ediktom 1598. osigurao hugenotima verske slobode i okončao verske ratove. Tokom njegove vladavine osnovane su prve francuske kolonije u Americi. Ubio ga je rimokatolički fanatik Fransoa Ravajak.
1570. - Mirom u Šćećinu Danska je priznala nezavisnost švedske.
1577. - Engleski moreplovac i istraživač, Frensis Drejk (Francis Drake) je isplovio na jedrenjaku 'Golden Hind' iz engleske luke Plimut (Plymouth) na svoje dugo putovanje oko sveta.
1642. - Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio je Novi Zeland, ali se nije iskrcao iz straha od ratobornih domorodaca, pa je zasluga za otkriće pripala Englezu Džejmsu Kuku koji se 1769. iskrcao na jedno od novozelandskih ostrva.
1759. - U Filadelfiji je otvorena prva muzička prodavnica.
1797. - Rođen je Hajnrih Hajne, nemački revolucionarni pesnik, jedan od najvećih liričara 19. veka. Oduševljen julskom revolucijom, 1831. odlazi u Pariz, gde će ostati do smrti. Po dolasku Karla Marksa u Pariz, sklapa sa njim prijateljstvo i genijalna politička satira, "Nemačka, jedna zimska bajka", nastaje pod Marksovim uticajem. Kao osećajan, smeo, borben i pravdoljubiv pesnik, raskida sa romantikom. Polazeći od narodne lirike, prelazi put do realističke satire, a nenadmašan je u ljubavnoj lirici. Njegov uticaj na dalji razvoj nemačke literature (Mlada Nemačka) je ogroman, a daleko prevazilazi i granice Nemačke. Najvažnija dela: "Pesme", "Putne slike", "Knjiga pesama", koja sarži i čuveni "Lirski intermeco", "Romantična škola", "Romansero", "Put na Harc"...
1806. - Srpski ustanici su u Prvom srpskom ustanku oslobodili beogradsku varoš i naterali Turke da se povuku u Kalemegdansku tvrđavu. Tvrđava je osvojena početkom 1807, a nakon sloma ustanka 1813. Turci su ponovo zauzeli Beograd.
1816. - Rođen je Verner Simens, nemački pronalazač i industrijalac. Njegovi izumi - telegraf sa kazaljkom (1846), prva telegrafska linija Berlin - Frankfurt na Majni, dinamo mašina (1866), električni tramvaj (1879), električni pirometar i dr, kao i izumi njegove braće Vilhelma i Fridriha - doprineli su snažnom razvitku nemačke industrije. Umro je 1892. godine.
1847. - Engleska književnica Emili Bronte (Emily Bronte), je objavila roman Orkanski visovi (Wuthering Heights) pod pseudonimom Elis Bel (Ellis Bell).
1877. - Srpski kralj Milan Obrenović odazvao se pozivu Rusije koja je zaratila s Otomanskim carstvom, i Srbija je objavila drugi rat islamskoj carevini, iako se još nije oporavila od poraza u prvom. Srpska vojska je ubrzo potukla Turke i oslobodila južne srpske gradove - Niš, Belu Palanku, Pirot, Kuršumliju, Prokuplje i Vranje. Krajem januara 1878. rat je završen mirom Rusije i Otomanskog carstva u San Stefanu na štetu Srbije, ali su odredbe tog mira izmenjene na Berlinskom kongresu kasnije iste godine. Srbija i Crna Gora priznate su kao nezavisne države, a Srbiji je priznato teritorijalno proširenje.
1903. - Italo Marcioni je u Nju Džersiju patentirao kornet za sladoled.
1904. - U Londonu, Engleska, pušten je u rad sistem podzemne železnice koji je radio na električnu struju.
1913. - "Mona Liza" je vraćena u Luvr nakon što je ukradena još avgusta 1911. godine.
1920. - Liga naroda osnovala je Međunarodni sud pravde u Hagu.
1921. - SAD, Velika Britanija, Francuska i Japan potpisali su Vašingtonski ugovor o međusobnom poštovanju ostrvskih poseda u Pacifiku.
1928. - U Njujorku je premijerno izvedena simfonijska poema Džordža Geršvina "Amerikanac u Parizu".
1928. - Dizajnirana je prva igla za mašnu.
1937. - Japanske trupe su okupirale kineski grad Nanking i u narednih šest sedmica pobile oko 200.000 Kineza, mahom civila, a krvoproliće je ušlo u istoriju pod nazivom "silovanje Nankinga".
1939. - U prvoj velikoj pomorskoj bici u Drugom svetskom ratu britanske krstarice "Ekseter", "Ajaks" i "Ahil" su kod zaliva La Plata u Atlantskom okeanu teško oštetile i onesposobile nemački bojni brod "Graf Špe", koji je tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu prethodno potopio devet trgovačkih brodova.
1943. - Sovjetska vlada je u Drugom svetskom ratu, povodom odluka Drugog zasedanja Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije, saopštila da odluke AVNOJ-a "pomažu daljoj uspešnoj borbi naroda Jugoslavije protiv hitlerovske Nemačke".
1944. - Japanski avion napunjen eksplozivom, kojim je upravljao pilot samoubica (kamikaza), u Drugom svetskom ratu je udario u američku krstaricu "Nešvil" i usmrtio 133 člana posade.
1950. - Džejms Din otpočeo je svoju karijeru pojavljivanjem u reklami za "Pepsi".
1967. - Vojna hunta u Grčkoj je sprečila kontraudar, a kralj Konstantin, primoran da napusti Grčku, pobegao je sa porodicom u Rim.
1981. - General Vojćeh Jaruzelski zaveo je ratno stanje u Poljskoj, zabranjen je rad nezavisnog sindikata "Solidarnost", a hiljade sindikalnih aktivista su pritvoreni.
1982. - U zemljotresu u Severnom Jemenu, u provinciji Damar stotinak kilometara jugoistočno od glavnog grada Sane, poginulo je oko 3.000 ljudi.
1988. - U Kongu je potpisan protokol Angole, Kube i Južne Afrike,uz posredovanje SSSR i SAD, kojim je otvoren put ka nezavisnosti Namibije i okončanju građanskog rata u Angoli započetog 1975.
1991. - Bivše sovjetske republike Kazahstan, Kirgizija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan odlučile su da se priključe Zajednici Nezavisnih Država.
1999. - U Ljubljani je u 75. godini umro slovenački političar Stane Dolanc, visoki komunistički i državni funkcioner u bivšoj Jugoslaviji.
2000. - Predsednik Rusije Vladimir Putin došao je na Kubu u prvu posetu jednog ruskog državnika Fidelu Kastru od raspada SSSR-a 1991.
2001. - U samoubilačkom napadu ekstremista na zgradu indijskog parlamenta u Nju Delhiju ubijeno je 13 ljudi. Za napad su osumnjičeni muslimanski sepratisti koji se od 1989. bore protiv indijskih vlasti u Džamu i Kašmiru.
2002. - Na samitu u Kopenhagenu Evropska unija odlučila je da se proširi za još 10 novih država članica: Poljsku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Slovačku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Kipar i Maltu, počev od 1. maja 2004. godine.
2003. - Američke snage su uhapsile svrgnutog iračkog predsednika Sadama Huseina, koji se skrivao u podzemnom skloništu u blizini svog rodnog grada Tikrita. Potraga za njim trajala je skoro devet meseci od kada su američko-britanske snage izvršile invaziju na Irak.
2004. - Na predsedničkim izborima u Rumuniji pobedio je gradonačelnik Bukurešta i kandidat reformskih opozicionih snaga Trajan Bašesku, čime je okončana dekada vladavine naslednika bivšeg komunističkog režima.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 14. decembar
1503. - Rođen je francuski astrolog Mišel de Notr-Dam, poznat kao Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji, autor knjige "Proročanstva" (1555). Bio je lični lekar francuskog kralja Šarla IX i dvorski astrolog Katarine Mediči.
1799. - Umro je Džordž Vašington, američki nacionalni junak i prvi predsednik SAD (1789-97). Poreklom iz imućne farmerske porodice, izabran je za glavnokomandujućeg vojske kolonista u ratu za oslobođenje i nezavisnost od Engleske. Stekao je velike zasluge u organizovanju nacionalne armije i njenim pobedonosnim borbama, kao i u donošenju Ustava 1787. godine i učvršćivanju jedinstva kolonija koje je dovelo do stvaranja Sjedinjenih Američkih Država. Za predsednika je biran dva puta, a na trećim izborima je odbio da se kandiduje i povukao se iz političkog života 1797, uputivši narodu poznatu oproštajnu besedu "Farewell add ress".
1822. - U Veroni je završen Kongres Svete Alijanse na kojem je odlučeno da se interveniše protiv građanske revolucije u španiji, dok pomoć Grčkoj u borbi za oslobođenje od Turske nije prihvaćena.
1900. - Nemački fizičar Maks Plank objavio je "kvantnu teoriju", prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih delića, kvanta, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.
1901. - U Londonu je održan prvi turnir u stonom tenisu.
1911. - Norveški istraživač Rual Amundsen postao je prvi čovek koji je stigao na Južni pol, pretekavši engleskog polarnog istraživača Roberta Skota, koji je na Južni pol stigao 18. januara 1912.
1916. - Danci su glasali da se Danska Zapadna Indija proda SAD za 25 miliona dolara.
1918. - U Velikoj Britaniji su prvi put na izborima glasale žene i dobile su pravo da se kandiduju za parlament. Prva žena koja je izabrana bila je grofica Markiević, irski nacionalista, ali nije mogla da zauzme svoje mesto u Parlamentu jer je bila u zatvoru.
1927. - Velika Britanija je priznala nezavisnost Iraka i podržala prijem te zemlje u Ligu naroda.
1935. - Prvi predsednik Čehoslovačke Tomaš Masarik (od 1918) podneo je ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran je dotadašnji šef diplomatije Eduard Beneš.
1937. - Japan je uspostavio marionetsku kinesku vladu u Pekingu.
1939. - Liga naroda je isključila SSSR zbog agresije na Finsku.
1945. - Pod uticajem posleratnih promena u međunarodnom radničkom pokretu, došlo je do stvaranja jedinstvene svetske sindikalne federacije, čime je ASI (Amsterdamska sindikalna internacionala, stvorena 1919.) praktično prestala da postoji.
1950. - Konstituisano je Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore, preteča Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
1959. - Arhiepiskop Makarios III postao je prvi predsednik Kipra.
1960. - Potpisana je Pariska konvencija o osnivanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Konvencija je stupila na snagu u septembru 1961.
1962. - Kenet Kaunda formirao je u Severnoj Rodeziji (Zambija) prvu vladu kojom su dominirali Afrikanci.
1969. - Grupa "Jackson Five" prvi put se pojavila u šou-programu Eda Salivana.
1977. - U Njujorku je održana premijera kultnog filma "Groznica subotnje večeri" sa Džonom Travoltom u glavnoj ulozi.
1981. - Izrael je anektirao Golansku visoravan koju je preoteo od Sirije u ratu 1967.
1989. - Opozicioni lider Patrisio Ajlvin je izabran za predsednika Čilea na prvim slobodnim izborima u toj zemlji od 1970. Prethodni demokratski izabrani šef države socijalista Salvador Aljende ubijen je u vojnom puču 1973, a na vlast je došao general Avgusto Pinoče.
1989. - Umro je ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava i protivnik nuklearnih eksperimenata. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1975.
1994. - Predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera da posreduje u postizanju mira u Bosni i Hercegovini.
1995. - Šef jugoslovenske delegacije na mirovnim pregovorima u Parizu, predsednik Srbije Slobodan Milošević, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman i lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović - potpisali su mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini. U svojstvu svedoka dokument su potpisali predsednik SAD Bil Klinton, predsednik Francuske Žak Širak, premijer Rusije Viktor Černomirdin, premijer Velike Britanije Džon Mejdžor, kancelar Nemačke Helmut Kol i premijer Španije Felipe Gonsales.
1998. - U oružanom napadu maskiranih lica na kafić u centru Peći na Kosovu ubijena su šestorica mladića srpske nacionalnosti.
1998. - U sukobu Vojske Jugoslavije i naoružanih Albanaca u blizini Prizrena poginulo je 36 Albanaca, a šestorica su ranjeni.
2000. - Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR) obeležio je 50 godina postojanja. Osnovan 1950. sa 33 zaposlena i budžetom od 300.000 dolara, Komeserijat je imao zadatak da zbrine dva miliona izbeglica posle Drugog svetskog rata. Pola veka kasnije za UNHCR radi 5.000 ljudi u 120 zemalja koji brinu o 22 miliona raseljenih lica, a godišnji budžet iznosi oko milijardu dolara.
2001. - Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu objavilo je optužnicu protiv generala Vojske Republike Srpske Vinka Pandurevića. General Pandurević je optužen za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995.
2001. - Pisac nemačkog porekla, britanski akademik Vinfrif Georg "Maks" Sebald (57), poginuo je u saobraćajnoj nesreći. Poznat je po knjigama koje su se uglavnom bazirale na tragičnim događajima proteklih 200 godina.
2004. - Srpski biznismen Bogoljub Karić izabran je za predsednika stranke Pokreta snaga Srbije (PSS), koju je osnovao 27. maja.
2004. - Francuski predsednik Žak Širak otvorio je najviši most na svetu - Milo viadukt, visok 343 metra i dugačak 2,5 kilometara.
2005. - Nemac Kristijan Švarc-Šiling imenovan je za novog visokog pedstavnika međunarodne zajednice (OHR) u Bosni i Hercegovini.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 15. decembar
37. - Rođen je rimski car Neron, čija se umerena vladavina od 54. pretvorila kasnije u nečuveni teror koji je kulminirao požarom Rima (64). Rimljani su za podmetanje požara optužili Nerona, a on hrišćane i naredio njihove krvave progone. Pripisuje mu se i niz zločina - ubistvo majke Agripine, žene Oktavije, najbližih saradnika i uglednih Rimljana. Izvršio je samoubistvo 68. nakon što ga je Senat proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt.
1640. - Grof od Braganza krunisan je kao Huan IV, prvi portugalski kralj posle 60-godišnje španske vladavine i prvi iz dinastije Braganza koja je vladala Portugalom do 1910.
1675. - Umro je Jan Vermer van Delft, holandski slikar, intimist. Majstor u slikanju svetla, izradio je svega oko 40 slika, ali se ubraja u najveće umetnike sveta. Pretežno je radio figure u enterijeru. Matematička tačnost kompozicionih kretanja, blistav plemeniti kolorit dragocenih odnosa, svetlost i prostor koji obavija svaki predmet, oduhovljen slikarskom materijalizacijom, prevode poetsku ozarenost tihog spokojstva malog čoveka i njegove svakodnevice, otkrivajući je kao fragment univerzalne harmonije. Dela: "Žena s pismom", "Čas muzike", "Devojka sa đerdanom", "U ateljeu" i svega dva pejzaža, među najlepšima u evropskom slikarstvu - "Pogled na Delft" i "Uličica u Delftu".
1711. - U Kopenhagenu je izbila epidemija kuge, od koje je umrlo više hiljada ljudi.
1801. - Odmetnuti janičari, koje su predvodili četvorica beogradskih dahija Aganlija, Kučuk Alija, Fočić Mehmed-aga i Mula Jusuf ubili su beogradskog valiju Hadži Mustafa pašu i zaveli teror u Beogradskom pašaluku. Nasilje je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka 1804.
1806. - Francuske trupe pod komandom Napoleona Bonaparte ušle su u Varšavu.
1832. - Rodjen je Aleksaned Gistav Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel), francuski inženjer koji je bio glavni konstruktor metalnog tornja u Parizu, koja po njemu nosi naziv 'Ajfelova kula'.
1840. - Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona I položen je u "Dom invalida" u Parizu, 19 godina posle njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.
1854. - U Filadelfiji je upotrebljena prva mašina za čišćenje ulica.
1890. - Policija je u američkoj državi Južna Dakota, ubila legendarnog poglavicu indijanskog plemena Siuks, Bika koji sedi (Tatanka Iyotake), koji se opirao nezakonitom hapšenju.On je predvodio indijanska plemena u bici kod Litl Big Horna 1876. protiv američke Sedme konjičke divizije pod komandom Džordža Kastera.
1891. - Amerikanac Džejms Najsmit izmislio je novu igru - košarku. Košarka je zamišljena kao sportska igra između dve ekipe sa po 12 igrača, od kojih u igri učestvuje samo pet. Tokom cele utakmice, koja traje dva puta po 20 minuta efektivne igre, dozvoljava se neograničena zamena igrača. Cilj je ubaciti loptu u protivnički koš. Prvo američko prvenstvo u košarci održano je 1897. godine, a prva međunarodna utakmica u Ervopi 1919, između Francuske i Italije. Kod nas se košarka prvi put pojavila 1923. godine preko izaslanika Crvenog krsta, Amerikanca Vilijama Vilanda, ali se razvila tek posle Drugog svetskog rata.
1904. - Upućen je prvi poziv hitnoj pomoći u Beogradu. Srpsko lekarsko društvo je posle jedne saobraćajne nesreće odlučilo da u Beogradu organizuje "stalno dežurstvo lekara koji će u svako doba dana i noći ići kolima da ukazuju prvu i najpotrebniju pomoć".
1914. - Oslobađanjem Beograda u Prvom svetskom ratu završena je Kolubarska bitka. Srpska vojska je u kontranapadu proterala austrougarske trupe koje su 28. jula 1914. napale Srbiju i uvukle čovečanstvo u svetski rat. Pobeda srpskih vojnika nad agresorskom armijom, za koju velika zasluga pripada komandantu Prve armije, generalu Živojinu Mišiću, unapređenom posle jednomesečne bitke u čin vojvode, podigla je ugled Srbije među saveznicima i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.
1938. - Isprobavajući nov tip lovačkog aviona, poginuo je ruski pilot Valerij Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima. Godine 1937. preleteo je Severni pol bez spuštanja od Moskve do Vankuvera, 12.000 kilometara za 64 časa i 25 minuta, što je priznato kao svetski rekord leta na daljinu.
1939. - U Atlanti je održana premijera filma "Prohujalo sa vihorom", ekranizacija istoimenog romana Margaret Mičel o istoriji američkog građanskog rata sa stanovišta buržoazije sa Juga.
1945. - Američki general Daglas Mekartur (Douglas MacArthur), zapovednik okupacionih snaga u Japanu, je naredio da se 'šinto' ukine kao državna religija u Japanu.
1961. - Bivši nacistički funkcioner Adolf Ajhman (Adolph Eichmann), organizator i izvršilac genocida nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu, osuđen je na smrt u Jerusalimu (Izrael), a potom obešen. Posle rata živeo je pod lažnim imenom u Argentini do 1960, kada su ga otkrili i uhapsili pripadnici izraelske tajne službe.
1961. - Generalna skupština UN odbacila je sovjetski predlog o prijemu Kine u svetsku organizaciju.
1964. - Kanadski parlament je zvanično usvojio javorov list kao simbol na službenoj zastavi Kanade.
1965. - Američki svemirski brodovi "Džemini 6" i "Džemini 7" ostvarili su prvi kosmički susret i napravili dve kružne putanje leteći jedan pored drugog.
1966. - Umro je Volt Dizni (Walt Disney), američki autor stripova, filmski animator, režiser i producent, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik 29 Oskara. Put ka slavi otvorio mu je krajem dvadesetih godina 20. veka lik Miki Mausa. Iz Diznijevig studija kasnije su izašli crtani filmovi poznati širom sveta - "Snežana i sedam patuljaka", "Pepeljuga", "Petar Pan", "Bambi", "Pinokio", "Alisa u zemlji čuda".
1970. - U Beogradu je umro srpski slikar Leonid Šejka. Bio je član grupe "Mediala", bavio se i likovnom eseistikom.
1970. - Sovjetski vasionski brod "Venera 7" spustio se na planetu Veneru i počeo da šalje signale.
1982. - Na stari hrast u Šervudskoj šumi (Sherwood Forest) u Engleskoj, koji je poznat kao 'Veliki hrast' i po legendi se vezuje za junaka-odmetnika Robina Huda, instaliran je alarm protiv požara, da bi ga sačuvali od vatre.
1991. - Oko 500 ljudi je izgubilo život kada je feribot "Salem Ekspres" udario ispred egipatske luke Safaga u koralni greben i potonuo.
1994. - Prva zvanična verzija programa za pregledavanje sadržaja na Internetu, veb brauzera (web browser), pod imenom Netscape Navigator 1.0, je ponudjena korisnicima svetske računarske mreže. Bio je to značajan korak ka širenju pristupa ogromnoj riznici ljudskog znanja koje je sačuvano na računarima širom sveta.
1995. - Posle 36 godina zabrane, časopis "Playboy" ponovo se pojavio u slobodnoj prodaji u Irskoj.
1996. - Pod snažnim pritiskom svakodnevnih protesta građana zbog falsifikovanja izbornih rezultata, opštinski sud u Nišu potvrdio je pobedu opozicione koalicije "Zajedno" u drugom krugu izbora za lokalne organe uprave održanom 17. novembra 1996.
1999. - Šef UNMIK-a Bernar Kušner potpisao je u Prištini sporazum s predstavnicima kosovskih Albanaca o formiranju Prelaznog administrativnog veća Kosova (prelazna vlada). Srbi sa Kosova su odbili da potpišu sporazum, ali su kasnije delegirali svog predstavnika u to telo.
2000. - Zatvorena je nuklearna centrala u Černobilju u Ukrajini u kojoj je krajem aprila 1986. eksplodirao jedan blok centrale izazvavši najtežu nuklearnu katastrofu od kako je počela upotreba nuklearnih centrala.
2001. - Krivi toranj u Pizi (Italija) ponovo je otvoren za posetioce, nakon 12 godina pauze, koliko je trajala njegova sanacija.
2002. - Posmatrači UN su zvanično okončali svoju misiju na Prevlaci, započetu u martu 1992. i predali hrvatskim vlastima kontrolu nad tim poluostrvom.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 16. decembar
1485. - Rodjena je Katarina od Aragona, (Catherine of Aragon), prva žena engleskog kralja Henrija (Henry) VIII.
1653. - Vođa engleskih parlamentarista u građanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel (Cromwell) proglašen je doživotnim lordom zaštitnikom ('Lord Protector') Engleske, Škotske i Irske .
1770. - U Bonu je rođen Ludvig van Betoven, nemački kompozitor, najistaknutiji i najuniverzalniji stvaralac u istoriji muzike. Stvaralaštvo mu predstavlja i ujedinjuje poslednje etape klasičnog stila i prve klice romantizma, što se naročito ogleda u simfonijama i klavirskim sonatama. Komponovao je devet simfonija (deveta sa horom na tekst Šilerove "Ode radosti"), klavirske sonate (neke poznate i pod pojedinačnim nazivima "Appassionata", "Mondschein", "Pathetique"), koncerte za klavir i orkestar, gudačke kvartete...
1773. - Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, maskirana u Indijance, pobacala je u bostonskoj luci u more sanduke čaja s britanskog broda 'Sinovi slobode' (Sons of Liberty). Tovar je bio vredan 18.000 tadašnjih dolara. Taj događaj, kasnije nazvan "bostonska čajanka", nagovestio je američki rat za nezavisnost započet 1775.
1775. - Rođena je engleska književnica Džejn Ostin (Jane Austen), čije je delo početkom XX veka svrstano među pisce "velike tradicije". Smatra se najčitanijim romanopiscem među autorima koji su stvarali pre viktorijanskog perioda ("Razbor i osećanje", "Gordost i predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje").
1809. - Razveden je brak izmedju francuskog imperatora Napoleona Bonaparte i njegove žene Džozefine, posle trinaest godina.
1818. - Rođen je srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića. Dela: drame "Smrt Uroša V", "Kralj Vukašin".
1835. - U velikom požaru koji je zahvatio Njujork uništeno je 600 građevina.
1838. - Buri su se, tokom Velike seobe, bežeći od britanske kolonijalne vlasti, sukobili sa plemenom Zulu i u bici na Krvavoj Reci pobili 3.000 pripadnika tog južnoafričkog plemena.
1859. - Umro je nemački filolog Vilhelm Grim (Wilhelm Grimm), koji je sa bratom Jakobom sakupio i objavio čuvene priče i bajke za decu. S bratom je radio i na istraživanju nemačkog jezika, folklora i kulture, a sam se bavio izučavanjem spomenika starog nemačkog jezika.
1885. - U Sarajevu je počeo da izlazi srpski književni list "Bosanska vila", koji je bio veoma cenjen u bosanskim književnim krugovima. Pokrenut kao časopis koji će se baviti srpskom kulturnom baštinom, vremenom je prerastao u ugledni list u kojem su sarađivali istaknuti pisci svih nacionalnosti, kao i književnici izvan bosanskohercegovačkog kruga. Do 1887. ga je uređivao Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković.
1913. - Čarli Čaplin je započeo svoju filmsku karijeru u Keystone-u.
1915. - Albert Ajnštajn je objavio svoje "Osnove opšte teorije relativnosti".
1916. - Ubijen je ruski monah i pustolov Grigorij Raspućin, koji je, kao tobožnji vidovnjak i čudotvorac uspeo da se nametne za osobu od poverenja poslednjem ruskom caru Nikoli II i njegovoj ženi carici Aleksandri. Ubila ga je grupa oficira da bi spasili ugled monarhije.
1917. - Rođen je engleski pisac Artur Čarls Klark (Arthur Ćarles Clarke), popularizator astronautike i autor čuvenih naučno-fantastičnih romana, među kojima su najpoznatiji "2001: odiseja u svemiru", "3001: konačna odiseja", "Kraj detinjstva".
1920. - U jednom od najtežih zemljotresa u svetu, u kineskoj provinciji Gansu poginulo je oko 180.000 ljudi.
1921. - Umro je francuski kompozitor Kamij Sen Sans (Camille Saint Saens), klavirski virtuoz i dirigent, jedan od osnivača društva za negovanje i unapređenje francuske muzike (Societe Nationale de Musique). Njegov ogromni opus obuhvata muzička dela svih vrsta među kojima su najpoznatije opera "Samson i Dalila" i kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja".
1931. - Umro je srpski istoričar i sveštenik Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, bibliotekar patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Proučavao je političku, crkvenu i književnu istoriju, posebno vojvođansku. Uređivao je "Arhiv za istoriju Srpske pravoslavne karlovačke mitropolije". Dela: "Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije", "Srpska Mitropolija karlovačka oko polovine XVIII veka", "Istorija Arh. Mitr. Patrijarške Biblioteke".
1934. - Pušten je u saobraćaj prvi beogradski drumski most preko Save, nazvan Zemunski most kralja Aleksandra I, koji je dignut u vazduh u aprilu 1941, ubrzo po napadu nacističke Nemačke na Jugoslaviju u Drugom svetskom ratu. S potpornih zidova s obe strane mosta komunistički režim je u proleće 1947. uklonio kamene reljefe s grbovima Kraljevine Jugoslavije. Na mestu srušenog visećeg mosta, 1957. je podignut most nezvanično nazvan Brankov most, najverovatnije prema nazivu ulice čiji je most produžetak.
1942. - Vrhovna komanda nacističke Nemačke je u Drugom svetskom ratu izdala direktivu za borbu protiv partizana u kojoj je, suprotno odredbama Ženevske konvencije, jedinicama naređeno da upotrebe sva sredstva, čak i prema ženama i deci, i da zbog toga nijedan nemački vojnik ne sme da bude pozvan na odgovornost.
1944. - Otpočela je i odigravala se do 31. januara 1945. ardenska protivofanziva, kao neuspešan pokušaj Nemaca na Zapadnom frontu da protivofanzivom preko Ardena razbiju razvučene snage VIII američkog korpusa i time spasu ugroženu Rursku oblast i izmene nepovoljan tok ratnih događaja. U ovoj protivofanzivi Nemci su izgubili oko 220.000, a saveznici oko 77.000 ljudi.
1944. - U avionskoj nesreći iznad Lamanša poginuo je američki džez-muzičar Glen Miler (Glenn Miller).
1949. - Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran je za prvog predsednika Indonezije posle sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.
1953. - Predsednik Ajzenhauer održao je prvu pres-konferenciju u Beloj kući kojoj je prisustvovalo 160 novinara.
1962. - Održana je premijera filma "Lorens od Arabije".
1965. - Umro je u Nici, u Francuskoj, engleski književnik Somerset Mom (Somerset Maugham), u 91. godini života.
1966. - Savet bezbednosti UN je na predlog Velike Britanije jednoglasno izglasao ekonomske sankcije protiv režima bele manjine u Rodeziji.
1971. - Pakistanske trupe predale su se indijskoj vojsci i Oslobodilačkoj armiji Istočnog Bengala. Time je okončan indijsko-pakistanski sukob i sačuvana nezavisnost novostvorene države Bangladeš koja je proklamovana u martu 1971.
1993. - Šest zemalja članica Evropske unije (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija i Danska), uprkos protivljenju Grčke, priznalo je Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.
1995. - Savet bezbednosti UN dao je NATO snagama ovlašćenje da preuzmu nadležnost nad mirovnim operacijama u Bosni. Time je okončana misija UNPROFOR-a i stvoreni pravni uslovi da NATO počne misiju nadgledanja sprovođenja mira u Bosni (IFOR).
1997. - Petnaest kosovskih Albanaca optuženih za terorizam i pripadnost ilegalnoj organizaciji "Oslobodilačka vojska Kosova" osuđeni su u Prištini na kazne zatvora od četiri do 20 godina.
2001. - Prvi američki brod od 1962, kada su SAD uvele embargo protiv Kube, stigao je u luku u Havani, noseći oko 500 tona smrznute hrane.
2002. - Pred Tribunalom u Hagu počela je trodnevna rasprava o presudi bivšoj predsednici RS Biljani Plavšić, koja je priznala krivicu za zločine protiv čovečnosti tokom rata u BiH. Osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberji.
2003. - Švajcarski parlament prihvatio je rezoluciju kojom se ubijanje Jermena u otomanskom carstvu tokom I svetskog rata izjednačava sa genocidom.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 17. decembar
1531. - Po naređenju pape Klementa VII ustanovljena je inkvizicija u portugalskoj prestonici Lisabonu.
1538. - Papa Pavle III isključio je iz rimokatoličke crkve engleskog kralja Henrija VIII, koji je prethodno sebe proglasio poglavarom anglikanske crkve.
1770. - Rodjen je Ludvig van Betoven (Ludwig van Beethoven), veliki nemački operski i simfonijski kompozitor.
1778. - Rođen je engleski hemičar Hamfri Dejvi, izumitelj rudarske sigurnosne lampe (1816). Otkrio je anestetičko delovanje rajskog gasa, a pomoću eletrolize prvi je izdvojio natrijum, kalijum i kalcijum u elementarnom obliku.
1794. - U Beču je prestao da izlazi list "Slaveno-serbske vjedomosti", koji je 1792. pod uticajem Dositeja Obradovića pokrenuo Stefan Novaković. Cilj lista bio je širenje "istine o otečestvu i prosvešćenije roda našega". List je imao pretplatnike u Pešti, Budimu, Sent Andreji, Novom Sadu, Oseku, Trstu i Veneciji, a prodavan je i u Crnoj Gori, Rumuniji, Rusiji i podunavskim gradovima Bugarske. Zapavši u dugove, Novaković je prodao štampariju, pa je list prestao da izlazi.
1830. - Umro je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Vođa borbe za nezavisnost Južne Amerike od Španije, "El Libertador", nije uspeo da ostvari svoje težnje da ujedini južnoameričke zemlje u jaku i nezavisnu državu. Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i bio je predsednik Kolumbije i Bolivije koja je po njemu dobila ime. Optužen da je hteo da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo je umro.
1888. - Rođen je Aleksandar Karađorđević, mlađi sin srpskog kralja Petra i crnogorske kneginje Zorke, regent od 1914. kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1921. U novoj državi zaveo je lični režim u januaru 1929, a u septembru 1931. nametnuo je Oktroisani ustav. Ubijen je u atentatu u Marseju 9. oktobra 1934.
1894. - U Beogradu je Lovačko udruženje donelo prva lovačka pravila u Srbiji, kako bi bila očuvana korisna divljač i potpomognuto "umnožavanje blagorodne divljači".
1903. - Amerikanci, braća Orvil i Vilbur Rajt, uspeli su da prvi put uspešno lete u mašini težoj od vazduha koja je imala i sopstvenu pogonsku snagu. U Kiti Hoku, u Severnoj Karolini, oni su preleteli 26 metara za 12 sekundi, a prilikom drugog leta 260 metara za 59 sekundi. Tako je rođen avion.
1908. - Nakon pobede mladoturske revolucije, održana je prva sednica parlamenta Otomanskog carstva.
1909. - Umro je belgijski kralj Leopold II, koji je 1885. formirao Slobodnu državu Kongo, a 1908. je anektirao kao Belgijski Kongo. Nasledio ga je nećak Albert I.
1939. - U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svetskom ratu potonuo je nemački bojni brod "Admiral Graf fon Špe", koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama. Kapetan broda Hans Langsdorf je potom izvršio samoubistvo.
1948. - U pokušaju da ponovo uspostavi vlast u Indoneziji, koja je 1945. proglasila nezavisnost, Holandija je napala Indoneziju, njene trupe su upale u glavni grad Džakartu i uhapsile predsednika Sukarna u druge indonežanske lidere. Sporazumom u Hagu 1949. Holandija je priznala suverenitet Indonezije.
1959. - "On The Beach" je prvi film koji je imao premijeru sa obe strane gvozdene zavese.
1965. - Izašle su najobimnije novine - "Sunday New York Times" na 946 strana.
1973. - Arapski ekstremisti ubili su 32 osobe na aerodromu u Rimu kada su bacili bombu na avion kompanije "Pan Ameriken" i iz mitraljeza izrešetali zgradu terminala.
1983. - U diskoteci u Madridu u požaru su izgubile život 83 osobe.
1985. - Vojna vlada Ugande i pripadnici gerilaca potpisali su mirovnu ugovor kojim su podelili vlast i okončali gotovo petogodišnji građanski rat.
1989. - Prva epizoda crtane serije Simpsoni (The Simpsons) je emitovana na američkoj TV mreži FOX.
1989. - U Rumuniji su izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima Nikolae Čaušeskua u kojima je poginulo oko 1.000 ljudi. Nemiri koji su počeli u Temišvaru i Aradu zahvatili su potom Bukurešt i proširili se na celu zemlju. Čaušesku i njegova žena Elena uhvaćeni su u begu 22. decembra, osuđeni na smrt i streljani.
1990. - Na prvim demokratskim izborima u Haitiju za predsednika je izabran populistički sveštenik Žan Bertran Aristid (Jean Bertrand Aristide).
1991. - Najubedljivija pobeda u NBA ligi - Klivlend je porazio ekipu Majamija rezultatom 148:80.
1991. - Savet ministara EU usvajanjem nove Deklaracije o Jugoslaviji odlučio je da prizna nezavisnost svim jugoslovenskim republikama koje prihvate kriterijume za priznavanje novih država u istočnoj Evropi i SSSR-u.
1992. - Skupština Republike Srpske na Palama izabrala je Radovana Karadžića za prvog predsednika Republike.
1995. - Vođa delegacije bosanskih Srba na mirovnim pregovorima u Dejtonu Slobodan Milošević odbio je da poslanicima Skupštine Republike Srpske podnese izveštaj o mirovnim pregovorima na kojim je postignut sporazum o okončanju bosanskog rata.
1996. - Pobunjenici peruanskog levičarskog gerilskog pokreta "Tupak Amaru" zauzeli su japansku ambasadu u Limi, zapretivši da će pobiti 490 talaca ukoliko vlasti Perua ne oslobode iz zatvora 300 pripadnika njihovog pokreta.
1997. - Minski centar UN objavio je da u Bosni i Hercegovini ima još 750.000 do milion nagaznih mina i da je tokom 1996. i 1997. od eksplozija mina povređeno oko 1.000 ljudi, među kojima je veliki broj dece.
1999. - Nemački, američki i istočnoevropski zvaničnici zaključili su istorijski sporazum o nadoknadi za prinudni rad za vreme nacističke Nemačke, 54 godine posle Drugog svetskog rata.
1999. - Umro je Grover Washington, Jr., američki saksofonista (rodjen 1943.)
2000. - U Ženevi je održana konferencija o novom programu zaštite prava glumaca i njihovog rada u filmskoj i TV industriji, muzičkim spotovima i na Internetu, kojoj su prisustvovali delegati iz oko 90 zemalja.
2001. - Naoružani komandosi upali su u Nacionalnu palatu na Haitiju, u mestu Port-o-Princ, ubivši dva policajca i dva prolaznika pre nego što je policija uspela da zauzme zgradu.
2002. - Skupština SR Jugoslavije ratifikovala je Dejtonski sporazum, potpisan 1995. kojim je okončan rat u Bosni.
2003. - Francuska je zabranila isticanje religijskih obeležja (nošenje feredža, jevrejskih kapica, hrišćanskih krstova) u državnim školama.
2005. - Evropska unija odobrila je Makedoniji status kandidata za članstvo u EU.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 18. decembar
1398. - Tatarski vojskovođa Timur Lenk zauzeo je indijski grad Delhi.
1737. - Preminuo je Antonio Stradivari, najveći italijanski majstor u izradi violina i drugih gudačkih instrumenata koji je do sada najviše cenjen u svetu. Rođen je 1644. godine i živeo je u Kremoni. Bio je učenik slavnog Nikola Amatija.
1786. - Rođen je Karl Marija fon Veber, nemački kompozitor, tvorac nemačke romantične opere. Komponovao je i orkestarske kompozicije, horove, kamernu muziku, kantate i dr. Vodio je opere u Pragu u i Drezdenu, a takođe je radio i u Londonu, gde je i umro. Dela: opere: "Silvana", "Eurijanta", "Ribecal" (nedovršena), "Čarobni strelac", "Oberon"...
1796. - "Baltimore Monitor" su prve američke novine koje su počele da izlaze i nedeljom.
1803. - Umro je nemački pisac, istoričar, filozof i protestanski teolog Johan Gotfrid fon Herder, koji je svojim delom značajno uticao na nemački romantizam, posebno na mladog Getea i književni pokret "Šturm und drang". U zbirku "Glasovi naroda u pesmama" uvrstio je i četiri srpske narodne pesme među kojima je "Hasanaginica" u Geteovom prevodu.
1856. - Rođen je engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsednik Kraljevskog društva u Londonu (1915-20), profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je elektron (1897), atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.
1865. - Ratifikacijom 13. ustavnog amandmana u SAD je ukinuto ropostvo.
1879. - Rođen je švajcarski slikar Paul Kle, koji je prvi u ekspresionističko slikarstvo uneo irealni svet i predstave iz podsvesti i sna, anticipirajući time nadrealizam. Pripadao je grupi "Plavi jahač" koju su vodili Valerij Kandinski i Franc Mark.
1903. - Američko-panamskim ugovorom zona Panamskog kanala je stavljena pod kontrolu SAD uz godišnju rentu.
1913. - Rođen je nemački državnik Vili Brant, popularni gradonačelnik Berlina (1957-66), kancelar Zapadne Nemačke (1969-74), lider Socijaldemokratske stranke. Njegova "istočna politika sporazumevanja" sa SSSR i drugim istočnoevropskim zemljama doprinela je stabilizaciji prilika u Evropi, za šta je dobio Nobelovu nagradu za mir 1971. Svetsko javno mnjenje zadivio je 1970. kada je kleknuo pred spomenikom žrtvama nacizma u Varšavi i zamolio za oproštaj u ime nemačkog naroda. Zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov blizak saradnik istočnonemački špijun, podneo je 1974. ostavku na mesto saveznog kancelara.
1916. - Završena je bitka kod Verdena, grada u severoistočnoj Francuskoj. U prvom svetskom ratu Verden je bio važna tačka za vezu između centralnog i istočnog dela Zapadnog fronta. Od 21. februara 1916. Nemci su radi proboja vršili ofanzivu masovnim snagama i artiljerijom sve do početka bitke na Somi 1. jula, ali bez rezultata. Kontraofanzivom do polovine novembra Francuzi su povratili izgubljeni teren. To su bile najmasovnije i najkrvavije borbe u Prvom svetskom ratu. Francuzi su kroz Verden proveli 66 divizija od ukupno 95, a Nemci 45 od ukupno 125 koliko su imali na Zapadnom frontu. Francuzi su izgubili 350.000, a Nemaci 335.000 ljudi.
1935. - Edvard Beneš je izabran za predsednika Čehoslovačke, četiri dana posle ostavke prvog šefa te države Tomaša Masarika.
1940. - Vođa nacističke Nemačke Adolf Hitler naredio je u Drugom svetskom ratu generalštabu nemačke armije da pripremi invaziju na Rusiju prema tajnom planu pod šifrom "Operacija Barbarosa".
1956. - Japan je primljen u Organizaciju Ujedinjenih nacija.
1961. - Igrač Filadelfije, Vil Čembrlen, postigao je u utakmici protiva Los Anđelesa rekordnih 78 poena.
1964. - Prvi put je prikazan crtać o Pink Panteru.
1967. - Kim Filbi (Kim Philby), britanski izdajnik, a ruski špijun, je u Moskvi proglašen za 'Heroja Sovjetskog Saveza'.
1969. - U Velikoj Britaniji je u pravnom sistemu ukinuta mogućnost smrtne kazne.
1970. - U Italiji je stupio na snagu zakon o razvodu braka, uprkos protivljenju rimokatoličke crkve.
1972. - SAD su u Vijetnamskom ratu počele masovno bombardovanje glavnog grada Hanoja koje je trajalo neprekidno 12 dana i noći.
1979. - Stenli Beret (Stanley Barrett) je 'probio zvučni zid' na zemlji, vozeći automobil na raketni pogon brzinom većom od 1000 km/h (739.6mp/h) na pisti u Kaliforniji.
1980. - Umro je ruski državnik i visoki komunistički funkcioner Aleksej Kosigin, sovjetski premijer od 1964. do 1980.
1999. - Predsednica Šri Lanke Čandrika Kumaratunga povređena je u eksploziji bombe u kojoj je poginulo 33 i ranjeno 137 ljudi. Vlasti u Kolombu optužile tamilske separatiste za podmetanje bombe.
2000. - U Briselu su obnovljeni pregovori o sukcesiji bivše SFR Jugoslavije, nakon što su nove jugoslovenske vlasti odustale od stava da je SR Jugoslavija jedini naslednik bivše države, koji je tvrdo zastupao bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević. Pregovori su uspešno završeni u maju 2001.
2001. - U Parizu je u 75. godini umro Žilber Beko, jedan od najuspešnijih francuskih pevača u drugoj polovini 20. veka.
2003. - Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Dragana Nikolića, zvanog Jenki, na 23 godine zatvora. On je priznao krivicu za ratne zločine počinjene nad muslimanskim zarobljenicima u logoru Sušica kod Vlasenice, čiji je komandant bio u leto 1992.
2003. - Skupština Kosova usvojila je u načelu Zakon o saradnji sa Tribunalom u Hagu.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 19. decembar
1154. - Na engleski presto je došao Henri II, prvi vladar dinastije Plantagenet. Učvrstio je kraljevsku vlast i ograničio vlasti barona i sudsku vlast crkve, zbog čega je došao u sukob sa kanterberijskim nadbiskupom Tomasom Beketom, koji je po njegovom nalogu ubijen 1170. Započeo je osvajanje Irske 1171.
1741. - Umro je ruski pomorac i istraživač danskog porekla Vitus Bering, na dotad nepoznatom ostrvu koje je kasnije dobilo njegovo ime. Iste godine u avgustu Bering je otkrio poluostrvo Aljasku. Po njemu je severni deo Tihog okeana nazvan Beringovo more, kao i prolaz koji spaja Severno more s Tihim okeanom.
1790. - Rodjen je Vilijem Edvard Peri (William Edward Parry), britanski istraživač Arktika.
1793. - General Napoleon Bonaparta dobio je prvu značajnu bitku kada je od Engleza preuzeo Tulon.
1842. - SAD su priznale nezavisnost Havaja, ali američki uticaj ostao je dominantan. Havajska ostrva su anektirana 1898, a 31. avgusta 1959. postala su 50. država SAD.
1843. - Čarls Dineks je objavio "Božićnu pesmu" u Engleskoj.
1848. - Umrla je književnica Emili Bronte (Emily Bronte), od tuberkuloze, u 30. godini života.
1851. - Umro je engleski slikar Džozef Malord Vilijam Tarner (Joseph Turner), jedan od najvećih pejzažista u istoriji slikarstva. Tarnerov slikarski postupak oslobođen akademizma i njegovo otkriće pune svetlosti i čiste boje značajno su uticali na francuske impresioniste i poentiliste.
1863. - Engleski pronalazač Frederik Volton patentirao je u Londonu podni prekrivač - linoleum.
1863. - Rođen je srpski pisac i pravoslavni teolog Svetolik Ranković, koji je realistički pripovedao o seoskom i palanačkom životu, a junaci njegovih dela su uglavnom ljudi razočarani u život. Otvorenih očiju je gledao svet i podvlačio tamne strane društva u doba raspada patrijarhalnog života. Završio je Duhovnu akademiju u Kijevu i bio nastavnik veronauke u Kragujevcu, Nišu i Beogradu i profesor bogoslovije u Beogradu. Napisao je 25 pripovedaka, tri romana, više stručnih i političkih članaka i udžbenika i prevodio je s ruskog. Dela - romani "Gorski car", "Seoska učiteljica", "Porušeni ideali", pripovetke "Jesenje slike", "Slike iz života".
1895. - Na inicijativu Profesorskog društva, u Beogradu je osnovan Jestastvenički (prirodnjački) muzej.
1897. - Rođen je slovački pisac Jan Čajak, čija je delatnost pola veka bila vezana za slovačku manjinu u Jugoslaviji. Uređivao je casopise "Narodno jedinstvo" i "Naš život". Dela - pripovetke "Gledanje mladenaca", "Eše homo", "Baća Onriš Pazurik", "Poslednji seredžan", romani "Zipa Cupak", "Zuzka Turanova", "U zaroblejništvu na Holičskom zamku", "Porodica Rovesni".
1902. - Rođen je glumac Ralf Ričardson, jedna od najznačajnijih ličnosti engleskog pozorišta. S jednako velikim uspehom tumačio je uloge u Šekspirovim i modernim dramama, u komedijama i tagedijama, a proslavio se i na filmu ("Ričard III", "Naš čovek u Havani", "Dr Živago", "Kartum", "Ana Karenjina").
1905. - Usvojen je prvi ustav Crne Gore, kojim je ona definisana kao ustavna monarhija, ali je praktično svu vlast zadržao knez Nikola I Petrović. Vlada je zavisila od skupštine, još više od kneza, koji je imao pravo da postavlja i smenjuje činovnike. Tekst ustava, nazvan "Nikoljdanski ustav", uglavnom je preuzet iz ustava Srbije od 1869.
1906. - Rođen je ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR od 1960, a nakon smenjivanja Nikite Hruščova 1964. generalni sekretar Komunističke partije SSSR i glavni protagonist sovjetske unutrašnje i spoljne politike do smrti 1982.
1915. - Rodjena je u Parizu, popularna francuska pevačica i filmska glumica, Edit Pjaf (Edith Piaf) pod pravim imenom Edith Giovanna Gassion. Francuska publika ju je obožavala, pretvorivši je u jedan od francuskih simbola. Zbog svog glasa i visine, zvali su je 'mali vrabac' (francuski: 'piaf').
1941. - Posle neuspele ofanzive na Moskvu u Drugom svetskom ratu, Adolf Hitler je smenio komandanta nemačkih kopnenih trupa feldmaršala Valtera fon Brauhiča (Walter von Brauchitsch) i lično preuzeo komandu nad armijom.
1946. - U Indokini je izbio rat između vojske pod vođstvom Ho Ši Mina i francuskih kolonijalnih trupa.
1950. - Savet NATO-a imenovao je američkog generala Dvajta Ajzenhauera vrhovnim komandantom snaga NATO u Evropi. Ajzenhauer je bio jedan od najznačajnijih savezničkih komandanata u Drugom svetskom ratu i predsednik SAD 1952. i 1956.
1957. - Uvedena je putnička avionska linija London-Moskva.
1958. - Predsednik SAD Ajzenhauer uputio je, prvi put u svetu, božične čestitke preko satelita.
1965. - Sa 54,5 procenata glasova birača Šarl de Gol je pobedio na predsedničkim izborima u Francuskoj Fransoa Miterana.
1972. - Kapsula vasionskog broda "Apolo 17" spustila se u Tihi okean. Time je okončan američki program "Apolo" letova na Mesec sa ljudskom posadom.
1972. - Južnokorejski tanker "Južna zvezda" ispustio je više od sto hiljada tona nafte pored Omana.
1984. - U Pekingu su britanska premijerka Margaret Tačer i kineski premijer Zhao Ziyang potpisali sporazum kojim se Velika Britanija obavezuje da vrati Hong Kong Kini 1997. godine. Hong Kong je Kina dala u zakup Velikoj britaniji još 1898. godine na period od 99 godina.
1987. - U Sevilji, u Španiji, ruski šahovksi velemajstor Gari Kasparov je odbranio titulu svetskog šampiona u šahu, pobedivši izazivača, Anatolija Karpova.
1991. - Republika Srpska Krajina proglasila je Knin za glavni grad, a Milan Babić, dotadašnji predsednik vlade, preuzeo je funkciju predsednika Republike. Time su ujedinjene dve teritorijalno nepovezane jedinice u Hrvatskoj pod kontrolom Srba - Krajina i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. RSK je prestala da postoji u avgustu 1995, kada su hrvatske snage zauzele te teritorije, a oko 250.000 Srba izbeglo je u Bosnu i SR Jugoslaviju.
1995. - Prvi vojnici iz Rusije stigli su u Bosnu gde će se uključiti u misiju očuvanja mira (IFOR), koja je po odluci Saveta bezbednosti UN poverena snagama NATO.
1996. - Preminuo je Marčelo Mastrojani, jedan od najpopularnijih italijanskih glumaca svih vremena. Rođen je 1924. godine, a najznačajnije uloge ostvario je u filmovima: "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bigamista", "Bele noći", "Sladak život", "Noć", "Privatan život", "Razvod na italijanski način"...
1997. - Singapurski putnički avion "Boing 737-300" srušio se blizu indonežanskog grada Palembangare. Nesreću nije preživeo niko od 104 putnika i članova posade.
2001. - U socijalnim nemirima koji su zahvatili Argentinu na hiljade ljudi širom zemlje opljačkalo je oko 100 samoposluga. Protesti u kojima je poginulo više od 20, a ranjeno preko 100 ljudi, izbili su kada je vlada najavila da će uvesti strožije ekonomske mere kako bi otplatila strani dug od 132 milijarde dolara.
2002. - Hrvatska vlada usvojila je Rezoluciju o pristupanju EU.
2002. - Slovenija je dobila novu vladu čiji je premijer Anton Rop.
2003. - U Zagrebu je umro profesor Ekonomskog fakulteta i poznati hrvatski ekonomista Branko Horvat (76).
2003. - Predsednik Libije Moamer Gadafi prihvatio je da njegova zemlja odustane od programa za razvoj oružja za masovne uništenje i pristao na poštovanje Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.
2004. - Umrla je slavna italijanska operska pevačica Renata Tebaldi (83)
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 20. decembar
1355. - Umro je srpski car Dušan Nemanjić, sin kralja Stefana Dečanskog, kralj Srbije od 1331. do 1346, kada je u srpskoj prestonici Skoplju krunisan za cara Srba, Grka i Arbanasa. Još za očeve vladavine, istakao se kao vojskovođa, a pobedom nad Bugarima u bici kod Velbužda 1330. osujetio je Romeju (Vizantija) da posredstvom Bugarske istisne Srbiju iz Makedonije. Godinu dana kasnije je, uz pomoć vlastele, zbacio oca i krunisao se za kralja. Težio je da stvori državu koja bi u potpunosti zamenila Romejsko carstvo. U njegovo vreme, Srbija je bila na vrhuncu moći u ekonomskom, vojnom, političkom i kulturnom pogledu. Uz zemlje ranije srpske kraljevine, carevina je obuhvatala Mačvu, Zahumlje, Albaniju, Epir, Tesaliju, Akarnaniju, Etoliju i Makedoniju do Hristopolja (Kavala), izuzev Soluna. Prerana smrt ga je sprečila da od tih heterogenih zajednica stvori čvrstu političku celinu. U Skoplju je 1349. objavljen prvi deo "Dušanovog zakonika", dopunjen 1354. na Saboru u Serezu, jedan od najvažnijih pravnih akata razvijenog feudalizma, ne samo u srpskoj državi. Najjasnije je od svih savremenika shvatio opasnost od prodiranja Turaka i nastojao je da zajedničkom odbranom spreči turska osvajanja, pa je uspostavio veze i sa zapadnim vladarima, ali plan nije ostvaren, najviše zbog nerazumevanja i surevnjivosti ugarskih vladara.
1582. U Francuskoj je prihvaćen Gregorijanski kalendar.
1795. Rođen je nemački istoričar Leopold fon Ranke, osnivač moderne građanske istoriografije. Pored romansko-germanske, bavio se i istorijom jugoistočne Evrope, posebno istorijom Srba i Turaka, pri čemu mu je savetnik i saradnik bio Vuk Karadžić. Njegovo delo "Srpska revolucija" (1829) smatra se jednom od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku.
1806. - Srbi su se u Prvom srpskom ustanku s nekoliko topova neopaženo prebacili na Veliko ratno ostrvo na Dunavu, odakle su počeli da tuku tursko utvrđenje Donji grad u Beogradu. Komandant turskog garnizona, Alija Gušanac, ponudio je u bezizlaznoj situaciji predaju, ali je vezir Sulejman-paša to odbio. Početkom januara 1807. ipak se predao, uz uslov da bez oružja ostane u Donjem gradu, a dva meseca kasnije bio je prinuđen da preda i to poslednje tursko uporište. Beograd je bio slobodan sve do ponovne turske okupacije 1813.
1820. - U Misuriju, SAD, je uvedena taksa u iznosu od jednog dolara koju su plaćale sve neženje između 21 i 50 godina starosti.
1863. - Rođen je srpski matematičar Bogdan Gavrilović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije od 1931. do 1937 Autor je niza radova iz raznih oblasti matematike i univerzitetskih udžbenika "Analitička geometrija" i "Teorija determinanata".
1912. U Londonu je počela mirovna konferencija Turske i balkanskih zemalja, posle pobede balkanskih saveznika i osvajanja gotovo svih turskih poseda u Evropi. Konferencija je završenapotpisivanjem Londonskog mirovnog ugovora 30. maja 1913, kojim se Turska odrekla evropskih provincija do linije Enos-Midija, ali su sukobi među balkanskim saveznicima oko razgraničenja vodili u novi rat.
1937. Umro je nemački general Erih Ludendorf jedan od ključnih nemačkih komandanata u Prvom svetskom ratu. Smenjen je 1918. nakon neuspelih ofanziva u proleće i leto te godine. Bio je poslanik nacionalsocijalističke stranke u Rajhstagu (1924-28) i jedan je od ideologa kasnije nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata.
1944. - Objavljen je prvi broj lista "Jedinstvo", namenjen čitaocima Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti. Od 1945. list izlazi u Prištini, najpre jednom sedmično, a kasnije postaje dnevnik.
1960. Osnovan je Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, komunističko političko krilo antiameričkih gerilskih snaga Vijetkong.
1968. Umro je američki pisac Džon Stajnbek dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Postao je slavan tridesetih godina 20. veka s romanima koji se bave posledicama velike ekonomske krize i pobunom nekonformističke mlade generacije ("Plodovi gneva" "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja").
1970. Pod pritiskom radničkih nemira i štrajkova, ostavku je podneo šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije Vladislav Gomulka. Nasledio ga je Edvard Gjerek.
1971. Predsednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podneo je ostavku posle poraza pakistanskih trupa u ratu s Indijom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš) i predao je vlast Zulfikaru Ali Butu.
1973. U Madridu je ubijen španski premijer i blizak saradnik generala Franka, Luis Karero Blanko, u eksploziji bombe aktivirane kad je naišao njegov automobil.
1974. - Umro je srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, umetnik fine linije i plemenite materije. Studije je počeo na Umetničkoj školi u Beogradu, a posle prelaska preko Albanije u Prvom svetskom ratu, dospeo je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marsej, zatim u Pariz, gde je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog akta ili portreta i iskazao je posebnu sklonost u obradi retkog i skupocenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu, bronzi i drvetu.
1982. - Umro je srpski kompozitor Milan Ristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Bio je učenik Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog. Dela: devet simfonija, "Muzika za kamerni orkestar", "Suita giocosa", "Simfonijske varijacije", koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.
1982. U 95. godini umro je Artur Rubinštajn američki pijanista poljskog porekla, jedan od najčuvenijih u 20. veku, posebno poznat po interpretacijama Šopena i novije španske klavirske muzike.
1986. U najvećim demonstracijama od početka Kulturne revolucije u Kini, preko 30.000 studenata protestovalo je u Šangaju tražeći demokratske slobode.
1987. U najtežoj mirnodopskoj nesreći na moru, sudar filipinskog feribota "Dona Paz" i jednog tankera preživelo je samo 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. Feribot "Dona Paz" je bio registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi.
1989. SAD su počele invaziju Paname s 12.000 vojnika, kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u Panami, radi zbacivanja bivšeg američkog štićenika premijera Manuela Antonija Norijege.
1990. Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševardnadze, ključna ličnost sovjetskih reformi koje su dovele do okončanja hladnog rata, podneo je ostavku upozorivši parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
1991. Predsednik reformske vlade SFR Jugoslavije Ante Marković podneo je ostavku, zbog opstrukcije reformskog programa savezne vlade koju su sprovodili republički politički lideri. Marković nije želeo da prihvati savezni budžet koji je nazvao "ratnim budžetom". Nakon njegove ostavke reforme su zaustavljene, a Jugoslavija se ubrzo raspala u krvavom ratu.
1992. - Na prvim višestranačkim izborima u Saveznoj Republici Jugoslaviji birani su poslanici Savezne skupštine, predsednici Srbije i Crne Gore, poslanici republičkih skupština i organi lokalne vlasti. U prvom izbornom krugu za predsednika Srbije je među sedam kandidata izabran Slobodan Milošević. U Crnoj Gori su u prvom krugu od devet kandidata najviše glasova dobili Momir Bulatović i Branko Kostić, a u drugom krugu pobedio je Bulatović.
1995. Američki avion "Boing 757" sa 164 putnika i člana posade, koji je leteo od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali, srušio se u planinama jugozapadne Kolumbije. Nesreću je preživelo četvoro ljudi i jedan pas.
1996. U Beograd je doputovala Komisija OEBS na čelu sa bivšim španskim premijerom Felipeom Gonzalesom da ispita regularnost lokalnih izbora u Srbiji, nakon što je, pod pritiskom inostrane javnosti i svakodnevnih protesta širom Srbije, predsednik
Slobodan Milošević bio prisiljen da prihvati arbitražu OEBS.
1998. Amerikanka nigerijskog porekla Nkem Čukvu rodila je osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj. Najmanja beba umrla je sedam dana kasnije.
1999. Na osnovu optužnice Međunarodnog suda za ratne zločine, pripadnici mirovnih snaga u Bosni (SFOR) uhapsili su general-potpukovnika Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa od oktobra 1992. do
penzionisanja u maju 1994. Galića je 5. decembra 2003. godine Haški tribunal osudio na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čocečnosti nad civilima u Sarajevu od 1992. do 1994.godine.
1999. - Portugal je vratio Makao Kini.
2001. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o slanju "Međunarodnih bezbednosnih snaga za pomoć Avganistanu" (ISAF) pod komandom Velike Britanije, kao podršku privremenoj antitalibanskoj vladi.
2001. U 95. godini umro je bivši predsednik Senegala (1960-80) Leopold Sedar Sengor. Poznat i kao jedan od najznačajnijih frankofonskih pesnika, Sengor je bio prvi Afrikanac koji je postao član francuske Akademije nauka i umetnosti.
2002. U Nemačkoj je, na osnovu poternice Interpola, uhapšena vlasnica propale piramidalne "Dafiment banke" Dafina Milanović i izručena Beogradu, gde je optužena za proneveru oko 19 miliona nemačkih maraka.
2006. U Beogradu je preminuo novinar Dušan Simić, dugogodišnji dopisnik i urednik beogradskog dnevnika "Politika", koji je u srpskom novinarstvu bio istaknuta ličnost više od 40 godina.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 21. decembar
1118. Rođen je Tomas Beket, kanterberijski nadbiskup od 1162. Zbog protivljenja nameri kralja Henrija II da ograniči vlast crkve, kraljeve pristalice ubile su ga 1170. u Kenterberijskoj katedrali. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem, a kralj je bio prisiljen da povuče "Klarendonske konstitucije" o odnosima crkve i države.*
1375. Umro je italijanski pisac Đovani Bokačo, autor zbirke od sto novela "Dekameron", remek dela italijanske proze koje je postalo izvor nadahnuća i nenadmašni uzor italijanske proze.
1781. Austrijski car Josif II priznao je Ediktom o toleranciji slobodu veroispovesti i oduzeo katoličkoj crkvi položaj državne crkve.
1804. Rođen je engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli, osnivač i vođa konzervativaca, premijer (1868. i 1874-80), jedan od tvoraca britanskog imperijalizma.
1879. Rođen je sovjetski diktator poreklom iz Gruzije Josif Visarionovič Džugašvili. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti 1953. bio je neprikosnoveni vladar SSSR i lider komunističkog sveta. U "čistkama" koje je sprovodio da bi se održao na vlasti stradalo je nekoliko miliona ljudi, među kojima su bili istaknuti političari, generali, intelektualci. Hegemonističkom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSR stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. da Jugoslaviju stavi pod sovjetsku zonu uticaja.
1881. U Beogradu je osnovano Društvo novinara Srbije, jedno od najstarijih u Evropi. U Beogradu su tada izlazila 22 lista i časopisa. Predsednik prvog Upravnog odbora Društva bio je srpski pisac Laza Kostić, tada urednik "Srpske nezavisnosti".
1892. Rođena je engleska književnica Sisili Izabel Ferfild, poznata kao Rebeka Vest, koja je posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941. napisala opsežno putopisno-istorijsko delo "Crno jagnje i sivi soko".
1917. Rođen je nemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972, majstor kratke priče, najprevođeniji nemački pisac posle Drugog svetskog rata ("Mišljenja jednog klovna", "Grupna slika s damom", "Izgubljena čast Katarine Blum").
1937. U Holivudu je održana premijera filma Volta Diznija"Snežana i sedam patuljaka", prvog celovečernjeg crtanog filma u filmskoj istoriji.
1940. Umro je američki pisac Frensis Skot Ficdžerald. Proslavio se već prvim delima u kojima je opisao "godine džeza", a njegov roman "Veliki Getsbi" smatra se jednim od remek dela o "izgubljenoj generaciji".
1945. Umro je američki general Džordž Smit Paton, posle saobraćajne nesreće u Nemačkoj. U Drugom svetskom ratu istakao se kao briljantan komandant oklopnih jedinica u bitkama u severnoj Africi, na Siciliji, u Ardenima. Posmrtno je objavljen njegov dnevnik "Rat kako sam ga ja video".
1948. U Irskoj je potpisan zakon o konstituisanju IrskeRepublike. Irska je 1949. proglasila punu nezavisnost od Velike Britanije i istupila je iz Komonvelta.
1958. General Šarl de Gol izabran je za prvog predsednika Pete republike.
1967. Luis Vaškanski, prvi čovek kojem je presađeno tuđe srce, umro je u južnoafričkom gradu Kejptaun 18 dana posle operacije.
1972. Istočna i Zapadna Nemačka potpisale su ugovor o dobrosusedskim odnosima i uspostavile diplomatske veze, formalno okončavši neprijateljstvo koje je trajalo više od dve decenije. Time je otvoren put i za međunarodno priznanje Istočne Nemačke.
1973. U Ženevi je otvorena prva mirovna konferencija posvećena Izraelu i njegovim arapskim susedima. U radu konferencije učestovali su Jordan, Izrael, Egipat, SAD, ŠSR i UN.
1979. U Velikoj Britaniji je potpisan mirovni ugovor kojim je okončan sedmogodišnji gerilski rat u Rodeziji i 15-godišnja pobuna protiv britanske krune.
1988. Avion američke kompanije "Pan Am" na linijiLondon-Njujork eksplodirao je iznad škotskog mesta Lokerbi i u nesreći je poginulo svih 259 ljudi u "Boingu 747" i 11 na zemlji. Libija je kasnije optužena da je odgovorna za taj teroristički akt.
1990. Albanska vlada naredila je da se uklone sve statue Josifa Staljina i svi simboli koji nose njegovo ime.
1993. Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je Ministarstvo bezbednosti (bivši KGB) jer ga nije blagovremeno upozorilo na opasan razvoj događaja u zemlji i zato što, kako je rekao, instituciju koja je decenijama zastrašivala građane, nije moguće reformisati.
1997. U drugom krugu predsedničkih izbora u Srbiji, na koje je izašlo 50,98 odsto birača, pobedio je sa 59,23 odsto glasova Milan Milutinović, kandidat koalicije Socijalističke partije Srbije, Jugoslovenske levice i Nove demokratije. Njegov rival Vojislav Šešelj dobio je 37,57 odsto glasova.
2001. Predsednik Argentine Fernando de la Rua podneo je ostavku,nakon žestokih sukoba demonstranata i policije u najvećim socijalnim nemirima u istoriji Argentine i nako što je peronistička opozicija odbila da mu da podršku.
2002. Umro je Hoze Hiero, jedan od najcenjeniji hšpanskih pisaca, koji je 1988. dobio nagradu "Servantes", za knjigu "Njujork beleška".
2005. Najpoznatiji britanski homoseksualni par, pop zvezda Ser Elton Džon i kanadski filmski producent Dejvid Furniš venčali su se, odmah po usvajanju novog Zakona u Britaniji koji dozvoljava sklapanje braka osobama istog pola.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan 22. decembar
640. Saraceni zauzeli Aleksandriju, dve godine posle početka invazije na Egipat.
800 - Papa Lav III krunisao je u Rimu franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula nemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona I.
1000 - Krunisan je prvi mađarski hrišćanski kralj Stefan.
1066 - U Vestminsterskoj katedrali u Londonu normanski vojvoda Vilijam I Osvajač krunisan je za kralja Engleske, nakon što je kod Hestingsa potukao vojsku Harolda II, poslednjeg saksonskog kralja. Od 1070, kada je Vilijam osvojio celu zemlju, Normani su počeli da se stapaju sa pokorenim Anglosasima u englesku naciju.
1639. Rođen francuski pesnik i dramski pisac Žan Rasin, istaknut predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju. Od 1667. bio dvorski istoriograf Luja XIV.
1642 - Rođen je engleski matematičar, fizičar i astronom, Isak Njutn, osnivač moderne fizike. Njegova teorija gravitacije (1666) smatra se jednim od najvećih dostignuća ljudskog uma. Značajna su i njegova otkrića na području matematike, optike,mehanike i astronomije. Epohalnim delom smatra se njegov rad pod naslovom "Matematički principi filozofije prirode" (1687).
1666. Umro italijanski slikar Gverčino, pripadnik bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor. Posebno poznat po kompoziciji "Aurora" u rimskoj palati "Kasino Ludovizi".
1741 - Švedski fizičar Anders Celzijus objavio je pronalazak skale od sto stepeni za merenje temperature.
1745 - U Drezdenu je potpisan mirovni ugovor kojim je okončan Šleski rat između Austrije i Prusije.
1790. Ruske trupe pod komandom Aleksandra Suvorova od Turaka preuzele grad Ismail, važnu luku u delti Dunava.
1858. Rođen Đakomo Pučini, uz Verdija najznačajniji italijanski operski kompozitor. Operom "Boemi" stvorio prototip italijanske opere lirsko-sentimentalnog, građanskog karaktera s kraja XIX veka.
1870 - Rođena je nemačka revolucionarka Roza Luksemburg, vođa levice u poljskom i nemačkom radničkom pokretu,jedan od osnivača Komunističke partije Nemačke 1918, predstavnik levog krila Druge internacionale. Hapšena i zatvarana, ubijena je zajedno sa Karlom ibknehtom posle poraza nemačkih radnika u januarskoj pobuni 1919.
1876 - Rođen je pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsednik Pakistana (1947), koji se s Gandijem i Nehruom borio za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Kasnije se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu.
1880. Umrla engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana.
1894. Francuski artiljerijski kapetan Alfred Drajfus osuđen na doživotnu robiju na osnovu lažne optužbe da je Nemcima prodavao vojne tajne i poslat u zatvor na Đavolska ostrva u Francuskoj Gijani. Pod pritiskom javnog mnjenja rehabilitovan 1906.
1914 - U Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo je na snagu nezvanično "božićnje primirje" kada su dve grupe – britanskih i nemačkih vojnika - obustavile paljbu, izašle iz rovova i susrele se na ničijoj zemlji između zaraćenih strana.
1917. U Brest-Litovsku u Prvom svetskom ratu počeli mirovni pregovori sila Osovine i nove ruske vlade, uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Sile Antante nisu prihvatile poziv Rusije da učestvuju u tim pregovorima, koji su završeni u martu 1918. potpisivanjem veoma nepovoljnog mirovnog ugovora za Rusiju.
1918 - Rođen je egipatski državnik Anvar el Sadat,predsednik Egipta od oktobra 1970. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili protivnici sklapanja mira sa Izraelom. Jedan je od protagonista trojnog sporazuma SAD-Izrael-Egipat u Kejmp Dejvidu 1977. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. koju je podelio sa izraelskim premijerom Menahemom Beginom.
1926 - Japanski regent princ Hirohito nasledio je presto Japana posle smrti oca cara Jošihita. Hirohito je umro 1989.
1932 - Britanski kralj DŽordž V uputio je prvi put božićnu poruku naciji preko radio talasa.
1938 - Umro je češki pisac Karel Čapek, poznat po utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog" i "Krakatit" u kojima je predočio apsurdnost tehničke civilizacije. U delu "Razgovori s T.G. Masarikom" izneo je filozofske i političke poglede čuvenog češkog političara i filozofa.
1941 - Japanska armija je u Drugom svetskom ratu okupirala Hongkong posle 17 dana opsade.
1941. U mestu Rudo u Bosni u Drugom svetskom ratu osnovana Prva proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Posle rata taj datum slavljen kao Dan Jugoslovenske narodne armije.
1942. Američki bombarderi napali glavni grad Burme Rangun, koji su u Drugom svetskom ratu okupirali Japanci.
1942 - Nemci su u Beogradu streljali srpskogkompozitora,dirigenta i muzikologa Vojislava Vučkovića. Bio je profesor muzičke škole "Stanković" i dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa, jedan od pokretača i glavnih urednika Nedeljnih informativnih novina ("Herojski oratorijum", "Ozareni put", "Burevesnik").
1956. Poslednji britanski i francuski vojnici napustili egipatski lučki grad Port Said po završetku Sueckog rata.
1968. Severna Koreja, posle 11 meseci zarobljeništva, oslobodila 82 člana posade američkog špijunskog broda "Pueblo".
1969. Umro američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg, poznat po filmu "Plavi anđeo", u kojem je svetsku slavu stekla glumica Marlen Ditrih.
1974 - Ciklon je gotovo potpuno uništio australijski grad Darvin.
1975. Posle dvadesetočasovne opsade sedišta OPEC u Beču, palestinski teroristi s taocima odleteli avionom, koji im je ustupila Vlada Austrije, u pravcu Bliskog Istoka.
1977 - Umro je engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umetnika u istoriji filma. Svetsku slavu stekao je u SAD ulogom sentimentalnog klovna-lutalice u komedijama nemog filma. Dobitnik je Oskara za životno delo 1972. ("Moderna vremena", "Svetlosti velegrada", "Veliki diktator").
1979. Umro američki filmski producent Deril Frensis Zanuk, osnivač filmske kompanije "Tventi senčeri foks" i producent niza značajnih filmova.
1979 - Sovjetske trupe ušle su u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji ŠSR izvan Varšavskog pakta, da bi podržale vladu Babraka Karmala. U ratu, iz kojeg se povukao posle 10 godina, SSSR je izgubio 27.000 vojnika.
1988. Južna Afrika, Kuba i Angola u Ujedinjenim nacijama potpisali sporazum kojim je Namibija, poslednja kolonija u Africi, dobila nezavisnost. Ta bivša nemačka kolonija od Prvog svetskog rata bila pod upravom Južne Afrike.
1989. Umro irski pisac Semjuel Beket, uz Ežena Joneskoa i Žana Ženea najznačajniji predstavnik "teatra apsurda". Njegove drame, sinteza pesimizma, apsurda i nihilizma, izvršile ogroman uticaj na razvoj modernog evropskog pozorišnog izraza. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969.
1989. U strahu od pobunjenog naroda, predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku sa suprugom Elenom helikopterom pobegao iz Bukurešta, čime je okončana njegova 24-godišnja diktatorska vladavina. Bračni par uhvaćen i tri dana kasnije streljan u mestu Trgovište.
1990. Lider sindikalnog pokreta "Solidarnost" Leh Valensa preuzeo, posle izborne pobede, dužnost predsednika Poljske.
1990. Sabor Hrvatske usvojio novi Ustav kojim je Republika Hrvatska proglašena za nacionalnu državu hrvatskog naroda.
1991 - Mihail Gorbačov je podneo ostavku na mesto predsednika SSSR-a i predao dužnost Borisu Jeljcinu.
1993. Južnoafrički parlament sastavljen od belaca okončao eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45 Prelazni ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u Južnoj Africi.
1993. Alina Fernandes Revuelta, kćerka predsednika Kube Fidela Kastra, napustila Kubu i dobila politički azil u SAD.
1993. Umro jugoslovenski pisac i likovni kritičar Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću "Nolit" i uređivao književno-politički časopis "Nova literatura".
1994. Premijer Italije Silvio Berluskoni, zbog optužbi za korupciju, podneo ostavku sedam meseci pošto je došao na čelo koalicione konzervativne vlade, 53. od Drugog svetskog rata.
1996. Gerilci peruanskog levičarskog pokreta "Tupak Amaru" oslobodili 225 talaca u japanskoj ambasadi u Limi, a zadržali 140.
1997 - Na Kubi je prvi put posle tri decenije javno proslavljen Božić. Predsednik Fidel Kastro proglasio je taj dan praznikom u čast pape koji je u januaru 1998. posetio Kubu.
2000. Svetska zdravstvena organizacija upozorila na mogućnost širenja bolesti "ludih krava" van Evrope. Bolest koja se smatra verovatnim uzrokom nove varijante smrtonosne Krojcfelt-Jakobove bolesti mozga kod ljudi, otkrivena 1986. u Velikoj Britaniji.
2000 - U požaru u jednoj diskoteci u kineskom gradu Liojangu život je izgubilo 311 ljudi.
2001 - Više od 540 ljudi je poginulo u sukobima pobunjenika i vojske Burundija prilikom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga u blizini prestonice Budžumbure.
2002. Na neuspelim predsedničkim izborima u Crnoj Gori najviše glasova, preko 80 odsto, osvojio kandidat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović.
2005 - Umrla je švedska operska pevačica Birgit Nilson, najveći vagnerijanski sopran posle Drugog svetskog rata. Slavu u Americi stekla je 1959. u njujorškoj Metropoliten operi pevajući Izoldu u Vagnerovom "Tristanu i Izoldi".
2006 - Umro je legendarni "kralj soula" Džejms Braun koji je 1992. dobio Gremi nagradu za životno delo. Njegov ples na sceni bio je uzor mnogim zvezdama poput Mika Džegera i Majkla Džeksona. Poznati hitovi su mu "Out of Singht", "Sex Machine", "I Got You" i "Say It Out Loud - I'm Black and I'm Proud".
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 23. decembar
1588 - Tokom zasedanja Skupštine staleža u dvorcu Bloa, po nalogu francuskog kralja Anrija III (Henry), ubijene su vođe katoličke Lige vojvoda od Gize (Guise), njegov brat Luj (Luis) i kardinal od Gize. Kardinal Burbonski uhapšen je i do kraja života bio je u zatočeništvu.
1620. - Francuski Hugenoti (protestanti kalvinisti) objavili su rat kralju Luju XIII.
1672. - Đovani Kazini (Giovanni Cassini) otkrio je jedan od deset Saturnovih satelita koji je nazvan Rea.
1732 - Rođen je engleski pronalazač i industrijalac Ričard Arkrajt (Rićard Arkwright), koji je usavršio i prvi u proizvodnji primenio mehaničku predilicu, što je imalo presudan uticaj na procvat pamučne industrije u Engleskoj u 19. veku.
1777 - Rođen je ruski car Aleksandar I Romanov, koji je tokom vladavine od 1801. sproveo liberalne reforme i teritorijalno proširio Rusiju pripojivši Finsku, velike delove Poljske i Besarabiju. Nakon Napoleonovog neuspešnog pohoda na Rusiju 1812, uništio je njegovu vojsku u povlačenju, a 1814. trijumfalno je ušao u Pariz gde su vođeni mirovni pregovori posle Napoleonove kapitulacije.
1790 - Rođen je francuski egiptolog Žan Fransoa Šampolion (Jean Fransois Champollion), osnivač egiptologije. Dešifrovao je 1822. hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mestu Rešid i utvrdio da oni nisu samo simboličko nego i fonetsko pismo.
1810 - Rođen je nemački egiptolog Karl Ričard Lepsijus (Rićard Lepsius), koji se smatra osnivačem moderne arheologije. Njegove "Egipatske hronologije" utemeljile su naučno izučavanje rane egipatske istorije.
1832 - Francuska je zauzela Antverpen i prisilila Holandiju da prizna nezavisnost Belgije.
1861 - Turska je prihvatila ujedinjenje Vlaške i Moldavije, dunavskih kneževina pod njenim suverenitetom, u jednu državu pod nazivom Rumunija.
1876. - Proglašen je prvi Turski ustav.
1920 - Francuska i Velika Britanija su odobrile konvenciju kojom su utvrđene granice Sirije i Palestine.
1922. - BBC je počeo emitovanje dnevnih vesti.
1933 - Rođen je japanski car Akihito, koji je na presto stupio 1990, posle smrti oca, cara Hirohita.
1943 - Vrhovna komanda savezničkih snaga za Sredozemlje i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije postigli su u Drugom svetskom ratu sporazum o prihvatanju jugoslovenskih izbeglica i njihovom prebacivanju u severnu Afriku.
1947. - Bardin (Bardeen), Braten (Brattain) i Šokli (Shockley) otkrili su tranzistor.
1948 - U Tokiju su pogubljeni bivši japanski premijer Hidekija Tođo (Tojo) i još šestorica bivših visokih funkcionera, koje je Međunarodni vojni sud osudio na smrt zbog zločina protiv čovečnosti u Drugom svetskom ratu.
1953 - Streljan je bivši šef zloglasne sovjetske političke policije NKVD i potpredsednik sovjetske vlade Lavrentije Berija, ključna ličnost u Staljinovim "velikim čistkama". Osuđen je na smrt pod optužbom da je kovao zaveru s ciljem da nasledi Staljina.
1963. - Prvi nastup Beach Boys-a.
1963 - Na grčkom putničkom brodu "Lakonija", zahvaćenom požarom posle eksplozije u severnom Atlantiku, poginulo je 128 ljudi, a 908 je spašeno pre potonuća broda 29. decembra.
1964 - Veoma snažan ciklon na Cejlonu (Šri Lanka) prouzrokovao je smrt najmanje 2.000 ljudi.
1972 - Umro je sovjetski konstruktor aviona Andrej Nikolajevič Tupoljev, koji je rukovodio izradom više od sto tipova aviona, uključujući bombardere i džinovski ANT-20 "Maksim Gorki". Posle Drugog svetskog rata konstruisao je putničke avione, među kojima i "TU-144", prvi supersonični avion u svetu.
1972 - U zemljotresu koji je pogodio glavni grad Nikaragve Managvu poginulo je 7.000 ljudi.
1989 - SAD su ojačale svoje trupe od 24.000 vojnika u Panami sa još 2.000 da bi savladale neočekivano jak otpor pristalica bivšeg panamskog premijera generala Manuela Antonija Norijege (Antonio Noriega).
1990 - Slovenci su se na plebiscitu izjasnili za izdvajanje iz SFR Jugoslavije.
1994 - Republika Srpska i bosanska vlada u Sarajevu, uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter), potpisale su četvoromesečno primirje koje će stupiti na snagu 1. januara 1995.
1995 - U indijskom gradu Dabali, severno od Nju Delhija, u požaru koji je izbio u svečanoj sali za vreme školske zabave život je izgubilo 538 ljudi, među kojima najveći broj dece između pet i 14 godina.
1997 - Umro je japanski glumac Toširo Mifune (Toshiro), koji je svetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave ("Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Šogun", "Krvavi presto").
1997. - Vudi Alen se u 67. godini oženio sa Sun Ji Previn, usvojenom ćerkom svoje bivše supruge, glumice Mije Farou.
2000 - Na prvim parlamentarnim izborima u Srbiji nakon odlaska sa vlasti Slobodana Miloševića početkom oktobra, ubedljivu pobedu odnela je Demokratska opozicija Srbije (DOS).
2001 - Nigerijski državni tužilac, Bola Ige, ubijen je u svojoj kući u mestu Ibadan u jugozapadnoj Nigeriji.
2003 - U eksploziji prirodnog gasa, na jugozapadu Kine, poginulo je najmanje 198 osoba, a oko 16.000 ljudi je evakuisano.
2003 - U Americi je, u državi Vašington, otkriven prvi slučaj smrtonosnog kravljeg ludila.
2005 - Poslednji preživeli član takozvane četvoročlane bande Jao Venjuan preminuo je u Kini. On je proveo 20 godina u zatvoru zbog političkog nasilja tokom kineske Kulturne revolucije (1966-1976).
2007 - Umro je kanadski džez kompozitor i pijanista Oskar Piterson (Oscar Peterson) poznat po svom karakterističnom stilu sviranja klavira, u kojem je koristio elemente džeza, bugi-vugija i bibopa.
2007 - Umro je američki koreograf Majkl Kid (Mićael Kid) idejni tvorac nekih od najslavnijih mjuzikala na Brodveju. Tokom karijere osvojio je pet nagrada Toni, a 1997. je dobio Oskara za životno delo.
2010 - Bivši argentinski diktator Horhe Videla osuđen je na doživotni zatvor zbog zločina tokom vladavine vojne hunte u Argentini. Za zločine tokom vojnog režima od 1976. do 1983. osuđeno je i 44 bivša vojna ili policijska zvaničnika.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 24. decembar
1491 - Rođen je španski sveštenik Injasio de Lojola, osnivač "Družbe Isusove" (jezuiti) 1534. Nakon što ga je Inkvizicija oslobodila od optužbi da je jeretik, dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoličkog reda i izabran za prvog starešinu (generala). Izradio je ustav jezuita i priručnik"Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom".
1524 - Umro je portugalski moreplovac Vasko da Gama, koji je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg umro je u Indiji.
1798 - Rođen je poljski pisac Adam Mickijevič, najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov idilični ep "Pan Tadeuš" u kojem je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najvećim delom poljskog romantizma.
1814 - SAD i Velika Britanija potpisale su mir u Gentu u Belgiji, okončavši rat započet 1812.
1818 - Rođen je engleski fizičar Džejms Preskot Džul. Odredio je toplotni ekvivalent eletrične struje (1843) i mehanički ekvivalent topline (1850) i time dao jedan od dokaza zakona o očuvanju energije. Po njemu je merna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana "džul" (J).
1838 - Pod pritiskom Rusije, Porte, i političkih protivnika u Srbiji knez Miloš Obrenović prihvatio je tzv. Turski ustav kojim je ograničena apsolutna kneževa vlast.
1863 - U Kalkuti je umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka, poznat po romanu "Vašar taštine".
1863 - Rođen je Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. S Jašom Prodanovićem osnovao je 1901. Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio je na čelu te stranke. Bio je ministar prosvete u vladi Nikole Pašića i jedna je od tvoraca Krfske deklaracije. Od 1919. predsednik je novoformirane Demokratske stranke. Dva puta je bio premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. i 1924.
1865 - U mestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana je rasistička organizacija belaca Kju-Kluks-Klan.
1871 - Premijera Verdijeve opere "Aida" održana je u Kairu, mestu gde se i odigrava radnja drame.
1871. - Na otvaranju Sueckog kanala, premijerno je izvedna "Aida" Đuzepea Verdija.
1883. - Rođen je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, majstor s izrazitim osećanjem za boju. Posle studija u Minhenu, Rimu i Parizu, proputovao je Španiju, severnu Afriku i Italiju i dugo je živeo u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andre Lota, da bi potom stil izgradio na iskustvima postimpresionista, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osećanje za boju i prozračna atmosfera. U poslednjoj fazi stvaralaštva približio se lirskoj apstrakciji.
1889. - Daniel Stover i William Hance patentirali su bicikl sa pedal-kočnicama.
1914 - Nemački avion bacio je jednu bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, što je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.
1920. - Poslednji javni nastup italijanskog operskog pevača Enrika Karuza.
1942 - Na nemačkom eksperimentalnom poligonu u mestu Peneminde izvršena je uspešna proba nove rakete zemlja-zemlja "FZG76", kasnije poznate kao raketa "Fau 1" (V-1).
1943 - Američki general Dvajt Ajzenhauer imenovan je u Drugom svetskom ratu za komandanta Vrhovnog štaba savezničkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.
1944 - U Novom Sadu je izašao prvi broj dnevnog lista namađarskom jeziku "Szabad Vajdasag", koji je u septembru 1945. promenio naziv u "Magyar szo".
1951 - Proglašeno je Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emiromel-Idrizom (Idris) kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vođstvom Moamera Gadafija, koji je potom proglasio republiku.
1982 - Umro je francuski pisac Luj Aragon, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje "Traktat za socijalistički realizam". U Drugom svetskom ratu je, uz Elijara, najistaknutiji pesnik Pokreta otpora.
1989 - Svrgnuti premijer Paname general Antonio Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.
1994 - Islamski teroristi su prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi.
1995 - Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila je islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.
1996 - Tokom građanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale su u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa - pristalica predsednika Srbije Slobodana Miloševića i opozicione koalicije "Zajedno". Pred početak mitinga iz pištolja je teško ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.
1997 - Muslimanski fundamentalisti su u dva masakra ubili 59 civila u Alžiru.
1999 - "Mali princ", delo Antoana d Sent-Egziperija proglašeno je za knjigu veka u Francuskoj.
2000 - Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno je 28 ljudi.
2008 - Umro je britanski nobelovac i jedan od najpoznatijihdramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke spoljne politike. Njegova najznačajnija dela su: "Nastojnik", "Povratak", "Ničija zemlja", "Stara vremena" i "Rođendan".
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 25. decembar
800. Papa Leo III u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula nemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona I.
1000. Krunisan prvi mađarski hrišćanski kralj Stefan.
1066. U Vestminsterskoj katedrali u Londonu normanski vojvoda Vilijam I Osvajač krunisan za kralja Engleske, pošto je kod Hestingsa potukao vojsku Harolda II, poslednjeg saksonskog kralja. 1070, kada je Vilijam osvojio celu zemlju, Normani počeli da se stapaju s pokorenim Anglosasima u englesku naciju.
1642. Rođen engleski matematičar, fizičar i astronom Isak Njutn, osnivač moderne fizike. Njegova teorija gravitacije smatra se jednim od najvećih dostignuća ljudskog uma. Značajna i njegova otkrića na području matematike, optike, mehanike i astronomije. Epohalnim delom smatra se njegov rad "Matematički principi filozofije prirode".
1741. Švedski fizičar Anders Celzijus objavio da je izumeo skalu od 100 stepeni za merenje temperature.
1745. U Drezdenu potpisan mirovni ugovor kojim je okončan Šleski rat Austrije i Prusije.
1818. - U Austriji je otpevana prva poznata božićna pesma - "Silent Night, Holy Night" Franca Jozefa Grubera i Jozefa Mora.
1830. - Premijerno je izvedena "Fantastična simfonija" Hektora Berlioza.
1834. - Atina je proglašena za prestonicu novostvorene Helenske Kraljevine.
1868. - Zbog finansijskih teškoća, u Beogradu je prestao da izlazi časopis "Vila", koji je 1865. pokrenuo srpski istoričar i državnik Stojan Novaković.
1870. Rođena nemačka revolucionarka Roza Luksemburg, na čelu levice u poljskom i nemačkom radničkom pokretu, jedna od osnivačica Komunističke partije Nemačke, 1918, predstavnica levog krila Druge internacionale. Hapšena i zatvarana, ubijena s Karlom Libknehtom, posle poraza nemačkih radnika u januarskoj pobuni 1919.
1876. Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsednik Pakistana. S Gandijem i Nehruom borio se za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Kasnije se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu.
1899. Rođen je glumac Hemfri Bogart, ikona film-noira i jedan od najčuvenijih glumaca u istoriji filma. Najpoznatije uloge ostavario u filmovima Malteški soko, Kazablanka, Imati-nemati, Blago Sijera Madre i Afrička kraljica, za koji je i dobio Oskara.
1914. U Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo na snagu nezvanično Božićno primirje, kada su dve grupe vojnika, britanskih i nemačkih, obustavile paljbu, izašle iz rovova i srele se na ničijoj zemlji.
1917. - Prva drama koja je osvojila Pulicerovu nagradu, "Zašto Meri?", premijerno je izvedena u Njujorku.
1918. Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsednik Egipta od oktobra 1970. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili protivnici sklapanja mira sa Izraelom. Jedan od protagonista trojnog sporazuma SAD-Izrael-Egipat u Kejmp Dejvidu 1977. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978, koju je podelio s premijerom Izraela Menahemom Beginom.
1926. Japanski regent, princ Hirohito, nasledio presto Japana posle smrti oca cara Jošihita. Hirohito umro 1989.
1932. Britanski kralj Džordž V uputio prvi put božićnu poruku naciji preko radija.
1938. Umro češki pisac Karel Čapek, poznat po utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog" i "Krakatit", u kojima je predočio apsurdnost tehničke civilizacije. U delu "Razgovori s T.G. Masarikom" izneo filozofske i političke poglede čuvenog češkog političara i filozofa.
1941. Japanska armija u Drugom svetskom ratu okupirala Hongkong posle 17 dana opsade.
1942. - Srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković streljan je u okupiranom Beogradu posle provale specijalne policije. Završio je konzervatorijum u Pragu, gde je doktorirao muzikologiju. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa. Između dva svetska rata je učestvovao u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, pisao muzičku kritiku. U Drugom svetskom ratu se uključio u Narodnooslobodilački pokret i u ilegali nastavio da komponuje, stvorivši svoje najznačajnije delo - "Herojski oratorijum". Komponovao je i simfonijske poeme "Ozareni put" i "Burevesnik" i balet "Čovek koji je ukrao sunce".
1943. - Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije poslalo je u Drugom svetskom ratu premijeru Vinstonu Čerčilu telegram u kojem se kaže: "Naša politika mora da se osloni na činjenicu - partizani će zavladati u Jugoslaviji. Oni su za nas u vojnom pogledu od velike vrednosti i moramo im pružiti punu podršku. Vojni razlozi važniji su od političkih. U najvećoj meri se može sumnjati u tačnost shvatanja da monarhiju i dalje treba smatrati elementom jedinstva u Jugoslaviji".
1963. - Kompanija Dizni realizovala je crtani film "Mač u kamenu".
1974. Ciklon gotovo uništio australijski grad Darvin.
1977. Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umetnika u istoriji filma. Svetsku slavu stekao u SAD ulogom sentimentalnog klovna-lutalice u komedijama nemog filma. Dobitnik Oskara za životno delo 1972.
1979. Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a van Varšavskog pakta, da bi podržale vladu Babraka Karmala. U ratu, iz kog se povukao posle 10 godina, SSSR izgubio 27.000 vojnika.
1990. - Održana je premijera trećeg nastavka kultnog filma "Kum".
1991. Mihail Gorbačov podneo ostavku na mesto predsednika SSSR-a i predao dužnost Borisu Jeljcinu.
1997. Na Kubi prvi put posle tri decenije javno proslavljen Božić. Predsednik Fidel Kastro proglasio taj dan praznikom u čast pape, koji je u januaru 1998. posetio Kubu.
2000. U požaru u jednoj diskoteci u kineskom gradu Liojangu život izgubilo 311 osoba.
2001. Više od 540 osoba poginulo u sukobima pobunjenika i vojske Burundija tokom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga, blizu prestonice Budžumbure.
2003. U pokušaju ubistva predsednika Pakistana Perveza Mušarafa u Ravalpindiju najmanje 14 prolaznika poginulo, a 46 povređeno.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 26. decembar
1716 - Rođen je engleski pisac Tomas Grej, autor pesme "Elegija napisana na seoskom groblju" koja se smatra jednom od najlepših pesama napisanih na engleskom jeziku.
1805 - Francuska i Austrija potpisale su u Požunu (Bratislava) mirovni ugovor, posle Napoleonove pobede u bici kod Austerlica, kojim je Francuska dobila Veneciju, Istru bez Trsta, Dalmaciju i Boku Kotorsku i učvrstila svoju poziciju u Evropi. Odredbe sporazuma poništene su 1814. na Bečkom kongresu.
1825 - U Sankt Peterburgu, na dan polaganja zakletve novom caru Nikolaju I izbila je pobuna dekabrista, protivnika carizma u Rusiji.
1854. - U Bufalu je prvi put izložena pulpa (drvena masa) za izradu papira.
1878. - U Filadelfiji je prvi put jedna američka prodavnica osvetljena električnim sijalicama.
1883 - Rođen je Moris Utrilo, samouki slikar pariskih veduta i motiva iz francuskih provincijskih gradova, koji je mimo svih slikarskih pravaca i strujanja izgradio sopstveni doživljaj ambijenta i likovni izraz.
1890 - Umro je nemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je 1868. otkrio Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova "Ilijada" i "Odiseja". Otkrio je i Mikenu, Orhomen i Tirint, utrošivši na arheološka iskopavanja ceo imetak stečen u mladosti trgovinom.
1893 - Rođen je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung, jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti 1976. bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljene su u čuvenoj "Crvenoj knjižici". Godine 1966. pokrenuo je "Veliku proletersku kulturnu revoluciju" tokom koje je smenjen veliki broj partijskih funkcionera, mađu kojima i njegovi najbliži saradnici.
1898 - Pjer i Marija Kiri otkrili su prvi radioaktivni hemijski element i nazvali ga radijum.
1908 - Amerikanac Džek Džonson je pobedom nad Kanađaninom Tomijem Barnsom postao prvi crni bokser prvak sveta u teškoj kategoriji.
1922 - Vođa Oktobarske revolucije Vladimir Ilič Lenjin završio je prvi deo svog "Pisma kongresu", kasnije poznatog kao "Lenjinov testament", u kojem je pozvao komuniste da sačuvaju jedinstvo partije i predložio reforme. U drugom delu "testamenta", koji je napisao 4. januara 1923. Lenjin je sugerisao da Staljin bude smenjen sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije.
1924. - Legendarna američka glumica Džudi Garland debitovala je u svetu šou biznisa.
1925. - U Turskoj je prihvaćen gregorijanski kalendar.
1941 - Suočen s napredovanjem japanskih snaga u Drugom svetskom ratu ka Manili, američki general Daglas Makartur proglasio je filipinsku prestonicu "otvorenim gradom". Uprkos tome u Manili su 1941, 1942. i 1945. vođene teške borbe američkih i japanskih jedinica, tokom kojih su porušeni mnogi delovi grada.
1943 - Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu potopila "Šarnhorst", poslednji veliki nemački bojni brod.
1944. - "Staklena menažerija", komad Tenesi Vilijamsa, premijerno je izveden u Čikagu.
1968 - U Saveznoj narodnoj skupštini usvojeni su amandmani na Ustav SFR Jugoslavije, kojima se širi autonomija pokrajina i one dobijaju status sličan republikama. Pokrajine su dobile pokrajinski Ustavni zakon, čime je otvoren put gotovo potpuno samostalnoj zakonskoj, izvršnoj i sudskoj vlasti. Pokrajini Kosovo i Metohija uveden je naziv Kosovo.
1971 - U znak protesta zbog američkog angažovanja u Vijetnamu, 16 američkih ratnih vetarana Vijetnamskog rata okupiralo je Statuu slobode u njujorškoj luci.
1972 - Umro je Hari Truman, predsednik SAD 1945-53. Za predsednika je izabran nakon smrti Frenklina Rozevelta. Učesnik je Potsdamske konferencije, a avgusta 1945, po njegovom nalogu na Japan je bačena atomska bomba. Godine 1947. uveo je doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama ugroženim revolucionarnim pokretima, a njegova administracija je iste godine sačinila Maršalov plan o posleratnoj obnovi Evrope. Doneo je zakon protiv radničkih sindikata i osnovao Komisiju za ispitivanje protivameričke delatnosti čiji se rad pretvorio u "lov na veštice" (makartizam). Uveo je SAD u Korejski rat.
1975 - Letom na liniji Moskva-Alma Ata, "Tupoljev-144" je postao prvi supersonični avion u svetu u redovnom saobraćaju.
1989 - Rumunski Front nacionalnog spasa naimenovao je novu vladu s Jonom Ilijeskuom na čelu, dan posle pogubljenja Nikolae Čaušeskua.
1990 - Skupština Slovenije proglasila je samostalnost te republike, nakon plebiscita 23. decembra na kome se 86 odsto glasača izjasnilo za nezavisnu slovenačku državu.
1990. - Gari Kasparov je pobedio Anatolija Karpova i zadržao titulu prvaka sveta u šahu.
1991. - Pištolj Džeka Rubija kojim je ubijen Hari Li Osvald (atentator na predsednika Kenedija) prodat je na aukciji za 220.000 dolara.
1991 - U Alžiru su održani prvi višepartijski parlamentarni izbori od sticanja nezavisnosti od Francuske 1962.
1994 - Napadom komandosa na oteti francuski putnički avion na aerodromu u Marseju oslobođeno je 239 putnika i članova posade koje su islamski teroristi držali kao taoce posle otmice 24. decembra u Alžiru. Komandosi su ubili svu četvoricu terorista.
1998 - Bivši lideri Crvenih Kmera Kije Sampan i Nuon Čea predali su se kambodžanskoj vladi. Za vreme režima Crvenih Kmera sredinom sedamdesetih godina 20. veka u Kambodži je ubijeno ili je umrlo od gladi i bolesti 1,7 miliona ljudi.
1998 - Srpske snage bezbednosti na Kosovu počele su napad na području mesta Podujevo, nakon što je u selu Obrandže ubijen jedan Srbin.
2000 - U požaru u diskoteci u kineskom gradu Liojangu život je izgubilo 311 ljudi.
2001 - Izraelski ministar odbrane Bendžamin Ben-Elizer izabran je za predsednika Laburističke partije.
2003 - U zemljotresu jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je pogodio iranski grad Bam, poginulo je oko 50.000 ljudi.
2004 - U naletu plimnog talasa cunamija izazvanog zemljotresom jačine devet stepeni Rihterove skale, nedaleko od indonežanskog ostrva Sumatre, stradalo je preko 300.000 ljudi u zemljama regiona: Malezija, Indija, Bangladeš, Šri Lanka, Tajland, Indonezija, Maldivi, Somalija, Tanzanija, Sejšeli, Mjanmar, Kenija i Madagaskar.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 27. decembar
1571. Rođen je nemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler , koji je s tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.
1822. Rođen je francuski hemičar i biolog Luj Paster, pronalazač vakcina protiv besnila, antraksa i crvenog vetra. Otkrio je postupak konzerviranja hrane sprečavanjem razmnožavanja bakterija, koji je kasnije nazvan "pasterizacija". Osnovao je mikrobiologiju i stereohemiju i organizovao 1888. čuveni institut, nazvan njegovim imenom.
1831. Engleski prirodnjak Čarls Darvin isplovio je brodom "Bigl" iz Plimuta i započeo petogodišnju naučnu ekspediciju. Na istraživanjima koja je obavio tokom tog putovanja zasnovao je čuvenu teoriju o evoluciji živih bića objavljenu 1859. u kapitalnom delu "Poreklo vrsta".
1882. - U Beogradu je objavljen sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa Srbije i SAD. U skupštini je pročitan ukaz kneza Milana Obrenovića o odobrenju Trgovinskog sporazuma i Konzularne konvencije dveju zemalja. Konvencija je štitila prava građana dveju država, što je posebno koristilo srpskim iseljenicima u SAD. Sporazum je obezbedio građanima dveju zemalja slobodan ulaz, kretanje i boravak na bilo kom delu teritorije druge zemlje i obavljanje poslova uz ličnu i imovinsku zaštitu, na isti način kao i građanima "najpovlašćenije nacije".
1901. - Rođena je Marlen Ditrih (pravo ime Maria von Losch), glumica nemačkog porekla, najtipičniji primer filmskog vampa. Stekla je mesto u istoriji filma ulogom u Šternbergovom "Plavom anđelu". Ostali filmovi: "Maroko", "Šangaj-ekspres", "Kismet"...
1927. Jedan od vođa Oktobarske revolucije i prvi šef sovjetskediplomatije Lav Trocki isključen je iz Komunističke partije, nakon što je u političkim sukobima pobedila frakcija Josifa Staljina. Trocki je potom proteran iz SSSR-a i ubijen u Meksiku 1940. po Staljinovom nalogu.
1937. - Nemačke imigracione vlasti zabranile su bez objašnjenja ulazak u Nemačku Huanu Karlosu Zabali, argentinskom maratoncu, osvajaču zlatne olimpijske medalje iz 1932.
1941. - Sporazumom o tome da bugarska fašistička armija okupira istočnu Srbiju, u Sofiji su u Drugom svetskom ratu završeni nemačko-bugarski pregovori. Bugarske okupatorske trupe su na osnovu tog sporazuma ubrzo zaposele Niški, Moravski, Kruševački i Zaječarski okrug i otpočele - kao i u Prvom svetskom ratu - teror nad srpskim civilima u ime velikobugarskog sna o "Bugar-Moravi" u sastavu Bugarske. Srpski narod je odgovorio oružanim otporom dok okupatori nisu izbačeni iz zemlje.
1945. U Vašingtonu je osnovan Međunarodni monetarni fond. Pravilnik o radu Fonda izradila je monetarna i finansijska konferencija 44 zemlje UN, koju je u leto 1944. u Breton Vudsu sazvao predsednik SAD Frenklin Rozevelt.
1948. Mađarske vlasti su uhapsile rimokatoličkog kardinala Jožefa Mindsentija zbog antikomunističkog delovanja.
1949. Holandska kraljica Julijana potpisala je dokument kojim je Indonezija dobila suverenitet posle više od tri veka holandske kolonijalne uprave. Za prvog predsednika Indonezije izabran je Ahmed Sukarno, vođa oslobodilačkog pokreta.
1956. Flota UN počela je čišćenje Sueckog kanala koji su Egipćani onesposobili tokom Sueckog rata potopivši u njemu veći broj brodova.
1969. Libija, Sudan i Ujedinjena Arapska Republika (unija Egipta i Sirije) postigli su dogovor o stvaranju vojnog, političkog i ekonomskog saveza.
1972. Umro je kanadski državnik Lester Bouls Pirson, šef diplomatije (1948-57), premijer (1963-68) i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957. za napore uložene u rešavanju Suecke krize.
1972. Australija je obustavila vojnu pomoć Južnom Vijetnamu i time okončala učešće u Vijetnamskom ratu.
1975. Više od 400 rudara poginulo je prilikom eksplozije u rudniku uglja u Časnali u indijskoj državi Bihar.
1978. - Španski kralj Huan Karlos ratifikovao je prvi demokratski ustav u Španiji u prethodnih 50 godina.
1978. Umro je alžirski državnik Huari Bumedijen, predsednik Alžira od juna 1965, kada je državnim udarom oborio s vlasti Ahmeda Ben Belu.
1979. Avganistanski predsednik Hafizula Amin pogubljen je posle državnog udara koji su podržale sovjetske trupe, ušavši dva dana ranije u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji ŠSR izvan zemalja Varšavskog pakta.
1981. - Hokejaš Vejn Gretski ušao je u istoriju NHL lige kao igrač koji je najbrže postigao svoj stoti gol na samo 38 odigranih utakmica.
1985. U istovremenim napadima palestinskih terorista na putnike ispred šaltera izraelske avikompanije "El Al" na aerodromima u Rimu i Beču ubijeno je 16 ljudi, među kojima i jedan napadač, a ranjeno je više od 100.
1989. Egipat i Sirija su posle 12 godina prekida obnovili pune diplomatske odnose.
1995. Francuska je izvršila petu u seriji nuklearnih proba u Južnom Pacifiku, što je izazvalo osude širom sveta.
1996. U Ruandi je počelo prvo suđenje za genocid učesnici mamasakra nad 800.000 pripadnika plemena Tutsa 1994.
1996. Bivši španski premijer Felipe Gonzales saopštio je da je Komisija OEBS-a utvrdila da je koalicija "Zajedno" pobedila na lokalnim izborima u 13 gradova u Srbiji i u devet beogradskih opština. Mirni protesti građana u Srbiji, koji su tražili priznavanje izbornih rezultata, nastavljeni su uprkos intervencije policije.
1998. Na severu Kosova su, nakon kratkotrajnog primirja, obnovljeni sukobi srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca.
1998. Irak je saopštio da ne priznaje zone zabranjenog leta, koje je posle Zalivskog rata 1991. Zapad uspostavio iznad severa i juga te zemlje, i počeo seriju sukoba s američkim snagama.
2000. Većina Rusa izabrala je za ličnost stoleća vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Lenjina.
2000. Kina i Kuba su potpisale u Havani protokol o jačanju vojne saradnje.
2001. Na opštim izborima u Zambiji glasači su satima čekali da glasaju. To su treći opšti izbori u toj zemlji od sticanja nezavisnosti.
2002. U bombaškom napadu čečenskih pobunjenika, bombaša samoubica, na zgradu lokalnih vlasti u Groznom, poginulo je 63, a povređeno 178 osoba, a od siline detonacije srušena je kompletna zgrada.
2004. Umrla je Suzan Zontag radikalna američka književnica i kritičarka.
2006. Umro je francuski tekstopisac Pjer Delanoe, koji je pisao za desetine francuskih pevača od Edit Pjaf i Šarla Aznavura do rokera Džonija Halideja.
2007. U samoubilačkom napadu u predgrađu Islamabada ubijena je bivša pakistanska premijerka i liderka opozicije Benazir Buto, nakon predizbornog mitinga u gradu Ravalpindi. U napadu je poginulo još najmanje 20 ljudi, a u neredima koji su usledili ubijeno je više desetina osoba.
2007. Umro je francuski tekstopisac Pjer Delanoe, koji je pisao za slavne francuske pevače, od Edit Pjaf (Edith Piaf) i Šarla Aznavura (Charles Aznavour) do rokera Džonija Holideja.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 28. decembar
1065. - U Londonu je otvorena Vestminsterska opatija.
1836 - Španija je priznala nezavisnost Meksika, kojeg sušpanski konkvistadori osvojili 1526, razorivši državu Asteka.
1849. - M Jolly-Bellin je otkrio hemijsko čišćenje kada je slučajno prevrnuo lampu sa terpentinom i uljem na svoje odelo i video efekat čišćenja.
1856 - Rodjen je američki državnik Vudro Vilson, predsednik SAD od 1912. do 1920. Nakon bezuspešnih pokušaja da sondira teren za sklapanje mira izmedju Antante i Centralnih sila i podmorničkog rata u kojem su Nemci potapali i američke brodove, pristupio je 1917. Antanti i uveo SAD u Prvi svetski rat. Na osnovu njegovog plana od "14 tačaka" Nemci su 11. novembra 1918. potpisali primirje. Na njegovu inicijativu osnovana je Liga naroda, ali nije uspeo da ubedi Kongres da SAD pristupe toj medjunarodnoj organizaciji. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1920.
1869 - Vilijem Sempl iz Ohaja prvi je patentiraožvakaću gumu.
1879 - U udesu putničkog voza na liniji Edinburg-Dandi u Škotskoj, koji se survao u reku kada je popustio most preko kojeg je prelazio, poginulo je 90 ljudi.
1895. - U Parizu je otvoren prvi bioskop. Braća Ogist i Luj Limijer održali su prvu filmsku predstavu na svetu. Oko 30-tak ljudi je platilo da pogleda kratke filmove u kojima je prikazivan običan život francuskih građana - hranjenje bebe, vojnike koji marširaju, igranje karata i sl. Jedan od filmova koji je prikazivao lokomotivu koja ulazi u stanicu izazvao je paniku među gledaocima koji su pomislili da ide na njih.
1897. - Održana je premijera komada Edmona Rostana "Sirano de Beržerak" u Parizu.
1908. - U južnoj Italiji je bio epicentar najdestruktivnijeg zemljotresa u istoriji Evrope koji je sravnio sa zemljom gradove Mesinu na Siciliji i Ređo di Kalabrija. U ovom zemljotresu je poginulo oko 100.000 ljudi.
1923 - Umro je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel, graditelj kule u Parizu nazvane njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i medju prvima je primenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.
1925 - Ruski pesnik Sergej Jesenjin izvršio je samoubistvo. Bio je jedan od najpopularnijih pesnika 20. veka čije su pesničko delo, a posebno stil života ("jesenjština") imali značajan uticaj na rusku i evropsku omladinu ("Kafanska Moskva", "Povratak u zavičaj", "Ispovest mangupa", "Sovjetska Rusija).
1937 - Umro je francuski kompozitor Žozef Moris Ravel (JosephMaurice), koji je zajedno sa Foreom i Debisijem znatno doprineo preporodu francuske muzike i utemeljenju novije francuske škole na prelazu u XX vek. Inspirisao se španskom muzikom i džezom ("Bolero", "Dafne i Kloe", "Sat Španije").
1942 - Japanski avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovaliindijski grad Kalkutu.
1945 - Rodjen je kralj Nepala Birendra koji je nakon smrti ocaMahendre 1972. nasledio presto. Vladao je do 1990, kada ga je narodni pokret primorao da prihvati parlamentari sistem i legalizuje političke partije. Zajedno sa članovima porodice ubijen je 1. juna 2001. u kraljevskoj palati u Katmanduu. Masakr nad kraljevskom porodicom izvršio je prestolonaslednik Dipendra, koji je potom pucao u sebe.
1945 - Umro je američki pisac Teodor Drajzer autor obimnih romana u kojima daje sumornu sliku savremene Amerike. Iako mu književni kritičari zameraju na stilu, mnogi ga smatraju jednim od najvećih američkih pisaca 20. veka ("Američka tragedija", "Dženi Gerhard", "Finansijer", "Titan", "Genije").
1947 - U Egiptu je umro bivši italijanski kralj Vitorio EmanueleIII, poslednji monarh Italije (1900-46). Podržao je 1922. Musolinijevu fašističku vladu, 1936. se proglasio carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao je posle pobede republikanaca na izborima 1946.
1948 - Tokom višemesečnih socijalnih nemira i nasilja u Egiptuje ubijen premijer Nokraši Paša.
1950 - U Korejskom ratu, kineske trupe prešle su 38. paralelu.
1959. - U Vinči kod Beograda pušten je u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji, što je omogućilo domaću proizvodnju radioizotopa koji se koriste u medicini, industriji, poljoprivredi i istraživačkim institucijama.
1962 - U Mozambiku, portugalskoj koloniji u Africi, osnovan jeFront za oslobodjenje Mozambika, pod čijim je vodjstvom zemlja posle dugotrajne borbe stekla nezavisnost 1975. Nakon sticanja nezavisnosti izbio je gradjanski rat izmedju Frelima i rivalskog pokreta Renamo koji je trajao gotovo dve decenije.
1966 - Kina je izvršila petu nuklearnu probu.
1968 - U napadu na aerodrom u Bejrutu izraelski komandosi suuništili 13 arapskih aviona.
1974 - U zemljotresu koji je razorio sela u pakistanskojplaniskoj oblasti Karakom, poginulo je oko 5.200 ljudi.
1989 - Bivši prvi sekretar Komunističke partije Aleksandar Dubček izabran je za predsednika parlamenta Čehoslovačke, vrativši se nakon dve decenije na političku scenu. Glavni inspirator i vodja "Praškog proleća" smenjen je nakon intervencije Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968.
1989 - Litvanija je postala prva država Sovjetskog Saveza ukojoj je uveden višepartijski politički sistem.
1992 - Inflacija u SR Jugoslaviji postigla je svetski rekord -19.810,2 odsto za 1992. godinu.
1995 - Na beogradski aerodrom Surčin sletela su tri transportera NATO sa trupama iz sastava mirovnih snaga UN za Bosnu i Hercegovinu.
2000 - Crnogorska vlada usvojila je Platformu za redefinisanjeodnosa Srbije i Crne Gore na osnovu koje bi te dve federalne jedinice SR Jugoslavije trebalo da postanu suverene i nezavisne države.
2001 - Evropska unija je objavila listu organizacija koje sesmatraju terorističkim, posebno navodeći radikalne baskijske separatiste, kao i grupe u Severnoj Irskoj i Srednjem Istoku.
2002 - Na godišnjem kongresu Islamske reformske partije u Sani (Jemen) ubijen je istaknuti član vodeće opozicione partije u zemlji,
Socijalističke partije, Džaralah Omar. Ubio ga je Alija Džaralah, član islamske opozicione partije Islah.
2005 - Umro je istaknuti dramski umetnik Stevo Žigon, koji jenajznačajnija glumačka ostvarenja postigao na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, kao i u brojnim ulogama na filmu, radiju i televiziji.
2005 - Evropska unija je lansirala svoj prvi navigacioni satelit"Galileo".
2007 - Umro je poljski sineasta Jerži Kavalerovič jedan od osnivača poljske filmske škole 1950-tih. Medju najpoznatijim filmovima koje je snimio su "Faraon", "Majka Jovana Andjeoska", "Noćni voz".
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 29. decembar
1170 - Nadbiskup Tomas Beket ubijen je po nalogu engleskog kralja Henrija II pred oltarom Kenterberijske katedrale. Ranije blizak kraljev prijatelj i kancelar do izbora za nadbiskupa 1162, usprotivio se nameri Henrija II da ograniči crkvenu vlast i odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem.
1721 - Francuzi su okupirali ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu. Ostrvo je 1810. potpalo pod britansku vlast, a nezavisnost je steklo 1968.
1782. - Samjuel Sterns (Samuel Stearns) objavio je prvi nautički almanah u SAD-u.
1800. - Rođen je Čarls Gudjir (Charles Goodyear), američki pronalazač. Godine 1839. otkrio je proces vulkanizacije kaučuka koji je doprineo brzom razvoju industrije kaučuka (gume). Umro je 1860. godine.
1809 - Rođen je Vilijam Juart Gledston, četiri puta premijer Velike Britanije između 1868. i 1894. Poznat po političkim i socijalnim reformama, smatra se jednim od najvećih britanskih državnika. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.
1825 - Umro je francuski slikar Žak Luj David, osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona I ("Zakletva Horacija", "Napoleonovo krunisanje", "Porodica Žerar", "Ubijeni Mara", "Gospođa Rekamje").
1835. - Umro je srpski guslar i pesnik Filip Višnjić, Srbin iz Bosne, "Homer srpske epske književnosti". Slep od osme godine, rano je počeo da uz gusle stvara prelepe pesme o borbama za oslobođenje od Turaka, krstareći balkanskim krajevima od Temišvara do Skadra, od Banjaluke do Smedereva. Priključio se 1809. Prvom srpskom ustanku i postao "pesnik bune". Posle sloma ustanka 1813, prešao je u Srem i nastanio se u selu Grk (sadašnje Višnjićevo), u kojem je ostao do smrti. U Sremu je 1815. upoznao Vuka Karadžića, koji je zapisao mnoge njegove pesme, uključujući "Početak bune na dahije", "Boj na Mišaru", "Knez Ivo Knežević", "Smrt Marka Kraljevića".
1876 - Rođen je katalonski violončelista i dirigent Pablo Kazals, koji je otvorio novu epohu u sviranju violončela. Napustio je Španiju kada je Franko došao na vlast i do smrti 1973. živeo je u Francuskoj i Porto Riku.
1890 - Američki vojnici su kod "Ranjenog kolena" u Južnoj Dakoti masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks, među kojima je bio veliki broj žena i dece.
1911 - Revolucionarna privremena skupština je za prvog predsednika Kine izabrala Sun Jat Sena, čime je posle više od tri milenujuma ukinuta monarhija.
1914 - Počela je bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu u kojoj je, mnogo slabija ruska vojska, nanela težak poraz turskoj armiji. Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.
1920. - Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Obznanom je zabranila Komunističku partiju Jugoslavije, prokomunističke sindikate i Savez komunističke omladine Jugoslavije. Na izborima održanim ranije 1920. komunisti su osvojili 58 mandata u parlamentu i bili treća politička stranka u zemlji.
1921. - Rođen je srpski pisac Dobrosav Ćosić, poznat kao Dobrica Ćosić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije, učesnik Narodnooslobodilačkog rata od 1941. Iz političkog života izopšten je kad je u maju 1968. javno progovorio o progonima Srba na Kosovu i Metohiji. Za predsednika Jugoslavije izabran je 15. juna 1992, ali mu je Savezna skupština izglasala nepoverenje 2. juna 1993, pre isteka mandata, uz nedokazanu optužbu da je prekršio Ustav. Prvim romanom, "Daleko je sunce", objavljenim 1951, predstavio se kao pisac strasno zainteresovan za revoluciju u njenom humanom, složenom vidu. U literaturu je na velika vrata ušao romanom "Koreni", u kojem je - opisujući selo i prve izdanke građanstva obrenovićevske Srbije - ispoljio moćan talenat za poniranje u najdublje slojeve ljudske psihe. U romanu "Deobe" prikazao je dramsko-psihološku panoramu srbijanskog seljaštva u Drugom svetskom ratu i zlu kob podela na partizane i četnike, koje su prolazile ne samo kroz porodice nego i kroz pojedine ličnosti. Roman "Vreme smrti", velika freska srpskog društva uoči i u vreme Prvog svetskog rata, poslužio je ideološkim čistuncima da, na podsticaj političkih moćnika, "utvrde" reputaciju Ćosića kao srpskog nacionaliste, čak šoviniste, ali je za većinu poštovalaca njegovog dela tim romanom postao "patrijarh srpske književnosti", a trilogija "Vreme zla" ("Grešnik", "Otpadnik", "Vernik") učvrstila je njegov status disidenta stečen za vreme režima Josipa Broza. Knjiga "Prizori Miće Popovića" svedoči o razvoju i slikarstvu Miodraga Popovića i širokom krugu njegovih prijatelja, mahom najistaknutijih srpskih antirežimskih intelektualaca. Ostala dela: roman "Vreme vlasti", knjiga članaka "Sedam dana u Budimpešti", eseji "Akcija", "Moć i strepnje", "Odgovornosti", "Stvarno i moguće".
1940 - Nemačko vazduhoplovstvo izvelo je najteže bombardovanje Londona u Drugom svetskom ratu, koje je britanskoj prestonici nanelo najveća razaranja od "velikog požara" 1666. kada su uništene četiri petine grada.
1944 - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Budimpeštu.
1973 - Filipinski diktator Ferdinand Markos, nastavio je da vlada po okončanju drugog predsedničkog mandata, iako po ustavu nije mogao ponovo da bude biran. Na osnovu vanrednog stanja koje je zaveo 1972. vladao je dekretima dok u pobuni 1986. nije zbačen s vlasti.
1981 - Umro je hrvatski književnik Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame i eseje ("Hrvatski bog Mars", "Povratak Filipa Latinovića", Gospoda Glembajevi", "U agoniji").
1982. - Na Jamajci su izašle poštanske markice sa likom rege muzičara Boba Marlija.
1984. - Umro je srpski pisac Gvido Tartalja, u kom su pojedini književni kritičari videli Zmaja savremene književnosti za decu. Objavio je više od 30 knjiga, a na mnoge njegove pesme komponovana je muzika za dečje horove. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Dela: zbirke pesama "Pesma i grad", "Lirika", "Začarani krug", "Srmena u gradu ptica", "Pesme", pesme za decu "Oživela crtanka", "Šta meseci pričaju", "Od oblaka do maslačka", "Dedin šešir i vetar", "Gusarska družina", "Prvi let".
1989 - Parlament Čehoslovačke izabrao je za šefa države češkog pisca Vaclava Havela, dugogodišnjeg disidenta pod komunističkim režimom, koji je kao "državni neprijatelj" proveo pet godina u zatvoru. Havel je nasledio Gustava Husaka koji je prethodno pod pritiskom javnosti podneo ostavku.
1989. - Hokejaš Vejn Gretski i teniserka Martina Navratilova proglašeni su sportistima decenije od strane Associated Press-a.
1992 - Savezna skupština izglasala je nepoverenje prvoj vladi SR Jugoslavije i smenila sa mesta premijera srpskog biznismena iz SAD Milana Panića. Za vršioca dužnosti premijera imenovan je potpredsednik vlade Radoje Kontić. Smenjivanje Panića usledilo je nakon njegovih sukoba s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem oko sprovođenja mirovne politike prema bivšim jugoslovenskim republikama.
1996 - Vlada Gvatemale i vođe gerilskog pokreta su potpisali sporazum kojim je posle 36 godina zvanično okončan poslednji i najduži građanski rat u Centralnoj Americi.
1999 - U nevremenu koje je zahvatilo više evropskih zemalja život je izgubilo oko 130 ljudi.
2000 - Ruski ministar odbrane Igor Sergejev potpisao je dokument kojim se dozvoljava obuka iranskih oficira u Rusiji.
2001 - U Kabulu su po prvi put patrolirale avganistanske i britanske trupe, što je bila proba za mirovne operacije.
2001 - Oko 300 ljudi je poginulo, a najmanje 120 je povređeno u požaru koji je izbio od varnica vatrometa u trgovinskom centru u Limi, glavnom gradu Perua.
2004 - Umro je Džeri Orbah američki glumac koji se proslavio ulogama na Brodveju, u filmovima kao i u poznatoj TV seriji "Red i zakon".
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 30. decembar
1691 - Umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl (Boyle) koji je prvi uočio razliku između hemijskih elemenata i spojeva i postavio zakon o odnosu pritiska i zapremine. Izolovao je metil alkohol i aceton.
1803 - Bivša francuska kolonija Luizijana, koju je te iste godine francuski car Napoleon I prodao Amerikancima, ušla je u sastav SAD. Time je skoro udvostručena tadašnja teritorija SAD.
1864. - Rođen je srpski slikar Marko Murat, osnivač Umetničke zanatske škole u Beogradu, koji je počeo kao realista, ali se kasnije približio impresionistima. Slikarsku akademiju završio je u Minhenu. U srpsko slikarstvo uneo je nova umetnička shvatanja i razvio interesovanje za probleme svetlosti. Snažno je uticao na stvaranje slikarske Beogradske škole. Slikao je portrete, istorijske kompozicije, predele. Njegova najznačajnija dela nalaze se u Narodnom muzeju u Beogradu: "Doček cara Dušana u Dubrovniku", "Proleće", "Cveti", "Konavoka", "Dum Ante", "Dubrovnik".
1865. - U Bombaju je rođen Radjard Kipling, engleski književnik. Objavio je veliki broj knjiga pesama, pripovedaka i romana. Iako je rado pisao o deci i za decu ("Izistinske priče", 1902), kao i priče o životinjama ("Knjiga o džungli", 1894/95), on je prevashodno pesnik "britanskog imperijalizma". Teme njegovih pripovedaka i romana najčešće su iz angloindijskog društvenog života ("Kim", 1901) i britanske trgovačke i ratne mornarice. Dobio je 1907. godine Nobelovu nagradu za književnost.
1886 - Nemačka i Portugal potpisali su sporazum kojim su odredile granice između Angole i nemačke Jugozapadne Afrike (Namibija).
1903 - U požaru u čikaškom pozorištu "Irikvoi" poginulo je 588 ljudi.
1906. - Iran je postao ustavna monarhija.
1906 - Rođen je Kerol Rid (Carol Reed), uz Dejvida Lina (David Lean), vodeći britanski filmski režiser posle Drugog svetskog rata ("Zvezde gledaju s neba", "Treći čovek", "Naš čovek u Havani", "Agonija i ekstaza"...). Dobitnik je Oskara za mjuzikl "Oliver".
1915 - Nemačka podmornica je kod Krita u Prvom svetskom ratu torpedovala britanski putnički brod "Persija". Poginulo je 330 od 501 putnika i člana posade.
1916. - Ruski plemići, monarhisti, predvođeni knezom Jusufovim,U Petrogradu ubili su i bacili u reku Nevu, Grigorija Raspućina, samozvanog proroka, zbog štetnog uticaja koji je imao na rusku carsku porodicu. Raspućin je rođen 1872. godine i u mladosti je bio konjokradica. Godine 1905. došao je u Petrograd i preko sujeverne i razvratne aristokratije dospeo na carski dvor dve godine kasnije. Vršio je veliki uticaj na poslednjeg ruskog cara Nikolaja, a naročito na caricu. Njegov štetan uticaj pokazao se u Prvom svetskom ratu, kada je, okružen nemačkim agentima i aferašima, uticao na smenjivanje i postavljanje vojnih zapovednika i ministara.
1922. - Na Lenjinov predlog obrazovana je savezna ili federativna sovjetska socijalistička država pod nazivom Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR), Belorusije, Ukrajine i Transkavkaske Federacije, kao socijalistička država radnika i seljaka sa glavnim gradom Moskvom.
1933 - Pripadnik rumunske organizacije "Gvozdena garda" ubio je premijera Jona Duku (Ion Duca). Na mesto premijera došao je profašista George Tartaresku (Tartarescu), koji je potom Rumuniju približio silama Osovine.
1944 - Umro je francuski pisac i muzikolog Romen Rolan (Romain Rolland), kosmopolit, pacifista, često nazivan francuskim Tolstojem i savešću svoga vremena. Njegov književni opus sadrži 75 knjiga iz različitih oblasti, a najpoznatiji su romani "Žan Kristof", "Kola Brenjan" i romansirane biografije. Dobitnik je Nobelove nagrade za
književnost 1915.
1947 - Rumunski kralj Mihal I abdicirao je pod pritiskom komunista koji su potom proglasili Narodnu Republiku Rumuniju.
1965. - Ferdinand Markos inaugurisan je za predsednika Filipina.
1968 - Umro je norveški državnik Trigve Li (Trygve Lie), prvi generalni sekretar UN, od 1946. do 1952. Pre Drugog svetskog rata bio je sekretar Socijalističke partije Norveške i ministar pravosuđa, a posle nemačke invazije na Norvešku 1940. šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu.
1974. - Grupa Bitlsi zvanično se raspala.
1988 - Jugoslovenski premijer Branko Mikulić i njegova vlada podneli su ostavku zbog brojnih kritika da vlada nije u stanju da reši ekonomsku krizu u zemlji.
1990 - Vlasti Albanije su prvi put dozvolile Jevrejima iseljavanje u Izrael.
1991 - Na sastanku u glavnom gradu Belorusije Minsku lideri Zajednice Nezavisnih Država (ZND), nastale posle raspada ŠSR-a, nisu uspeli da se dogovore o zajedničkoj vojsci, pa je svim bivšim sovjetskim republikama prepušteno da formiraju sopstvene oružane snage.
1993 - Izrael i Vatikan su, posle dva milenijuma uglavnom neprijateljskih odnosa rimokatoličke crkve i Jevreja, potpisali sporazum o međusobnom priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa.
1997 - Kina i Južna Afrika su potpisale sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa od 1. januara 1998.
2000 - General Omar el-Bašir izabran je po drugi put za predsednika Sudana i obećao da će nastaviti napore za uspostavljenje mira u zemlji u kojoj je oko dva miliona ljudi poginulo u sukobima u građanskom ratu ili umrlo od gladi. El-Bašir je došao na vlast državnim udarom 1989, a pobedio je na izborima 1995. godine.
2003 - Bivši predsedik Kambodže i lider Crvenih kmera Kije Sampan, jedan od glavnih pristalica Pola Pota, priznao je da su tokom njihove vladavine (1975-1979) u Kambodži počinjeni zločini i masakri. Za vreme tog režima poginulo je oko 1.700.000 građana Kambodže, od kojih su mnogi pogubljeni, a veliki broj njih umro je od gladi i bolesti.
-
Odg: Dogodilo se u Decembru
Dogodilo se na dan - 31. decembar
1494. U Rim su ušle snage francuskog kralja Šarla VIII. U nameri da osvoji Italiju i pripremi krstaški rat protiv Turske, francuski kralj je prodro do Napulja, ali je bio prisiljen da se povuče pred vojnim savezom pape, Španije, Mletaka i milanskog vojvode.
1600. Engleska kraljica Elizabeta I izdala je povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije za trgovinu, koja je krajem XVII veka imala znatna suverena prava kao što su pravo na vođenje rata i sklapanje mira, kovanje novca, da bi 1757. postala najjača vlast u Indiji. Velika Britanija je 1858. preuzela sve upravne funkcije kompanije.
1617. Rođen je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je stvorio tip Madone po modelu crnokose španske žene (slike za crkve u Sevilji). Pored religioznih tema, slikao je i prizore sa ulice - "Mali prosjak", "Deca jedu dinju".
1719. Umro je engleski astronom Džon Flemstid, prvi kraljevski astronom, osnivač nacionalne opservatorije u Griniču (1675).
1781. - Otvorena je prva banka u SAD-u ("Bank of North America").
1845. - Rođen je srpski državnik Nikola Pašić, jedan od osnivača Radikalne stranke 1881. i njen vođa, tvorac Vidovdanskog ustava 1921, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao student Ciriškog politehnikuma u Švajcarskoj, prišao je socijalistima i prihvatio ideje Svetozara Markovića i njegovog pokreta protiv apsolutističke vladavine dinastije Obrenović. Po povratku u Srbiju, uređivao je socijalistički list "Oslobođenje", a 1878. izabran je u parlament, u kojem se kao opozicioni vođa borio protiv autoritarnog režima Milana Obrenovića, zalažući se za uspostavljanje parlamentarne demokratije. Posle gušenja Timočke bune 1883, koju su u zaječarskom kraju podstakli radikali, emigrirao je i u odsustvu je osuđen na smrt, a kad se kralj Milan 1888. pomirio s radikalima, odlučujuće je doprineo da Srbija dobije veoma liberalan ustav. Ubrzo po abdikaciji kralja Milana u korist sina Aleksandra 1889, postao je predsednik parlamenta, a 1891. premijer. Dominantnu političku poziciju u Srbiji učvrstio je posle dolaska na vlast kralja Petra I Karađorđevića 1903. Premijer je ponovo postao 1904. i potom je još tri puta formirao srpsku vladu, a posle Prvog svetskog rata bio je triput i predsednik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i uticao je na ključne istorijske događaje. Odlučno se odupro pokušajima Austro-Ugarske da potčini Srbiju, učestvovao je u stvaranju Balkanskog saveza uperenog protiv Otomanskog carstva i bio odan pristalica carske Rusije. Kao premijer i šef diplomatije, predvodio je Srbiju u pobedonosnim balkanskim ratovima 1912. i 1913. i u Prvom Svetskom ratu od 1914. do 1918. Imao je istaknutu ulogu u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koju je posle rata zastupao 1919. na Versajskoj mirovnoj konferenciji.
1857. - Kraljica Viktorija proglasila je Otavu za novi glavni grad Kanade.
1877. U Švajcarskoj je umro francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole i jedan od prvih umetnika koji je radio u prirodi, učesnik Pariske komune 1871. Osuđivan i progonjen zbog svoje demokratske političke delatnosti emigrirao je u Švajcarsku 1873.
1879. Američki pronalazač Tomas Alva Edison prvi put je javno demonstrirao u Menlo Parku, Nju Džersi, električnu sijalicu.
1880. Rođen je američki general Džordž Maršal, načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD (1939-45). Kao državni sekretar SAD (1947-49) sačinio je plan za obnovu posleratne Evrope (Maršalov plan) koji je prihvaćen na konferenciji 16 zemalja 1947. u Parizu. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1953.
1911. - Marija Kiri, profesor fizike i direktor Instituta za radijum u Parizu, dobila je svoju drugu Nobelovu nagradu, ovoga puta za hemiju. Prvu nagradu dobila je 1903. godine, zajedno sa svojim suprugom Pjerom Kirijem, za fiziku.
1935. - Čarls Darou (Charles Darrow) patentirao je društevnu igru "monopol".
1938. U Indijanopolisu, SAD prvi put je zvanično uveden test na alkohol za vozače ("drunkometer").
1945. U saobraćaj je pušten treći put obnovljen železnički most preko Save kod Beograda.
1946. Predsednik SAD Hari Truman formalno je proglasio kraj Drugog svetskog rata.
1968. - Sovjetski Savez testirao je TU-144 supersonični avion, nekoliko meseci pre anglo-francuskog "konkorda". TU-144 bio je tako sličan "konkordu" da ga je zapadna štampa prozvala "konkordski".
1971. - Televizija Beograd, na prostoru nekadašnje Jugoslavije, emitovala je televizijski program u boji, iz Studija 3 u Aberdarevoj ulici. Time je počeo sa radom Drugi program Televizije Beograd i pojavila se televizija u boji.
1971. Austrijski političar i diplomata Kurt Valdhajm preuzeo je dužnost generalnog sekretara UN, nakon što se sa tog mesta povukao burmanski političar U Tant.
1981. U vojnom udaru koji je predvodio poručnik vazduhoplovstva Džeri Rolings, u Gani je oborena civilna vlada Hile Limana.
1983. U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut je predsednik Šehu Šagari, koji je na vlast došao na izborima 1979. na kojima je okončana 13-godišnja vojna vladavina. Novi predsednik postao je šef vojne hunte general Mohamed Buhari.
1984. - Radživ Gandi postao je premijer Indije nakon smrti svoje majke Indire Gandi.
1988. Indijska i pakistanska vlada su sklopile sporazum kojim su se obavezale da neće napadati nuklearna postrojenja u Pakistanu, odnosno Indiji.
1995. Američki inženjerci su završili pontonski most preko Save, a potom su američki tenkovi i trupe iz sastava snaga UN za održanje mira ušli u Bosnu.
1996. Širom Srbije stotine hiljada građana, koji su gotovo dva meseca svakodnevno protestovali tražeći priznavanje rezultata lokalnih izbora na kojima je pobedila opozicija, okupili su se na centralnim gradskim trgovima da dočekaju Novu godinu.
1997. - Kompanija Microsoft kupila je Hotmail e-mail servis.
1998. Ministri finansija Evropske unije saopštili su definitivne kurseve prema kojima će se nacionalne valute 11 zemalja EU menjati u evro kad jedinstvena evropska valuta 1. januara 1999. bude zvanično puštena u promet.
1999. Predsednik Rusije Boris Jeljcin podneo je ostavku i za vršioca dužnosti šefa države imenovao Vladimira Putina, dotadašnjeg premijera.
1999. Predsednik Paname Mireja Moskoso povratio je od SAD formalno kontrolu svoje zemlje nad Panamskih kanalom.
2000. Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati, članice Saveta za saradnju u Zalivu potpisale su pakt o zajedničkoj odbrani po kojem se napad na jednu od zemalja članica smatra napadom na svih šest zemalja.
2001. Pakistanske vlasti uhapsile su više od dvadeset članova jedne od dve muslimanske militantne grupe, Laškar-e-Taiba, koju je Indija optužila za napad na Parlament, kada je ubijeno 14 osoba.
2004. U Tajvanu je otvoren najviši oblakoder na svetu – poslovna zgrada "Tajpei 101", visoka 508 metara sa 101 spratom.
2004. U požaru tokom koncerta u jednom noćnom klubu u Buenos Airesu u Brazilu poginulo je 186 ljudi, više stotina je povređeno.
2007. U sukobima u Keniji, nastalim zbog reizbora predsednika Mvaija Kibakija, koji je tesnom pobedom osvojio drugi petogodišnji mandat, poginulo je oko 300 osoba, a oko 100.000 ljudi je raseljeno.