Dogodilo se u Oktobru

Dogodilo se na dan 1. oktobar


1207. - Rođen engleski kralj Henri Treći, koji je stupio na prijesto u devetoj godini života, jer mu je u Prvom baronskom ratu poginuo otac Džon, nazvan "Džon Bez Zemlje", ali je stvarno počeo da vlada 1234.

1684. - Umro francuski pisac Pjer Kornej, tvorac klasične francuske tragedije koju je oslobodio izvještačenosti, dajući likovima snagu dubokog unutrašnjeg proživljavanja. Pisao je i komedije, religiozne poeme, prigodne pjesme i pozorišne književno-teorijske spise. Djela: tragedije "Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

1754. - Rođen ruski car Pavle Prvi Petrovič Romanov, nasljednik Katarine Velike, koji je poslije dolaska na vlast 1796. godine, zbog straha od ideja Francuske revolucije, zaveo policijski režim i uveo Rusiju u "Drugu koaliciju" s Engleskom i Austrijom protiv Francuske. Poslao je rusku vojsku pod komandom generalisimusa Aleksandra Vasiljeviča Suvorova u Italiju i Švajcarsku i ona je 1798. i 1799. izvojevala više pobjeda nad francuskim trupama. Razočaran pasivnošću Engleske izmirio se 1800. s "prvim konzulom" Francuske Napoleonom Bonapartom i prekinuo diplomatske odnose sa Londonom. Čestim smjenjivanjem činovnika i ograničavanjem privilegija dvorana okrenuo je protiv sebe dvorske oficire koji su 1801. organizovali zavjeru i ubili ga.

1795. - Belgija pripojena Francuskoj.

1800. - Španija tajnim sporazumom Francuskoj vratila Luizijanu.

1865. - Rođen francuski kompozitor i muzički kritičar Pol Dika, profesor Pariskog konzervatorijuma, čije su kompozicije inspirisane klasičnom tradicijom i obogaćene uticajem kasnoromantičara i impresionista. Djela: orkestarski skerco "Čarobnjakov učenik", opera "Arijadna i Plavobradi", koreografska poema "Peri".

1870. - U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu zarobljen je francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, a Francuska je tri dana kasnije ponovo postala republika.

1878. - U Nišu počela da radi gimnazija, u koju je u prvoj školskoj godini upisano 49 učenika.

1892. - Rođena Anica Savić - Rebac, srpski književnik i klasični filolog, profesor Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", komentar i prevod spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski, njemački, francuski i italijanski jezik.

1904. - Rođen američki pijanista ruskog porijekla Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira u istoriji muzike. SSSR je napustio 1925. godine, a kad se prvi put vratio 1986. održao je trijumfalne koncerte u Moskvi i Lenjingradu.

1914. - Turska kao saveznica Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu zatvorila Dardanele za brodove zemalja Antante.

1918. - Predvođeni engleskim pukovnikom Tomasom Edvardom Lorensom, poznatim kao Lorens od Arabije, Arapi su uz pomoć Britanaca u Prvom svjetskom ratu preoteli Damask od Turaka.

1924. - Radio-Beograd počeo da emituje program. U eksperimentalnim emisijama inženjeri Mihajlo Simić i Dobrivoje Petrović su sa predajnika u Rakovici emitovali i koncerte pjevača Beogradske opere. Kao znak sjećanja na prvo emitovanje 1. oktobar ustanovljen je za dan RTV Srbije.

1924. - Rođen američki državnik Džejms Erl Džimi Karter, predsjednik SAD od 1977. do 1981.

1928. - U SSSR je proglašena prva petoljetka radi povećanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje.

1936. - Španski fašisti proglasili svog vođu Fransiska Franka za šefa države.

1938. - Njemačka armija ušla u Čehoslovačku i okupirala Sudete poslije Minhenskog sporazuma nacističke Njemačke sa Velikom Britanijom i Francuskom.

1943. - Saveznici poslije jednomjesečne bitke u Drugom svjetskom ratu zauzeli Napulj.

1946. - Međunarodni vojni sud u Nirnbergu, poslije desetomjesečnog proseca, osudio na smrt vješanjem 12 njemačkih nacističkih vođa zbog ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu, trojicu na doživotnu robiju, a četvoricu na zatvorske kazne od 10 do 20 godina.

1949. - U Pekingu proglašena Narodna Republika Kina pod vođstvom Mao Ce Tunga.

1957. - Umro srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, koji je istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao svjetski renome. Jedan je od osnivača hipotermije. Osnovao je 1910. prvu katedru za fiziologiju kod nas. Objavio je sam ili sa saradnicima više od 200 naučnih radova. Djela: "Osnovi fiziologije", "Od života do civilizacije", "Pogled u život", "Eksperimentalno traženje energetičke osnove kod živih bića", "Osnovna biološka energija i energetika kvasa", "Biološki listići", "Putopisi".

1960. - Proglašena nezavisnost najmnogoljudnije afričke zemlje - Nigerije, koja je od kraja 19. vijeka bila britanska kolonija.

1965. - Indonezijska armija pod vođstvom generala Suharta, štićenika SAD, koji je ubrzo prigrabio svu vlast, skršila pokušaj državnog udara, poslije čega je uslijedio nemilosrdan obračun sa Komunističkom partijom Indonezije, optuženom za pokušaj udara, čijih je oko 700.000 članova i pristalica likvidirano.

1979. - Zona Panamskog kanala poslije 70 godina pod kontrolom SAD formalno predata na upravu Panami.

1982. - Vođa desničarske Hrišćansko-demokratske unije Helmut Kol postao šesti kancelar Zapadne Njemačke, naslijedivši socijaldemokratu Helmuta Šmita.

1988. - Mihail Sergejevič Gorbačov postao predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR umjesto Andreja Andrejeviča Gromika, penzionisanog dan ranije.

1988. - Umro srpski glumac Pavle Vuisić, "vulkan glume, života i snage" - kako ga je opisao Orson Vels. Već u prvom filmu "Čudotvorni mač" Vojislava Nanovića 1950. nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom obilježila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne serije "Šešir gospodina Vujića". Filmovi: "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka", "Kampo Mamula", "Dim", "Mačak pod šlemom", "Parče plavog neba", "Žeđ", "Horoskop", "Inspektor", "Sam", "Pogon B", "Kad čuješ zvona", "Događaj", "Konjuh planinom".

1989. - Danska kao prva zemlja dozvolila brak homoseksualaca.

1990. - Srpsko nacionalno vijeće u Srbu proglasilo autonomiju Srba u Hrvatskoj na osnovu referenduma na kojem se od 567.317 građana za autonomiju izjasnilo 567.127.

1995. - Velika Britanija napustila imperijalne mjere za dužinu i težinu uspostavljene 1812. Kilometar, metar, centimetar, litar, kilogram i gram su zamijenili milju, jard, fit, inč, galon, pintu, libru, funtu i uncu.

1997. - Izrael oslobodio vođu palestinskih islamskih terorista i osnivača terorističke organizacije "Hamas" šeika Ahmeda Jasina i na osnovu sporazuma sa Jordanom deportovao ga u jordansku prijestonicu Aman.

1999. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji Srpske, kao prelaznu mjeru kojom se naziv Srpska radio-televizija zamjenjuje nazivom Radio-televizija Republike Srpske.

2003. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju kojom se traži povlačenje tužbe BiH protiv SCG za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

2003. - Reprezentativac Republike Srpske i član Kik-boks kluba "Sektor" iz Banjaluke Draženko Ninić osvojio zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu na Jalti.

2006. - Izrael okončao povlačenje vojnika sa juga Libana, koji je cijelu deceniju bio uporište Hezbolaha.

2008. - Vrhovni sud Rusije donio odluku da ubistvo cara Nikolaja Drugog tokom boljševičke revolucije 1918. godine nije bilo zakonito.

Dogodilo se na dan 2. oktobar


1187. - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.

1452. - Rođen engleski kralj Ričard Treći, koji je vladao od 1483. do 1485, kad je poginuo u bici kod Bosforta u borbi s trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Ričardovom pogibijom je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala na grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.

1608. - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi upotrebljiv teleskop.

1810. - Oko 30.000 Turaka u Prvom srpskom ustanku krenulo iz Bosne da uguši ustanak, koristeći prorijeđenost srpske vojske na Drini, čija se glavnina borila kod Varvarina, Deligrada i Sokobanje. Turci su 12 dana topovima tukli Loznicu, ali je nisu osvojili, a kad je s vojskom stigao vođa ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, potukao ih je i protjerao iz Srbije.

1836. - Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio na brodu "Bigl" u englesku luku Falmut poslije petogodišnjih istraživanja živog svijeta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, koja su odlučujuće doprinijela razvoju njegove teorije o evoluciji, odnosno o promjenljivosti vrsta.

1847. - Rođen njemački državnik i feldmaršal Paul von Hindenburg, u Prvom svjetskom ratu načelnik Štaba njemačke Vrhovne komande, a od 1925. do smrti 1934. predsjednik Njemačke. Istog dana kad je umro vođa nacista kancelar Adolf Hitler pruzeo je apsolutnu vlast, što je bio definitivni kraj Vajmarske Republike, uspostavljene poslije njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu.

1851. - Rođen francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je 11. novembra 1918. potpisala kapitulaciju, čime je završen rat.

1852. - Rođen škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Otkrio je gasove helijum, argon, kripton, radon, neon i ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog raspadanja radijuma.

1869. - Rođen indijski nacionalni vođa Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma (velika duša), predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Završio je prava u Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. u Južnoj Africi je predvodio tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina gandizma, koju je usvojio Indijski nacionalni kongres, partija na čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam je asketski živio i često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska uprava bila nemoćna. Stekao je ogroman ugled ne samo u Indiji, a pola godine poslije sticanja nezavisnosti Indije u Nju Delhiju ga je 30. januara 1948. ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha," koja se protivila politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana.

1870. - Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prijestonica je postao Rim umjesto Firence.

1904. - Rođen engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stijena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.

1904. - Rođen indijski državnik Lal Bahadur Šastri, premijer Indije od 1964. do iznenadne smrti u januaru 1966. tokom posjete SSSR-u.

1924. - Društvo naroda usvojilo Ženevski protokol za mirno rješavanje međunarodnih sporova.

1935. - Fašistička Italija je napala Abisiniju (Etiopija), pokorila je koristeći najmodernije oružje i zabranjene bojne otrove i držala pod okupacijom do 1941.

1944. - Nijemci ugušili ustanak u Varšavi koji je u Drugom svjetskom ratu podigla Otadžbinska armija lojalna emigrantskoj vladi u Londonu, a pridružili su joj se i varšavski odredi prosovjetske Narodne armije. Kad je ustanak počeo 1. avgusta 1944, Crvena armija i Prva poljska armija, formirana u SSSR-u, ulazile su u varšavsko predgrađe, ali nisu prešle rijeku Vislu. Više od 200.000 civila i 25.000 ustanika je poginulo tokom borbi, a Nijemci su potom evakuisali preživjele stanovnike Varšave i većinu umorili u koncentracionim logorima.

1949. - Umro je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih pjesama, kojima se inspirisao. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Djela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Raške", "Pesme zemlje Skenderbegove", solo pjesme, obrade narodnih pjesama.

1958. - Francuska zapadnoafrička kolonija Gvineja stekla nezavisnost.

1973. - Umro finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svjetske rekorde obarao je 29 puta.

1974. - Umro srpski pisac i političar Marko Vujačić, koji je između dva svjetska rata na listi Zemljoradničke stranke biran za senatora i poslanika. Narodnooslobodilačkoj borbi se priključio 1941. i bio je potpredsjednik AVNOJ-a, potom potpredsjednik Prezidijuma Savezne skupštine do 1953. Djela: "Znameniti crnogorski i hercegovački junaci" (pet knjiga), "Vojvoda Mirko Petrović".

1990. - Prekinut saobraćaj putničkih vozova iz Beograda i Zagreba ka Splitu, Šibeniku i Zadru i između Bihaća i Splita, jer su prugu blokirali Srbi u Kninskoj krajini da bi spriječili ulazak policije Hrvatske u Knin.

1990. - Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo je 127 ljudi kad je oteti kineski avion udario u dva aviona koja su stajala na aerodromskoj pisti.

1996. - Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov usmrćen vatrenim oružjem ispred svoje kuće u Sofiji.

1998. - Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, osuđen je u Hagu na tri doživotne robije.

2000. - U Srbiji započeo generalni štrajk građana koji zajedno sa Demokratskom opozicijom Srbije /DOS/ zahtijevaju od vlasti da priznaju pobjedu Vojislava Koštunice u prvom krugu predsjedničkih izbora.

2001. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o saradnji Srpske sa Haškim tribunalom.

2001. - Haški tribunal otpečatio optužnicu protiv bivših oficira JNA - generala Pavla Strugara, viceadmirala Miodraga Jokića, viceadmirala Milana Zeca i kapetana Vladimira Kovačevića, koje terete za "zločine počinjene za vrijeme opsade Dubrovnika".

2003. - Gregori Kopli, direktor Instituta za strategijske studije u Vašingtonu, iznio u javnosti dokaze o povezanosti Alije Izetbegovića sa Al kaidom.

2006. - Amerikanci Endrju Fajer i Krejg Melo dobili Nobelovu nagradu za medicinu za rad na kontroli rada gena.

2009. - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić predao u Briselu generalnom sekretaru NATO-a Andersu Fogu Rasmusenu aplikaciju BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO.

Dogodilo se na dan 3. oktobar


1226. - Umro italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Frančesko Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda. Porijeklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. godine je odlučio da živi u siromaštvu i stekao je mnoge sljedbenike koji su prihvatili zavjet odricanja.

1796. - Predvođeni vladikom Petrom Prvim Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima do nogu potukli Turke, a u bici je poginuo i skadarski paša Mahmut Bušatlija, koji je sa 23.000 vojnika pokušao da pokori Crnu Goru.

1824. - Skupština Meksika usvojila ustav, prema kojem je ta država postala nezavisna.

1835. - Rođen francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violočelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum "Potop", balet "Brbljivica".

1866. - Rat Austrije i Italije poslije sedam sedmica okončan Bečkim ugovorom, kojim je Italiji pripala provincija Veneto i grad Venecija.

1888. - Rođen njemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935, koji je razotkrio ponovno naoružavanje Njemačke prije Drugog svjetskog rata. Prvi put je uhapšen 1931. i opet 1933. po dolasku nacista na vlast. Držao se izuzetno hrabro u koncentracionim logorima, a 1938. je umro od posljedica mučenja.

1895. - Rođen ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i slutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini života. Konflikt epohe i pjesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj" i nizu pjesama nastalih 1924. i 1925. u kojima je najavljen pjesnikov tragičan kraj - samoubistvo u decembru 1925. Snažno je uticao na generacije pjesnika, ne samo ruskih. Ostala djela: zbrike pjesama "Zadušnice", "Ispovijest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", "Persijski motivi", pripovijetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov".

1897. - Rođen francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", "Jad", "Vječni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

1906. - Radio-konferencija u Berlinu prihvatila SOS kao međunarodni signal za pomoć.

1929. - Naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promijenjen u Kraljevina Jugoslavija.

1932. - Irak stekao nezavisnost i postao član Društva naroda poslije okončanja britanskog mandata.

1952. - Velika Britanija na ostrvima Monte Belo pored sjeverozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

1954. - Devet zapadnih zemalja odlučilo da Zapadnu Njemačku primi u NATO pakt i još čvršće je uključi u hladnoratovsko nadmetanje Zapada sa Istokom.

1968. - Predsjednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren sa prijestola u vojnom udaru ljevičarske Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado.

1977. - Umro srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta. Bio je direktor drame i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta i urednik više časopisa, iskazavši se kao zastupnik realizma i oštar polemičar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević", "Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti", "Senke i snovi", "Knjiga života", "Kuća smrti", "Hronika jednog doba".

1981. - Poslije sedam mjeseci irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača.

1990. - Ujedinjenjem dvije njemačke države, nastale poslije sloma Trećeg rajha u Drugom svjetskom ratu, prestala da postoji Njemačka Demokratska Republika.

1991. - Predsjedništvo SFRJ prešlo na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocijenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni ustavom. Predstavnici secesionističkih republika Hrvatske i Slovenije već su se isključili iz rada Predsjedništva.

1995. - Predsjednik Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen, prilikom atentata, od eksplozije automobila bombe u centru Skoplja, a njegov vozač je poginuo.

1997. - Japanski voz na magnetnim jastucima, koji se kretao je brzinom od 451 kilometar na čas, oborio svjetski rekord na eksperimentalnoj željezničkoj dionici zapadno od Tokija.

2001. - Talibanski duhovni lider mula Mohamed Omar pozvao na džihad, svetu borbu protiv "krstaškog pohoda Zapada na Avganistan" i apelovao na bogate muslimane da finansijski pomognu odbranu ove zemlje.

2006. - Amerikanci Džon Meter i Džordž Smut dobili Nobelovu nagradu za fiziku, za rad koji objašnjava ranu istoriju svemira.

2006. - Američki predsjednik Džordž Buš potpisao uredbu kojom se Srbiji, Hrvatskoj i još 19 zemalja ukida zabrana vojne pomoći, koja je uvedena zbog nepotpisivanja sporazuma koji sprečava izručivanje američkih vojnika Međunarodnom krivičnom sudu.

2007. - Predsjednik RS Milan Jelić sahranjen na Gradskom groblju u Modriči uz najviše državne i vjerske počasti.

2008. - Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili ratnog komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića zbog iznuđivanja više stotina hiljada maraka.

Dogodilo se na dan 4. oktobar


1669. - Umro holandski slikar Harmens fan Rajn Rembrant, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, čije su slike prepoznatljive po dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj pronicljivosti i humanim osjećanjima. Radio je sve vrste slikarstva i u svim se pokazao jednako veliki, a omiljeni su mu bili biblijski motivi, portreti i autoportreti. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i skoro 2.000 crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", više od 60 autoportreta, portrete svoje žene Saskije van Ojlenburh, sina Tita, prijatelja Jana Siksa.

1787. - Rođen francuski političar i istoričar Fransoa Pjer Gijom Gizo, šef diplomatije od 1840. do 1847. i premijer od 1847. do 1848. Oboren je s vlasti u Februarskoj revoluciji 1848. zajedno s kraljem Lujem Filipom. Djela "Istorija engleske revolucije", "Istorija civilizacije u Francuskoj".

1830. - Belgija postala nezavisna država, odvojivši se od Holandije čiji je dio bila od 1815. godine.

1853. - Objavom rata Rusiji Otomansko carstvo započelo Krimski rat, u kojem su mu se 1854. pridružile Francuska, Velika Britanija i Sardiniska kraljevina (Pijemont) i ruske snage su poražene 1856.

1865. - Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Njemačkoj, što se Francuskoj osvetilo. Bizmarkova agresivna politika je 1870. izazvala rat u kojem je Nepoleon Treći doživio težak poraz, a Pruska je djelimično i na ruševinama njegovog carstva uspostavila ujedinjenu njemačku imperiju.

1870. - Parlament Francuske, tri dana poslije zarobljavanja cara Šarla Luja Napoleona Trećeg u bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, obnovio republiku i pod pritiskom masa odlučio da Francuska nastavi rat s Pruskom.

1878. - Prva ambasada Kine otvorena u SAD kad je ambasador Čen Lan Pin predao akreditive američkom predsjedniku Raterfordu Birčardu Hejsu.

1892. - Rođen austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932. do 1934, koji se protivio ideji Adolfa Hitlera da Austriju pripoji nacističkoj Njemačkoj. Zbog upornog odupiranja Hitlerovoj namjeri, austrijski nacisti su ga ubili u Beču u julu 1934, ali je njihov puč tada ipak okončan neuspjehom.

1895. - Rođen američki filmski glumac Džozef Frensis, poznat kao Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".

1924. - Rođen američki glumac Čarls Karter, poznat kao Čarlton Heston, upamćen po ulogama u holivudskim pseudoistorijskim spektaklima i naučno-fantastičnim filmovima. Filmovi: "Deset zapovijesti", "Ben Hur" (nagrada "Oskar"), "Orkanski visovi", "Julije Cezar", "Agonija i ekstaza", "El Sid" (nagrada "Oskar"), "Major Dendi", "Planeta majmuna", "Zemljotres".

1944. - Uoči oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu raspušten je koncentracioni logor na Banjici, nacističko mučilište i sabirni centar za strijeljanje i slanje na prisilni rad u Njemačku, koji su njemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz logor je prošlo nešto više od 23.500 muškaraca, žena i djece, ali je na stratištu u Jajincima, gdje su logoraši odvođeni na strijeljanje, pronađeno 68.000 spaljenih i 1.400 nespaljenih leševa.

1957. - SSSR lansirao u orbitu oko Zemlje prvi vještački satelit "Sputnjik 1", težak 83 kilograma, koji je letio po eliptičnoj putanji do visine 900 kilometara. Zapad, posebno SAD, bio je zapanjen, jer je satelit mogla da izbaci samo izuzetno snažna raketa, mnogo jača od svake kojom se eksperimentisalo u SAD. Ubrzo je uslijedilo oštro sovjetsko-američko nadmetanje u svemiru.

1966. - Britanska afrička kolonija Basutolend stekla nezavisnost pod nazivom Lesoto.

1970. - Pronađena mrtva američka pjevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Uzrok smrti bila je prekomijerna doza droge.

1992. - Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1993. - Potpredsjednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta, raspuštenog odlukom ruskog predsjednika Borisa Jeljcina 21. septembra 1993, predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu poslije desetočasovnog tenkovskog napada na zgradu parlamenta i pogibije najmanje 300 ljudi.

2000. - U sudu na Rijeci započet istražni postupak protiv Tihomira Oreškovića i četiri Gospićana koji su osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima na području Gospića 1991. godine.

2000. - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o socijalnom osiguranju između dvije zemlje.

2001. - Rukovodstvo SRJ i Republike Srpske, koje su predvodili predsjednici Vojislav Koštunica i Mirko Šarović, u Beogradu su formirali Vijeće za saradnju.

2001. - Ruski avion TU - 154, koji je iz Tel Aviva krenuo u rusku luku Novorosijsk, srušio se u Crno more, a svih 77 putnika i članova posade poginulo.

2004. - Danas je Svjetski dan zaštite životinja. Opštom deklaracijom UN o zaštiti životinja proklamovanom 1977. zatraženo je poštovanje "za životinje kao što je poštovanje čovjeka za čovjeka" i zabrana svih zabava u kojima su životinje izložene maltretiranju i ubijanju.

2004. - U Posebnom odjeljenju Okružnog suda za organizovani kriminal u Beogradu počelo suđenje pripadnicima "Zemunskog klana", koji su optuženi za 13 ubistava, dva teroristička napada i četiri otmice.

2009. - U toku sukoba navijača fudbalskih klubova "Sarajevo" i "Široki Brijeg" u Širokom Brijegu poginuo Vedran Puljić /22/ iz Sarajeva.

Dogodilo se na dan 5. oktobar


1713. - Rođen francuski filozof i pisac Denis Didro, kritičar religioznog morala i nosilac prosvjetiteljske misli u predrevolucionarnoj Francuskoj, inspirator i glavni urednik velike francuske "Enciklopedije", koja je u 28 tomova objavljena od 1751. i 1772. Djela: "Pismo o slijepima na pouku onima koji vide", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Misli o tumačenju prirode", "Dalamberov san", "Žak fatalista", "Ramoov sinovac", "Saloni".

1796. - Pod pritiskom Francuske Španija objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara, poslije čega je Španija praktično ostala bez ratne mornarice.

1857. - Srpski slikar Stevan Todorović, pionir fizičke kulture u Srbiji, otvorio je u Beogradu besplatnu školu za slikanje, pjevanje i gimnastiku. Školu je šef beogradske policije ubrzo zabranio s obrazloženjem: "Na tužbu roditelja da izvodite takvu igru u kojoj deca mogu slomiti noge i ruke zabranjuje Vam se rad", ali je ministar prosvjete, čiji je sin pohađao tu školu, stavio zabranu van snage.

1864. - Rođen francuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svjetske kinematografije, koji je sa bratom Ogistom napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumjela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu /"Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike"/.

1880. - Umro francuski kompozitor, porijekom njemački Jevrejin Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provijavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinjak opereta. Djela: operete "Lepa Jelena", "Orfej u paklu", "Plavobradi", "Pariski život", "Velika vojvotkinja od Žerostajna", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija.

1908. - Njemački princ Ferdinand Koburg proglasio nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom Prvim.

1910. - Portugalija poslije obaranja kralja Manuela Drugog proglašena republikom pod predsjednikom Žuakimom Teofilom Fernandešom Bragom.

1912. - Potpisnice Balkanskog saveza - Srbija, Bugarska i Crna Gora - predale ultimativnu notu Turskoj, poslije čega je počeo Prvi balkanski rat.

1915. - Snažnom artiljerijskom vatrom duž cijelog fronta na Dunavu, Savi i Drini u Prvom svjetskom ratu počela ofanziva Centralnih sila na Srbiju. Poslije mjesec dana žestokog otpora njemačke i austrougarske trupe su, uz pomoć Bugara koji su udarili sa leđa, okupirale Srbiju, a glavnina srpske vojske se povukla preko albanskih planina na grčko ostrvo Krf. Oporavljene srpske trupe su 1918. probile Solunski front, što je ubrzalo slom Centralnih sila.

1938. - Predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš podnio ostavku zbog Minhenskog sporazuma - kojim su zapadni saveznici Velika Britanija i Francuska praktično predale njegovu zemlju nacističkoj Njemačkoj - i otišao u izbjeglištvo.

1947. - U Varšavi - na osnovu odluke koju su rukovodstva komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije donijela sedam dana ranije - osnovan Informacioni biro tih partija /Informbiro ili Kominform/ sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbira "organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti", ali su se stvarni ciljevi pokazali u sukobu komunističkih vođa Jugoslavije i SSSR od 1948. do 1955, koji je izazvala Moskva. Informbiro je raspušten 1956.

1954. - Velika Britanija, SAD, Jugoslavija i Italija potpisale Londonski memorandum o tršćanskoj krizi, zaoštrenoj odlukom zapadnih sila da civilnu upravu u zoni "A" slobodne teritorije Trsta predaju Italiji. Jugoslaviji je pripala zona "B" i manji dio zone "A", a Italiji veći dio zone "A". Dvije susjedne zemlje su garantovale puna prava nacionalim manjinama, a vlada u Rimu je preuzela i obavezu da održava slobodnu luku u Trstu.

1964. - U Zapadni Berlin kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida pobjeglo 57 državljana Istočne Njemačke, što je bilo najveće masovno bjekstvo od gradnje zida 1961.

1970. - Vršilac dužnosti predsjednika Egipta Anvar el Sadat sedmog dana poslije smrti Gamala Abdela Nasera zvanično postao šef države.

1988. - Na plebiscitu koji je organizovao diktator Augusto Pinoče 53 odsto Čileanaca je glasalo protiv predloga da mu mandat bude produžen do 1997. Pinoče je prigrabio vlast vojnim udarom 1973, organizovanim uz pomoć SAD, kada je ubio predsjednika Salvadora Aljendea.

1994. - Na dva zgarišta u Švajcarskoj pronađeno 48 tijela pripadnika sekte "Hram Sunca", koji su očito umrli u obredima masovnog samoubistva.

1998. - Pravni komitet Predstavničkog doma Kongresa SAD odobrio otpočinjanje postupka o opozivu američkog predsjednika Bila Klintona. To je bila treća istraga u postupku impičmenta u američkoj istoriji protiv predsjednika SAD.

2000. - Na demonstracijama u Beogradu srušena vlast Slobodana Miloševića. Ispred zgrade Skupštine Jugoslavije održan veliki protestni miting Demokratske opozicije Srbije /DOS/ zbog nepriznavanja izbornih rezultata. U demonstracijama zapaljena zgrada Skupštine SRJ.

2004. - Vojnici Gardijske brigade Vojske SCG Dragan Jakovljević i Dražen Milovanović poginuli u kasarni u Topčideru pod nerazjašnjenim okolnostima.

2006. - Ubijen lider Al kaide u Iraku Abu Ajub al Masri.

2008. - U BiH održani lokalni izbori, na kojima je najbolji rezultat postigao SNSD.

2011. - Njegova svetost patrijarh srpski Irinej uveden je u tron srpskih patrijarha u Pećkoj patrijaršiji na Kosovu i Metohiji, kao 45. poglavar Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

Dogodilo se na dan 6. oktobar


1014. - Umro je car Samuilo, koji je 976. digao ustanak protiv Romeje (Vizantija) i osnovao Makedonsko carstvo. Njegovo carstvo propalo je 1014, nakon teškog poraza od vizantijskog cara Vasilija II u bici kod Belasice. Prema predanju, umro je od srčanog udara kada je video svojih 14.000 vojnika koji su bili zarobljeni, a potom po naređenju vizantijskog cara Vasilija II oslepljeni i pušteni.

1536. - Engleski verski reformator i prevodilac Biblije Vilijam Tindejl (William Tyndale) spaljen je na lomači kao jeretik, prema naređenju kralja Henrija VIII (Henry).

1552. - Rođen je Mateo Riči (Matteo Richi), italijanski jezuita, prvi katolički misionar u Kini (1581), gde je tokom 30 godina uspešno upoznavao Kineze sa dostignućima zapadne civilizacije, a na Zapadu proširio oskudno poznavanje Kine.

1767. - Rođen je haićanski državnik Henri Kristof (Christophe), doveden sa ostrva Grenade kao rob na Haiti, gde se krajem 18. veka priključio pobuni protiv Francuza. Godine 1807. postao je predsednik Haitija, a 1811. proglasio se kraljem.

1846. - Rođen je američki inženjer Džordž Vestinghaus (George Westinghouse), pronalazač vazdušne kočnice za lokomotive i tramvaje, osnivač "Vestinghaus ilektrik korporejšn" (1886).

1878. - Umro je srpski trgovac Ilija Milosavljević Kolarac, koji je svoju imovinu zaveštao za prosvećivanje naroda. Iz njegove zadužbine izdat je veliki broj knjiga i podignut Kolarčev narodni univerzitet u Beogradu.

1883. - Putnički voz Orient Express na svom prvom putovanju, stigao je od Pariza do Istanbula za samo 78 sati. Prošao je i kroz Beograd.

1887. - Rođen je francuski arhitekta i teoretičar švajcarskog porekla Šarl Eduar Žanre (Charles Edouard Jeanneret), poznat kao Le Korbizje (Corbusier), jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promenio tradicionalni način gradnje.

1903. - Rođen je irski fizičar Ernest Tomas Sinton Volton (Thomas, Walton), jedan od pionira nuklearne fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1951. Sa Džonom Daglasom Kokroftom (John Douglas Cockcroft), sa kojim je podelio Nobelovu nagradu, razvio je 1929. prvi atomski akcelerator.

1906. - Rodjena Dženet Gejnor (Janet Gaynor), dobitnica prvog dodeljenog Oskara.

1908. - Austrougarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu što je izazvalo duboku krizu u odnosima evropskih sila. Da bi izbegle rat, vodeće evropske zemlje priznale su aneksiju u martu 1909. Pod pritiskom evropskih sila aneksiju je priznala i kraljevina Srbija.

1914. - Rođen je norveški etnolog i istraživač Tor Hejerdal (Thor Heyedahl). Godine 1947. predvodio je šestočlanu ekspediciju koja je splavom "Kon-Tiki" preplovila oko 9.000 kilometara između Perua i pacifičkog ostrva Tuamotu blizu Tahitija, da bi dokazao da su drevni narodi mogli da plove iz Južne Amerike do polinežanskih ostrva.

1915. - Napadom na Srbiju, Bugarska, koja je na početku rata proglasila neutralnost, uključila se u Prvi svetski rat na strani Centralnih sila. Suočena istovremeno sa nemačko-austrougarskom ofanzivom na severu, srpska vojska je bila prisiljena da se povuče na Kosovo, a potom preko Albanije do Jadranskog mora odakle su je savezničke snage prebacile na ostrvo Krf.

1927. - Premijerom filma "Pevač džeza" u Njujorku, sa tada vrlo popularnim pevačem Alom Džonsonom (Jonson) u glavnoj ulozi, počela je era zvučnog filma.

1930. - Rođen je sirijski državnik i general Hafez al Asad (Assad), koji je na vlast došao u novembru 1970. udarom vojnog krila Arapske socijalističke partije BAAS. Predsednik Sirije bio je od 1971. do juna 2000. kada je umro u svom kabinetu.

1958. - Američka nuklearna podmornica "Sivulf" izronila je na površinu kod obale Nove Engleske nakon dva meseca provedena u morskim dubinama, što je bio svetski rekord u ostajanju pod morem.

1972. - Više od 200 ljudi je poginulo i više od hiljadu povređeno u železničkoj nesreći kod meksičkog grada Saltiljo.

1973. - Napadom Egipta i Sirije na izraelske položaje na istočnoj obali Sueca i na Golanskoj visoravni počeo je četvrti vojni sukob Izraela i Arapa, okončan 22. oktobra rezolucijom Saveta bezbednosti UN o prekidu vatre.

1976. - Vojna hunta je u Tajlandu srušila vladu Senija Pramođa (Pramoj), a vojska je na univerzitetu u Bangkoku masakrirala veliki broj studenata levičara.

1981. - Izvršen atentat na egipatskog predsednika Anvara El Sadata (Anwar el Sadat) u Kairu.

1988. - Pod pritiskom demonstracija, tokom kojih je Slobodan Milošević učvršćivao svoju vlast u Srbiji, rukovodstvo Vojvodine podnelo je ostavke. Tokom protesta, demonstranti su na funkcionere koji su pokušali da im se obrate, bacali jogurt, zbog čega je ovaj događaj kasnije popularno nazvan "jogurt revolucija".

1989. - Umrla je američka filmska glumica Bet Dejvis (Bette Davis), dobitnica dva Oskara za filmove "Opasna" i "Džezabel", a proslavila se i filmovima "Sve o Evi", "Male lisice" , "Šta se dogodilo sa Bebi Džejn".

1990. - Umrla je prva žena-ratni pilot u Jugoslaviji Marija Draženović-Đorđević koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. Letački ispit je položila 1939. kada je imala 15 godina.

1991. - Indonežanski vojni avion udario je u Džakarti u zgradu vlade, poginule su 102 osobe, a ranjeno više od 5.000.

1998. - Pod pritiskom međunarodne zajednice i pretnjama vazduhoplovnim napadom NATO-a, počelo je povlačenje srpskih snaga bezbednosti sa Kosova prema centralnoj Srbiji.

2002. - Premijer Belgije Gaj Verhoštat (Guy Verhofstadt) uputio je prvo zvanično izvinjenje za deportovanje desetine hiljada Jevreja u koncentracione logore u nacističkoj Nemačkoj, koje su činili lokalni zvaničnici.

Dogodilo se na dan 7. oktobar


1571. - Španska i mletačka mornarica kod Lepanta u jugozapadnoj Grčkoj potukle tursku flotu. U bici poslije koje Otomansko carstvo nikad nije bilo velika pomorska sila najmanje 25.000 Turaka je poginulo, a potopljeno je 80 turskih brodova.

1813. - Padom Beograda u turske ruke ugušen Prvi srpski ustanak i Turci su uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala prije izbijanja ustanka 1804. To je uključivalo sve ranije namete, ali i pojačanu represiju, što je 1815. izazvalo Drugi srpski ustanak, poslije kojeg su Turci ubrzano gubili pozicije u Srbiji.

1849. - Umro američki pisac Edgar Alan Po, čiju poeziju karakterišu duboka sjeta i tuga i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme"; proza "Crna mačka", "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".

1860. - Otomansko carstvo beratom priznalo Mihaila Obrenovića za kneza Srbije.

1885. - Rođen danski stručnjak za atomsku fiziku Nils Henrik David Bor, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922, koji je postavio teoriju strukture atoma, objasnio svjetlosne spektre atoma vodonika i u Drugom svjetskom ratu učestvovao u SAD u istraživanjima koja su prethodila izradi atomske bombe. Njegovim imenom nazvani su mnogi pojmovi u atomskoj fizici - "Borove orbite", "Borova teorija", "Borovi uslovi frekvencije", "Borov princip komplementarnosti", "Borov magneton".

1914. - Rođen srpski pisac Mihailo Lalić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. U Drugom svjetskom ratu je interniran u Grčku, ali je prebjegao grčkim partizanima i bio politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Djela: romani "Svadba", "Zlo proljeće", "Lelejska gora", "Hajka", "Raskid", "Pramen tame", "Zatočenici", "Ratna sreća", "Dokle gora zazeleni", "Gledajući dolje na drumove", pripovijetke "Na mjesečini", "Izvidnica", "Prvi snijeg", "Gosti", "Posljednje brdo".

1919. - Osnovana holandska avionska kompanija KLM, najstariji postojeći vazdušni prevoznik u svijetu.

1931. - Rođen južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu, borac protiv aparthejda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1984. On je prvi crnac koji je postao duhovni vođa anglikanaca u Južnoj Africi.

1935. - Društvo naroda označilo fašističku Italiju kao agresora u Abisiniji (Etiopija).

1940. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu okupirala Rumuniju i dokopala se strateški važnih naftnih polja.

1949. - Proglašena Njemačka Demokratska Republika s predsjednikom Vilhelmom Pikom i premijerom Otom Grotevolom, čime je Njemačka podijeljena na dvije države. Tome je prethodilo proglašenje Savezne Republike Njemačke 21. septembra 1949.

1953. - Umrla srpska spisateljica i klasični filolog Anica Savić-Rebac, profesor Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", prevod i komentar spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski (naročito Petra Drugog Petrovića Njegoša), njemački, francuski i italijanski jezik.

1959. - Sovjetski vasionski brod "Luna 3" prvi fotografisao tamnu stranu Mjeseca.

1959. - Umro američki operski pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Mario Lanca, koji je ostvario niz nezaboravnih operskih uloga. Snimao je i filmove, uključujući film "Veliki Karuzo".

1981. - Potpredsjednik Egipta Hosni Mubarak postao vršilac dužnosti šefa države dan pošto su islamski teroristi ubili egipatskog predsjednika Anvara el Sadata.

1985. - Palestinski teroristi u Mediteranu oteli italijanski putnički brod "Akile Lauro" sa oko 440 ljudi i zaprijetili da će ga eksplozijom uništiti ukoliko Izrael ne oslobodi iz zatvora 50 Palestinaca.

1989. - Kongres Mađarske socijalističke radničke partije ukinuo partiju koja je vladala 33 godine i umjesto nje formirao Socijalističku partiju Mađarske.

1992. - Savjet bezbjednosti UN osnovao Komisiju za ispitivanje ratnih zločina u prethodnoj Jugoslaviji.

1996. - Švajcarac Rolf Cinkernagel i Ausralijanac Peter Doerti dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu. Ovo visoko priznanje dr Cinkernagel i dr Doerti su dobili za otkriće načina na koji imuloški sistem prepoznaje virus zaražene ćelije.

2000. - Predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica na zajedničkoj sjednici oba vijeća Savezne skupštine položio je zakletvu kao novi šef jugoslovenske države.

2004. - Nobelova nagrada za književnost 2004. godine dodijeljena Austrijanki Elfridi Jelinek.

2006. - Manastir Žiča obilježio osam vijekova postojanja.

Dogodilo se na dan 8. oktobar


1469. - Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda Drugog, čime su pod jednom krunom ujedinjene gotovo sve španske hrišćanske zemlje.

1685. - Francuski kralj Luj Šesnaesti poništio Nantski edikt, lišivši hugenote (protestante) svih vjerskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri Četvrti.

1692. - Postavljen kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, na ruševima srednjovjekovne tvrđave na uzvišenju 40 metara iznad Dunava. Nova tvrđava se sastojala od Gornjeg i Donjeg grada, imala je visoke bedeme i bila je okružena šančevima u koje je puštana voda.

1697. - Rođen italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. vijeka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

1842. - Rođen srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Poslije završenog Liceja u Beogradu studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao je s Austro-Ugarskom 1881. Tajnu konvenciju, a kao ministar finansija je uveo dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mjera. Odlučujuće je doprinio izgradnji željeznica u Srbiji i njenom uključivanju u svjetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju. Mnogo je prevodio s engleskog, uključujući "Istoriju civilizacije u Engleskoj" Henrija Tomasa Bakla. Poslije pada dinastije Obrenović 1903. je napustio Srbiju i otišao u London, gdje je živio do smrti 1932. Djela: "Izvod iz političke ekonomije", "Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o financiji", "Istorija trgovine", "Financije srpskog kraljevstva", "Ikonija, vezirova majka", "Rajko od Rasine", "Knez Gradoje od Orlova grada", "Đurađ Branković", "Uspomene balkanskog diplomate".

1856. - Rođen srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svjetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsjednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao je Srpsko geološko društvo, Mineraloško-geološki zavod i časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je mnogih radova iz svih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvjete i spoljnih poslova Srbije i jedan od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Djela: "Geologija Srbije 1 i 2", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

1860. - Britanske trupe spalile do temelja Juanmingjuan, ljetnju carsku palatu u Pekingu.

1865. - Umro engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dvaput premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

1867. - SAD formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za samo 7,2 miliona dolara.

1893. - Umro francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. vijeka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha, a solo pjesmama je uticao na kasnije francuske kompozitore.

1910. - Rođen srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i Majstorsku školu, gdje je i doktorirao. U Beogradu je bio profesor Muzičke škole "Stanković", dirigent Beogradske filharmonije i saradnik više listova i časopisa. Između dva svjetska rata je učestvovao u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, bavio se muzičkom kritikom. Uhapšen je zbog provale specijalne policije u okupiranom Beogradu i strijeljan 1942. Djela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovjek koji je ukrao sunce".

1919. - Rođen kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984.

1922. - Osnovana Britanska radio-kompanija Bi-Bi-Si.

1925. - Rođena grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedjeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

1931. - Umro američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je zadužio svijet mnogim pronalascima, poput sijalice s ugljenim vlaknom, fonografa (gramofon), mikrofona, fonometra. Usavršio je i telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primijenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svijetu. Registrovao je više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim dobrotvorom čovječanstva".

1967. - Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao u atmosferu Venere i emitovao je podatke na Zemlju dok nije izgubio kontakt 27 kilometara iznad površine Venere.

1982. - Umro francuski državnik Pjer Mandes Frans, vođa lijevog krila Radikalsocijalističke partije, koji je, pošto je 1954. postao premijer, okončao francusku vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svjetskom ratu se borio u Pokretu otpora do 1942, poslije čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".

1989. - Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Njemačke Erih Honeker odmah poslije posjete Berlinu sovjetskog lidera Mihaila Sergejeviča Gorbačova podnio ostavku zbog "zdravstvenih razloga", a za novog šefa partije je izabran Egon Krenc.

1991. - Televizija Beograd počela da emituje program preko satelita.

1993. - Snajperisti iz pravca Sarajeva ubili u Rajlovcu jednog, a na Grbavici ranili dva srpska civila.

1998. - Najmanje 700 ljudi poginulo prilikom eksplozije naftovoda na jugu Nigerije.

1998. - U požaru na najvećem naftovodu u Kolumbiji, izazvanom bombaškim napadom ljevičarskih gerilaca, poginulo je 62 ljudi.

1998. - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu, na kraju šestodnevne posjete Kini, razgovarao s kineskim predsjednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dviju strana od 1949. godine.

2001. - Direktor FBI Robert Miler raspisao nagradu od milion dolara za svaku informaciju koja vodi hapšenju odgovornih za slanje poštom bakterije antraksa.

2007. - Mario Kapeči, Martin Evans i Oliver Smitis dobili Nobelovu nagradu za medicinu za istraživanje o matičnim će.lijama

Dogodilo se na dan 9. oktobar


1757. - Rođen francuski kralj Šarl Deseti, koji je na prijesto stupio 1824, ali je oboren 1830. godine u Julskoj revoluciji, poslije pokušaja da obnovi apsolutnu monarhiju. Njegov brat kralj Luj Šesnaesti pogubljen je 1793. u Francuskoj revoluciji.

1789. - Austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon preoteo Beograd od Turaka.

1806. - Pruska objavila rat Francuskoj, u kojem je poražena i izgubila krajeve zapadno od Labe i poljske zemlje.

1831. - Ubijen prvi predsjednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za nezavisnost od Otomanskog carstva. U službu ruskog cara stupio je 1809. i bio je predstavnik Rusije na Bečkom kongresu i šef ruske diplomatije od 1815. do 1822. Po povratku u Grčku učestvovao je u borbama za oslobođenje, ali je ličnom diktaturom, pošto je 1827. došao na vlast, izazvao pobune i ubijen u atentatu.

1854. - Rođen srpski fizičar i pronalazač Mihailo Pupin, čije je najveće otkriće - samoindukcioni kalemovi /"Pupinovi kalemovi"/ - omogućilo prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je kasnije bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera. Prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka bio je električni rezonator pomoću kojeg provodnik omogućava istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama. Otkrio je i sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore i napisao univerziteski udžbenik termodinamike. Za naučni rad 1920. dobio je Edisonovu medalju, a za autobiografsku knjigu "Imigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose laboratorije za fiziku Kolumbija univerziteta.

1857. - Rođen srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski pisac sa veoma živim osjećanjem za scenu. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Maškerate ispod kuplja".

1892. - Rođen Ivo Andrić, jedini jugoslovenski dobitnik Nobelove nagrade za književnost /1961/, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, briljantan stilista. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. s tezom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran, a između dva svjetska rata je bio ambasador Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pjesme /"Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"/. Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u probleme egzistencije i umijećem da magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta podigao je monumentalnu književnu građevinu. Djela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" /nedovršen/, zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci ", "Sveske".

1906. - Rođen senegalski državnik, filozof i pisac Leopold Sedar Sengor, član Francuske akademije, predsjednik Senegala od 1960. do 1980. Djela: "Nova antologija crnačke i malgaške poezije", "Sloboda jedan: crnaštvo i humanizam", "Sloboda dva: nacija i afrički put u socijalizam", "Temelji afrikanstva ili crnaštvo i arabizam", "Crnaštvo i germanizam", zbirke pjesama "Pjesme sjenke", "Crne hostije", "Pjesme za Naet", "Etiopike", "Nokturna", "Elegije", "Poezija akcije", "Pjesme" /tri toma/.

1908. - Rođen francuski filmski režiser i glumac ruskog porijekla Žak Tatiščev, poznat kao Žak Tati, poetični satiričar. Filmovi /režija i gluma/: "Praznični dan", "Odmor gospodina Iloa", "Moj ujak" /nagrada "Oskar"/, "Saobraćajna gužva".

1915. - Njemačke i austrougarske trupe - poslije ogorčenog otpora brojčano slabije srpske vojske, neuporedivo slabije opremljene, posebno artiljerijom - okupirale Beograd u Prvom svjetskom ratu.

1934. - Ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, "kralj Ujedinitelj", prva žrtva fašizma, kome je - u planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova jaka ličnost. Atentat u Marseju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Žan Luj Bartu, organizovale su ustaše i italijanski fašisti, a pasoš nađen kod ubice izdat je u Zagrebu na ime Petra Kelemana. Aleksandar Prvi Karađorđević školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji "Sen-Sir", govorio je tečno francuski i ruski jezik. Postao je prestolonasljednik 1909. umjesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra Prvog. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobjedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921.

1940. - Rođen engleski muzičar Džon Lenon, autor većine pjesama pop grupe "Bitlsi".

1958. - Umro rimski papa Pije Dvanaesti, prvosveštenik rimokatoličke crkve od 1939. godine, pristalica italijanskih fašista i njemačkih nacista, koji je u Drugom svjetskom ratu zatvarao oči pred genocidom nad Jevrejima. Snažno je podržavao hrvatske ustaše i saučesnika u ratnim zločinima kardinala Alojzija Stepinca, a pred kraj rata i neposredno poslije rata blagonaklono je posmatrao funkcionisanje "pacovskog kanala" sa sjedištem u Vatikanu, mreže pomoću koje je organizovano prebacivanje u sigurnost hrvatskih ratnih zločinaca.

1962. - Afrička država Uganda postala nezavisna poslije skoro 70 godina britanske kolonijalne uprave.

1963. - Više od 2.000 ljudi poginulo poslije pucanja oko 300 metara visoke brane "Vajont" kod Beluna u sjeveroistočnoj Italiji.

1967. - Ubijen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara, koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Airesu 1953, potom je otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. s namjerom da u Boliviji - gdje je ubijen - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

1968. - Umro francuski književnik Andre Moroa, koji je pisao romane, eseje i romansirane biografije. Djela: romani "Podneblja", "Porodični krug", biografije "Bajron", "Dizraeli", "Viktor Igo", "Lelija ili život Žorž Sand", "Balzakov život".

1975. - Nobelova nagrada za mir dodijeljena ruskom fizičaru i disidentu Andreju Dmitrijeviču Saharovu, zbog "neustrašivih napora za mir u svijetu", kako je obrazložio Norveški komitet za dodjelu nagrade.

1983. - Od eksplozije bombe u glavnom gradu Burme - Rangunu, zbog čega je Južna Koreja optužila sjevernokorejske agente - ubijeno je 18 južnokorejskih funkcionera, uključujući četiri ključna ministra, među kojima i šef diplomatije Li Bum Suk.

1991. - Hrvatske snage su na putu Petrinja - Glina iz zasjede pucale na propisno obilježeno vozilo i ubile četiri člana ekipe TV Beograd - Zorana Amidžića, Boru Petrovića, Dejana Milićevića i Sretana Ilića.

1997. - Više od 200 ljudi poginulo kad je uragan "Paulina" pogodio meksičko ljetovalište Akapulko.

2000. - Jugoslovenski premijer Momir Bulatović podnio je ostavku, čime je prestao mandat cijeloj Saveznoj vladi, a Vlajko Stoiljković podnio ostavku na funkciju ministra unutrašnjih poslova Srbije.

2001. - Dvojicu Bošnjaka - Hazima Delića i Esada Landžu i Hrvata Zdravka Mucića, optužene za zločine nad Srbima u logoru Čelebić, Haški tribunal osudio na ukupno 42 godine zatvora.

2001. - U SAD registrovani prvi slučajevi antraksa /crni prišt/. Zbog sumnji da je riječ o bioterorizmu, federalni biro /FBI/ preuzeo istragu o ovoj smrtonosnoj bolesti.

2004. - Održani prvi predsjednički izbori u Avganistanu.

2007. - Sjeverna Koreja izvršila prvu nuklearnu probu u svojoj istoriji, što je međunarodna zajednica oštro osudila.

Dogodilo se na dan 10. oktobar


1684. - Rođen francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.

1813. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Riharda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Njegove prve opere izražavaju slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnija djela su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašeni tekst i muziku. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".

1837. - Umro francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam "asocijalan", jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni protiv drugih. U takvoj ekonomiji "arhitekta mašta o požarima... a staklar o gradu koji bi porazbijao sva stakla". Ekonomsko-društveni razvoj je razvrstao u tri perioda: predindustrijski, "rasparčanu, neprijatnu industriju" u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica /falange/ u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Djela: "Novi industrijski i društveni svijet", "Teorija četiri pokreta", "Sabrana djela" /šest knjiga, posthumno/.

1861. - Rođen norveški polarni istraživač, diplomata i humanista Fritjof Nansen, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean ploveći na brodu "Fram", koji je konzerviran i čuva se u blizini Osla. Poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana "Nansenov pasoš", i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta.

1888. - Rođen ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi, koji se boljševicima priključio 1906, poslije Oktobarske revolucije 1917. jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. se protivio potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Džugašvilija /Staljina/ sa starim boljševicima. U vrijeme najžešćih staljinističkih čistki, na montiranom sudskom procesu, 1938. je osuđen na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra" strijeljan u martu 1938. Djela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svjetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".

1901. - Rođen švajcarski skulptor i slikar italijanskog porijekla Alberto Đakometi, čije je obimno, raznovrsno i osobeno djelo izraz gotovo svih dominantnih strujanja umjetnosti 20. vijeka. U ranom periodu je stvarao pod uticajem kubizma i nadrealizma, kasnije se bavio prostornim konstrukcijama, a pozna djela oličavaju tragičan egzistencijalistički humanizam.

1911. - Kineski vođa Sun Jat Sen je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču.

1913. - Završena izgradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean, ali su brodovi počeli da ga koriste tek 15. avgusta 1914.

1917. - Zbog torpedovanja brazilskih brodova Brazil je u Prvom svjetskom ratu objavio rat Njemačkoj.

1918. - Prva srpska armija počela operacije za oslobađanje Niša u Prvom svjetskom ratu. Srpska vojska je pod komandom vojvode Petra Bojovića u munjevitom napadu oslobodila Niš.

1943. - Generalisimus Čang Kaj Šek položio zakletvu kao predsjednik Kine.

1954. - Vijetnamski lider Ho Ši Min ušao u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.

1964. - U Tokiju otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.

1970. - Umro francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Njemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svjetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svjetskom ratu je poslije okupacije Francuske interniran u Njemačku.

1973. - Potpredsjedenik SAD Spiro Egnju morao da podnese ostavku zbog optužbi za izbjegavanje plaćanja poreza.

1980. - U Alžiru u zemljotresu poginulo 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam je ostalo bez krova nad glavom.

1982. - SAD nametnule sankcije Poljskoj zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat "Solidarnost".

1985. - Umro američki filmski glumac i režiser Orson Vels, čiji je već prvi film "Građanin Kejn" - djelo virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže - jedan od najboljih u istoriji kinematografije. Izgradio je osoben stil i svako njegovo djelo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. godine nagradu "Oskar" za životno djelo. Ostali filmovi: režija i gluma - "Veličanstveni Ambersonovi", "Dama iz Šangaja", "Magbet", "Otelo", "Zrno zla", "Gospodin Arkaden", "Proces", "Ponoćna zvona", "Istine i laži", gluma - "Sirotica iz Lovuda", "Treći čovjek", "Hotel `Internacional`".

1985. - Umro američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu "Kralj i ja", za koji je nagrađen "Oskarom", a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: "Deset Božijih zapovijesti", "Anastasija", "Braća Karamazovi", "Solomon i Saba", "Sedmorica veličanstvenih", "Taras Buljba", "Zapadni svijet".

1990. - SSSR i Njemačka potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Njemačke do kraja 1994. U to vrijeme u Njemačkoj je bilo 380.000 sovjetskih vojnika i 220.000 članova njihovih porodica.

1991. - Skupština Srbije odlučila da republička zastava bude trobojka, bez zvijezde petokrake.

1993. - Socijalista Andreas Papandreu dobio izbore i vratio se na vlast u Grčkoj.

1995. - Izrael, u skladu s mirovnim sporazumom s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.

1997. - Pad aviona DC-9 argentinske kompanije ALA u Urugvaju nije preživio niko od 74 putnika i članova posade.

2000. - Predsjednici Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikstana potpisali su u Astani glavnom gradu Kazahstana, sporazum o stvaranju Evroazijske ekonomske zajednice koji podrazumijeva integraciju ekonomije pet bivših sovjetskih republika.

2001. - Bijela kuća objavila "crnu listu" najtraženijih terorista - na spisku su 22 imena, a na vrhu su Osama bin Laden i dvojica njegovih najbližih saradnika - Ajman al-Zavahir i Mohamed Atef.

2003. - Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte izvijestila Savjet bezbjednosti UN da nije zadovoljna saradnjom Hrvatske, SCG, RS i Hrvata u BiH sa Hagom i istakla da će Haški sud završiti rad u predviđenom roku samo ako države, nastale na teritoriji bivše Jugoslavije, uhapse najtraženije osumnjičene za ratne zločine i isporuče Tribunalu.

2004. - U Litvaniji održani prvi parlamentarni izbori otkada je ta baltička zemlja ušla u EU i u NATO.

2004. - Američki glumac Kristofer Riv, poznat po filmskoj ulozi strip junaka Supermena, umro u 52. godini.

Dogodilo se na dan 11. oktobar


1521. - Papa Lav Deseti engleskom kralju Henriju Osmom - koji je 12 godina kasnije osporio autoritet Rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom Anglikanske crkve, nezavisne od Rima - dodijelio titulu "branitelj vjere", jer je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje njemačkog vjerskog reformatora Martina Lutera.

1531. - Vojska švajcarskih rimokatoličkih kantona kod Kapela porazila je snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika, a u bici je poginuo protestantski vjerski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.

1579. - Turskog velikog vezira srpskog porijekla Baja Sokolovića, poznatog kao Mehmed-paša Sokolović, prema nalogu njegovih neprijatelja ubio je jedan derviš. Zahvaljujući Mehmed-paši Sokoloviću Otomansko carstvo je vodilo popustljivu politiku prema Srbima, davalo im povlastice za podizanje manastira, otvaranje štamparije i obnavljanje Pećke patrijaršije 1557, čiji je prvi patrijarh bio njegov brat Makarije Sokolović. U srpskim zemljama Mehmed-paša je podigao mnoge zadužbine, uključujući znameniti most na Drini u Višegradu.

1806. - Rođen srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa. U vrijeme njegove vladavine donesen je Građanski zakonik i reformisano sudstvo. Srbiji 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila i objavljeno "Načertanije" Ilije Garašanina. Poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića na prijesto su ga 1842. doveli ustavobranitelji.

1851. - Rođen srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pjesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i u Beogradu je bio dirigent Pjevačkog društva "Obilić". Djela: horovi "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pjesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika: "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo".

1896. - Umro austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera. Djela: devet simfonija, osam misa, kantate.

1899. - Počeo trogodišnji Burski rat između južnoafričkih burskih država i Velike Britanije.

1942. - U selu Kriva Reka kod Brusa njemački i bugarski vojnici su u Drugom svjetskom ratu zatvorili sve stanovnike u crkvu i digli je u vazduh, usmrtivši 320 civila, uglavnom žena i djece.

1946. - Zbog krivičnih djela protiv naroda i države Vrhovni sud Hrvatske je poslije višemjesečne rasprave izrekao presudu ratnim zločincima - Erihu Lisaku na smrt, a rimokatoličkom nadbiskupu Alojziju Stepincu i Ivanu Šaliću na višegodišnji zatvor.

1962. - Papa Jovan Dvadeset Treći otvorio Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup poslije 1870. godine, na kojem je nagovijestio reforme.

1963. - Umro francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, član Francuske akademije. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona", filmovi "LJepotica i zvijer", "Orfejev testament".

1963. - Umrla francuska pjevačica italijanskog porijekla Edit Pjaf, zvijezda kabarea i simbol francuske šansone. Takođe je komponovala šansone i pisala tekstove za njih. Djela: autobiografije "Moj život", "Na balu uspjeha".

1976. - U Kini pod optužbom za zavjeru uhapšena "četvoročlana banda" - Mao Ce Tungova udovica Đang Ching i tri bivša visoka funkcionera.

1977. - U atentatu ubijen predsjednik Sjevernog Jemena pukovnik Ibrahim al Hamdi.

1980. - Dva sovjetska kosmonauta okončala do tada najdužu kosmičku misiju, boraveći u brodu "Saljut 6" 185 dana u svemiru.

1988. - Govor pape Jovana Pavla Drugog prekinut je u Evropskom parlamentu u Strazburu kad je britanski poslanik iz Sjeverne Irske - protestantski sveštenik Jan Pejzli počeo da uzvikuje "antihrist", razvivši transparent na kojem je pisalo "Jovan Pavle Drugi antihrist".

1990. - Na stadionu "1. maj" u sjevernokorejskom glavnom gradu Pjongjang oko 150.000 gledalaca je oduševljeno pozdravilo pobjedu fudbalske reprezentacije Sjeverne Koreje nad Južnom Korejom rezultatom 2:1 u istorijskom prijateljskom meču, prvom sportskom nadmetanju na domaćem tlu ekipa podijeljene zemlje.

1993. - Na norveškog izdavača Vilijama Nigarda, koji je štampao "Satanske stihove" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, u Oslu je pucao i teško ga ranio jedan islamski terorista.

1999. - Albanci su u centru Prištine, ispred hotela "Grand", ubili pripadnika UNMIK-a - Amerikanca bugarskog porijekla Valentina Krumova.

2000. - Evropske zemlje počele sa ukidanjem sankcija Jugoslaviji.

2000. - Nobelova nagrada za ekonomiju za 2000. godinu dodijeljena je dvojici Amerikanaca - Džejmsu Hekmanu i Danijelu Mekfadenu, koji su nagrađeni za razvoj statističkih metoda za analizu ponašanja pojedinaca, domaćinstava i firmi.

2003. - Muslimanske zemlje pozvale sa samita Islamske konferencije /OIC/ u Maleziji na "povlačenje svih stranih trupa iz Iraka".

2007. - Britanska spisateljica Doris Lesing dobila Nobelovu nagradu za književnost.

Dogodilo se na dan 12. oktobar


1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo otkrio Ameriku, iskrcavši se na ostrvce Gvanahani u sastavu Bahamskih ostrva, poslije 33 dana plovidbe Atlantskim okeanom od Kanarskih ostrva, ali je bio uvjeren da je stigao u Indiju. Do 1504. je još triput prelazio okean, a 1506. je umro - uvjeren da između Evrope i Azije, kad se plovi u smjeru zapada, nema kontinenta.

1518. - Njemački vjerski reformator Martin Luter, optužen za jeres, sazvao je skupštinu grada Augsburga i u teološkoj raspravi s italijanskim rimokatoličkim kardinalom Tomazom de Viom, poznatim kao Kajetan, odbacio zahtjev rimske kurije da se pokaje i odrekne svojih uvjerenja.

1811. - Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije i Argentine.

1822. - Brazil stekao nezavisnost od Portugalije.

1865. - Rođen srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o migracijama jugoslovenskih naroda, o morfologiji i hidrografiji dinarskog krša i drugih kraških predjela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom bazenu. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savjetnik srpskih državnika na mirovnim pregovorima u Parizu poslije Prvog svjetskog rata. Djela: "Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije", "Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Geomorfologija", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja", "Geografska karta Jugoslavije", "Govori i članci".

1870. - Umro američki general Robert Edvard Li, komandant armije Sjeverne Virdžinije u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865. godine, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobijedio je vojsku Sjevera u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863, ali je, suočen s neuporedivo nadmoćnijom armijom Sjevera, morao da kapitulira 9. aprila 1865.

1873. - Rođena Nadežda Petrović, srpski slikar, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu i saosnivač "Kola srpskih sestara". Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu je priredila 1900. Njena djela nose snažan, originalan izraz i izvanredno bogatstvo boja. Sačuvano je oko 200 njenih djela, a pojedine slike su ravne radovima vrhunskih evropskih majstora tog vremena. Njeno djelo obuhvata raspon od plenerizma do snažnog realizma, prožetog ekspresionizmom. U Srbiji svog doba ona se najsnažnije vezala za modernu umjetnost i anticipirala njen dalji razvoj. Rođena u porodici u kojoj su dvije sestre postale slikari, jedna muzičar, a najmlađi brat Rastko - pisac. Umrla je od tifusa 1915. u valjevskoj bolnici, gdje je kao bolničarka njegovala ranjene srpske vojnike.

1874. - Rođen srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i upravnik Narodnog muzeja u Beogradu, stručnjak za srpsku srednjovjekovnu umjetnost. Bio je urednik specijalizovanog časopisa "Starinar" i prvi direktor Arheološkog instituta SANU. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog Grada. Djela: "Pregled crkvenih spomenika kroz povjesnicu srpskog naroda", "La peinture serbe en Mouen age" , monografije o manastirima Žiča, Ravanica, Studenica, Kalenić i Dečani.

1897. - U Beograd su iz Beča preneseni posmrtni ostaci srpskog jezičkog reformatora Vuka Stefanovića Karadžića i sahranjeni u porti Saborne crkve.

1918. - "Marš na Drinu" srpskog kompozitora Stanislava Biničkog je prvi put odjeknuo ulicama Niša, tek oslobođenog u Prvom svjetskom ratu. Uz zvuke marša pobjedonosno je koračala Drinska divizija srpske vojske.

1924. - Umro francuski pisac Anatol Frans, član Francuske akademije i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. Izvanredan stilista, izvrgavao je oštroj satiri francusko društvo u vrijeme Treće republike i istupao protiv militarizma i šovinizma, razobličavajući potkupljivost buržoaske vlade i štampe, što mu je donijelo naziv "buntovnog akademika". Djela: zbirka pjesama "Zlatne pjesme", romani "Zločin Silvestra Bonara", "Savremena istorija", "Crveni krin", "Bogovi su žedni", "Pobuna anđela", "Taida", "Epikurov vrt", "Mišljenja opata Žeroma Koanjara", "Ostrvo pingvina", "Pečenjarnica kraljice Pedok", "Život u cvijeću".

1934. - Maloljetni Petar Drugi Karađorđević proglašen kraljem Jugoslavije, tri dana nakon što je u Marseju ubijen njegov otac Aleksandar Prvi, u atentatu koji su uz pomoć italijanskih fašista izvele hrvatske ustaše.

1935. - Rođen italijanski operski pjevač Lučano Pavaroti, čiji lirski obojen glas velikog dijapazona karakterišu snažni tonovi u visokom registru. Karijeru svjetske operske zvijezde je počeo 1961. ulogom Roberta u operi "Boemi" Đakoma Pučinija. Umro od raka pankreasa 6. septembra 2007. godine u svojoj kući u Modeni.

1942. - U bici na pacifičkom ostrvu Gvadalkanal Amerikanci su u Drugom svjetskom ratu porazili Japance i zaustavili njihovo nadiranje ka Australiji.

1960. - Tokom debate o kolonijalizmu u Generalnoj skupštini UN ljutiti sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov je skinuo cipelu i tresnuo njome o sto nekoliko puta.

1964. - U orbitu oko Zemlje je lansiran sovjetski vasionski brod "Vashod 1", prva svemirska letjelica s višečlanom posadom.

1968. - Afrička država Ekvatorijalna Gvineja je stekla nezavisnost poslije 190 godina španske kolonijalne uprave.

1968. - Predvođena pukovnikom Omarom Torihosom Ererom, Nacionalna garda Paname je oborila predsjednika Arnulfa Arijasa Madrida.

1969. - Lansiran sovjetski vasionski brod "Sojuz 7" sa tročlanom posadom, koji se potom spojio sa "Sojuzom 6", u kojem su bila dva člana posade.

1976. - Premijer Kine Hua Guofeng postao šef vladajuće Komunističke partije.

1978. - U Vašingtonu su počeli mirovni pregovori Izraela i Egipta, na kojima je učestvovao predsjednik SAD Džimi Karter.

1983. - Bivši japanski premijer Kakuei Tanaka osuđen na četiri godine zatvora zbog umiješanosti u aferu podmićivanja "Lokid".

1984. - Od eksplozije bombe koju su podmetnuli teroristi Irske republikanske armije u "Grand hotel" u engleskom gradu Brajton, gdje je održavana godišnja konferencija britanskih konzervativaca, poginulo je pet ljudi.

1990. - Islamski teroristi na motociklima u Kairu su iz zasjede ubili predsjednika egipatskog parlamenta Rifata Mahdžuba i trojicu njegovih tjelohranitelja.

1992. - U Kairu poginulo više od 550 ljudi u zemljotresu, čiji je epicentar bio blizu velikih piramida u Gizi.

1996. - Umro francuski teniser Rene Lakost - osnivač kompanije za proizvodnju sportske opreme s prepoznatljivim "krokodilčićem" kao zaštitnim znakom - posljednji od francuska "četiri musketara" koji su dominirali svjetskim tenisom dvadesetih godina 20. vijeka.

1999. - General Pervez Mušaraf je vojnim udarom oborio vladu pakistanskog premijera Navaza Šarifa, raspustio parlament Pakistana i zaveo vanredno stanje.

2000. - Američki predsjednik Bil Klinton ukinuo embargo na naftu i zabranu aviosaobraćaja sa Jugoslavijom.

2001. - UN i generalni sekretar UN Kofi Anan /63/ dobili Nobelovu nagradu za mir, za borbu za ljudska prava i rješavanje svjetskih konflikata.

2003. - Najmanje 10 ljudi poginulo, a desetine povrijeđeno od snažne eksplozije ispred hotela u centru Bagdada, gdje su bili smješteni američki zvaničnici.

2003. - Dvadeset i devet pacijenata jedne bolnice za mentalno oboljele u zapadnoj Bjelorusiji živi su izgorjeli u požaru koji je izazvao jedan od pacijenata.

2007. - Srbija ponudila milion evra za informaciju koja bi dovela do lociranja i hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića.

2007. - Francuska policija uhapsila 310 ljudi, osumnjičenih da su sa interneta preuzimali fotografije dječije pornografije.

Dogodilo se na dan 13. oktobar


54. - Umro rimski car i istoričar Klaudije Prvi Tiberije Druz od otrovnih pečurki koje mu je podmetnula četvrta supruga - Julija Agripina - Mlađa da bi na prijesto dovela sina iz prethodnog braka Klaudija Cezara Avgusta Germanikusa Nerona. Tokom vladavine od 41. Klaudije Prvi je poslije ubistva njegovog sinovca i prethodnika, okrutnog Gaja Julija Cezara Germanika Kaligule, konsolidovao državu, a potom 43. osvojio Britanska ostrva.

1792. - Predsjednik SAD Džordž Vašington položio kamen-temeljac za Bijelu kuću u Vašingtonu, zvaničnu predsjedničku rezidenciju.

1815. - Strijeljan francuski maršal Žoakim Mira, najčuveniji među komandantima armije cara Napoleona Prvog Bonaparte, od 1808. do 1815. kralj Napulja. Zarobljen je kad je pokušao da ponovo osvoji Napulj, poslije čega je pogubljen.

1869. - Umro francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev, najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike. Počeo je romantičarskim pjesmama i romanom "Naslada", ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici, koju je obnovio prodornim analizama djela i pisaca. Ostala djela: pjesme "Život", kritike "Književni portreti", "Por-Roajal", "Razgovori ponedjeljkom".

1884. - Grinič usvojen kao univerzalni meridijan - od kojeg se računaju geografske dužine i vremenske zone na Zemlji.

1905. - Umro engleski glumac Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. vijeka, prvi glumac kome je /1895/ dodijeljena plemićka titula. Njegova gluma se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz drama Viljema Šekspira.

1921. - Rođen francuski glumac i pjevač italijanskog porijekla Ivo Livi, poznat kao Iv Montan, koji je svjetsku slavu postigao filmom "Nadnica za strah". Ostali filmovi: "Vrata noći", "Heroji su umorni", "Vještice iz Salema", "Veliki plavi put", "Volite li Bramsa", "Hajde da se volimo", "Z", "Priznanje".

1923. - Turski parlament proglasio Ankaru, bivšu Angoru, prijestonicom Turske.

1925. - Rođena Margaret Hilda Roberts, poznata kao Margaret Tačer, koja je 1979. postala prva žena premijer u istoriji Velike Britanije. Držala je duže od svih položaj britanskog premijera u 20. vijeku, ali je 1990. primorana na ostavku odlukom rukovodstva njene Konzervativne partije.

1943. - Italija poslije kapitulacije promijenila stranu u Drugom svjetskom ratu: pod pritiskom saveznika italijanski kralj Vitorio Emanuele Treći i njegov premijer maršal Pjetro Badoljo /do 1941. načelnik generalštaba fašističke armije/, objavili su rat nacističkoj Njemačkoj.

1964. - Poslije 24 časa od polijetanja brodom "Vashod 1" bezbjedno su se prizemljila tri sovjetska kosmonauta, članovi prve višečlane posade u istoriji svemirskih letova.

1967. - Umro srpski inženjer Dobrivoje Božić, konstruktor najbolje svjetske automatske vazdušne kočnice na željeznicama. "Kočnica Božić" je u Jugoslaviji usvojena 1922, a kad je ubrzo Međunarodna željeznička unija proglasila taj uređaj boljim od svih dotadašnjih, usvojena je i u drugim zemljama. "Božićeva kočnica" je neprevaziđena po jednostavnosti konstrukcije, lakoći rukovanja i snazi djelovanja.

1970. - Kanada i Kina su saopštile da će uspostaviti diplomatske odnose, a Tajvan je hitno prekinuo odnose s Kanadom.

1972. - Prilikom pada sovjetskog putničkog aviona "iljušin 62" blizu moskovskog aerodroma poginulo je svih 176 ljudi u letjelici, što je bila do tada najveća nesreća u istoriji putničke avijacije.

1976. - Bolivijski teretni avion "boing 707", kome je otpao jedan motor odmah poslije polijetanja, pao je na glavnu ulicu Santa Krusa, usmrtivši više od sto ljudi na tlu i tri člana posade.

1988. - Laboratorijsko ispitivanje je pokazalo da je "Torinski pokrov" - u kojem je, prema vjerovanju mnogih hrišćana, sahranjen Isus Hristos - lažan i da potiče iz Srednjeg vijeka.

1990. - Poslije 73 godine od pobjede Oktobarske revolucije u moskovskoj crkvi Svetog Vasilija Blaženog na Crvenom trgu održana prva pravoslavna liturgija.

1990. - Vođa hrišćanskih snaga u Libanu general Mišel Aun zatražio je azil u francuskoj ambasadi u Bejrutu poslije napada sirijske armije na njegovo uporište.

1993. - Sud u Hamburgu proglasio je Nijemca Gintera Parhea krivim zbog ranjavanja nožem jugoslovenske teniserke Monike Seleš, ali je na osnovu toga donio presudu koja je širom svijeta ocijenjena kao skandalozna. Parhe je kažnjen uslovno na dvije godine zatvora.

1997. - Britanski supersonični automobil je prvi uspio da na tlu probije zvučni zid, razvivši brzinu od 1.222,7 kilometara na čas.

2000. - Učesnici neformalnog skupa EU u Bijaricu deblokirali hitnu finansijsku pomoć SR Jugoslaviji u iznosu od 200 miliona evra ili 1,3 milijarde francuskih franaka.

2000. - Janko Janjić, koji se nalazio na javnoj optužnici Haškog tribunala, poginuo je u Foči od aktiviranja ručne bombe kad ga je SFOR pokušao uhapsiti.

2003. - Članovi porodica nestalih identifikovali u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalinistiku u Zagrebu posmrtne ostatke 13 Srba ubijenih u akciji hrvatske vojske "Oluja", koji su ekshumirani iz groblja u Gračcu.

2006. - Nobelova nagrada za mir dodijeljena Muhamadu Junusu iz Bangladeša i "Gramin banci", koja nudi pozajmice siromašnima bez finansijskih garancija.

Dogodilo se na dan 14. oktobar


1066. - Kod Hestingsa invaziona armija vojvode Vilijama od Normandije, budućeg engleskog kralja Vilijama Prvog Osvajača, potukla saksonske trupe engleskog kralja Harolda, koji je poginuo. Invazija je izvedena pod blagoslovom pape, jer su Saksonci ostali pravoslavni poslije formalnog rascjepa hrišćanske crkve 1054. na rimokatolike i pravoslavce.

1322. - Vojska škotskog kralja Roberta Prvog u bici kod Bilanda teško porazila engleske trupe pod komandom kralja Edvarda Drugog, što je odlučujuće doprinijelo da engleski monarh 1328. nevoljno prizna nezavisnost Škotske.

1806. - Pod komandom Napoleona Prvog Bonaparte francuske trupe su pobijedile prusku armiju u bici kod Jene i pokorile Prusku.

1808. - Francuzi su ukinuli Dubrovačku Republiku, nastalu u 15. vijeku od Dubrovačke opštine. U početku je obuhvatala grad s neposrednom okolinom, kasnije su joj srpski vladari iz dinastije Nemanjića prodali ili ustupili poluostrvo Pelješac, ostrvo Mljet i Konavle u gradskom zaleđu, a kralj Bosne Ostoja primorje od Orašca do Stona. Francuska je okupirala Dubrovnik 1806, a u sastav Austrije je ušao 1815, na osnovu odluke Bečkog kongresa. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca pripao je 1918, a 1991. otcijepljenoj jugoslovenskoj republici Hrvatskoj, u kojoj nikad nije bio do 1939. i stvaranja Banovine Hrvatske kao dijela Jugoslavije.

1809. - Bečkim mirom Austrija prinuđena da Trst i Ilirsku provinciju preda Francuskoj, Galiciju Poljskoj i Rusiji, a oblast In Bavarskoj.

1882. - Rođen irski državnik Emon de Valera, vođa partije "Šin fejn" od 1917. do 1926., s dva kraća prekida premijer od 1937. do 1959, a potom do 1973. predsjednik Irske. Zbog učešća u ustanku "Crvena pastva" 1916. Englezi su ga osudili, prvo na smrt, pa na doživotnu robiju, ali je oslobođen 1917. Predvodio je 1922. Dablinski ustanak, poslije čije je propasti 1923. objavio kraj oružane borbe. Bio je 1932. godine predsjednik Društva naroda.

1890. - Rođen američki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu u Evropi, predsjednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO-a bio je od 1950. do 1952, kada je dao ostavku zbog predsjedničkih izbora, koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.

1894. - U Beogradu na liniji Kalemegdan - Slavija pušten u saobraćaj prvi tramvaj na konjsku vuču.

1894. - Rođen američki pisac Edvard Estlin Kamings, pjesnik snažnog lirskog dara, u čijoj su poeziji dominirale teme ljubavi i smrti. Djela: zbirke stihova "Četrdeset jedna pjesma", "Je 5", "Viva", "Tom", "V20", "1x1", "Sedamdeset i jedna pjesma".

1912. - Predsjednik SAD Teodor Ruzevelt u Milvokiju preživio atentat - metak je zaustavio debeli kaput i svežanj papira u unutrašnjem džepu.

1913. - U najtežoj rudarskoj nesreći u Velikoj Britaniji, u rudniku uglja kod Glamorgena u Velsu, poginulo 439 rudara.

1927. - Rođen engleski glumac Rodžer Mur, koji je uglavnom igrao u akcionim filmovima i TV serijama i zamijenio je Šona Konerija u seriji filmova o tajnom agentu 007. Filmovi: "Ajvanho", "Živi i pusti da umru", "Čovjek sa zlatnim pištoljem", "Špijun koji me volio", "Samo za tvoje oči".

1930. - Rođen kongoanski diktator Žozef Dezire Mobutu, poznat kao Mobutu Sese Seko, predsjednik Zaira od 1965. do zbacivanja s vlasti u maju 1997, u pobuni koju je predvodio Loran Kabila. Vlast u Zairu je prigrabio u novembru 1965, poslije petogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj belgijskoj koloniji, i vladao je autokratski, nagomilavši, pri tome, basnoslovno lično bogatstvo.

1933. - Nacistička Njemačka napustila Društvo naroda i konferenciju o razoružanju u Ženevi.

1939. - Više od 800 mornara poginulo je na britanskom ratnom brodu "Rojal ouk", kojeg je u moru pored sjeverne Škotske potopila njemačka podmornica.

1941. - Okupatorski vojnici nacističke Njemačke u Srbiji u Drugom svjetskom ratu počinili jedan od najtežih ratnih zločina, strijeljavši u Kraljevu više od 6.000 srpskih civila, uključujući žene i djecu.

1944. - Umro srpski slikar Marko Murat, osnivač Umjetničke zanatske škole u Beogradu, koji je počeo kao realista, ali se potom približio impresionistima. Slikao je portrete, istorijske kompozicije, predjele, snažno je uticao na stvaranje "beogradske škole" i u srpsko slikarstvo je unio nova umjetnička shvatanja i razvio interesovanje za probleme svjetlosti.

1944. - Samoubistvo izvršio njemački feldmaršal Ervin Romel - nazvan "Pustinjska Lisica" zbog spektakularnih pobjeda njegovog Afričkog korpusa u Drugom svjetskom ratu - poslije neuspjelog puča protiv Adolfa Hitlera, jer je u puč bio umiješan.

1944. - Britanske i grčke snage oslobodile Atinu od Nijemaca u Drugom svjetskom ratu.

1947. - Leteći vojnim avionom na mlazni pogon, koji je bio u fazi ispitivanja, američki vazduhoplovni kapetan Čarls Jeger postao prvi čovjek koji je probio zvučni zid.

1959. - Umro američki filmski glumac australijskog porijekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u avanturističkim filmovima. Filmovi: "Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak", "Džentlmen Džim", "Virdžinija Siti", "Korijeni pakla".

1964. - Nobelovu nagradu za mir dobio Amerikanac afričkog porijekla Martin Luter King, borac za ljudska prava crnaca.

1970. - Na Filipinima od tajfuna poginulo više od 780 ljudi.

1973. - U Tajlandu vlada Tanoma Kitikačorna primorana da podnese ostavku pošto je armija odbacila njegov zahtjev da silom uguši studentske demonstracije.

1977. - Umro američki pjevač i filmski glumac Hari Lilis Bing Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik "Oskara" za film "Idući svojim putem".

1988. - Egipćanin Nagib Mahfuz postao prvi arapski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1990. - Umro američki kompozitor i dirigent Lenard Bernstin, od 1958. dirigent Njujorške filhamonije, koji je efektne interpretacije zasnivao na studioznom i temperamentnom poniranju u stilove različitih epoha. Komponovao je u neoklasicističkom i postromantičarskom stilu. Djela: simfonije "Džeremaja", "Doba strepnje", balet "Slobodna mašta", opera "Nevolja na Tahitiju", mjuzikl "Priča sa zapadne strane".

1990. - Njemačka i Poljska potpisale sporazum o granici na rijeci Odri.

1991. - Predvodnik burmanske opozicije Aung San Su Ći, koja je više od dvije godine provela u kućnom pritvoru pod režimom vojne hunte, dobila je Nobelovu nagradu za mir.

1994. - Premijer Izraela Jicak Rabin, šef izraelske diplomatije Šimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat podijelili Nobelovu nagradu za mir.

1995. - Grčka ukinula embargo protiv Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, pošto je Skoplje prihvatilo da promijeni zastavu i zvanično se obaveže da nema pretenzija prema grčkoj teritoriji.

1998. - Nigerijski pisac Vole Sojinka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, vratio se u zemlju poslije skoro četiri godine izbjeglištva, na koje ga je primorao diktatorski režim vojne hunte, kojem se žestoko protivio.

1999. - Umro Džulijus Kambarage Njerere, istaknuti lider Pokreta nesvrstanih, prvi predsjednik Tanganjike od 1962. do 1985, kad je podnio ostavku, što je rijedak primjer u Africi. Jedan je od osnivača Organizacije afričkog jedinstva 1963, a tri godine po okončanju borbe za nezavisnost od Velike Britanije 1964. bio je ključna figura prilikom ujedinjenja Tanganjike sa ostrvom Zanzibar, poslije čega je zemlja nazvana Tanzanija.

1999. - Humanitarna organizacija "LJekari bez granica" dobila Nobelovu nagradu za mir - pohvaljen je njihov pionirski humanitarni rad na nekoliko kontinenata.

2003. - U Beču održani prvi direktni razgovori Beograda i Prištine nakon NATO intervencije protiv SR Jugoslavije 1999. godine.

2006. - Savjet bezbjednosti UN usvojio ekonomske i sankcije na uvoz oružja i opreme Sjevernoj Koreji, kao odgovor na testiranje nuklearnog oružja

Dogodilo se na dan 15. oktobar


70. p. n. e. - Rođen rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac savršenih pjesničkih djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" (12 knjiga, 9.896 heksametara), pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju, koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" (ekloge, 900 heksametara), "Pjesme o poljoprivredi" (georgike, 2.000 heksametara).

1529. - Turski sultan Sulejman Drugi morao da odustane od opsade Beča.

1542. - Rođen mogulski car Abu ul Fat Dželaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Bio je veliki reformator, nastojao je da sjedini podanike različitih vjera i rasa i ukinuo je ropstvo.

1582. - U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primjena kalendara pape Grgura Trinaestog (Gregorius). Prema savjetu astronoma, papa je reformisao Julijanski kalendar, zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, u kojem je godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi i svakih 128 godina pojavljivao se dan "viška". Ta razlika je uklonjena tako što je poslije četvrtka, 4. oktobra 1582. naredni dan računat kao petak, 15. oktobar. Godina Gregorijanskog kalendara ipak je duža od prirodne 12 sekundi, ali će dan razlike biti dostignut tek poslije 3.320 godina.

1608. - Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti naslijedio je njegovu katedru.

1791. - Rođen srpski pisac Sima Milutinović - Sarajlija, preteča srpskih romantičara i autor djela nacionalno-romantičarske egzaltacije, koji je nadimak dobio po mjestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a na Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra Prvog Petrovića Njegoša i vaspitač i pjesnički učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra Drugog Petrovića - Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića, vratio se 1831. u Srbiju i bio diplomatski agent za veze s Crnom Gorom, sekretar ministarstva prosvjete, istoriograf kneza Miloša. Djela: spjevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore", zbirka narodnih pjesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".

1814. - Rođen ruski pisac Mihail Jurjevič LJermontov, čije su pjesme koje je napisao još kad je bio dječak bile antologijske. Obeshrabren stanjem u Rusiji, padao je u rezignaciju i osjećao nemoć inteligencije da riješi teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je protjerivan na Kavkaz. Poginuo je 1841. u dvoboju. Djela: roman "Junak našeg doba", drama "Maskarada", poeme "Demon", "Mciri", "Pjesma o trgovcu Kalašnikovu", pjesme "Oblaci", "Misao", "Prorok", "Dimiskija", "Otadžbina", "Borodino".

1815. - Četiri mjeseca poslije poraza njegove armije u bici kod Vaterloa prognani francuski car Napoleon Prvi Bonaparta stigao je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821.

1817. - Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, učesnik u američkom ratu za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796, pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije i umro je u Švajcarskoj.

1834. - Srpski knez Miloš Obrenović ukazom o Velikoj školi u Kragujevcu naložio "popečitelju prosveštenija" da "novi i shodni poredak uvede, kako bi se u njoj i one nauke predavale koje se u prosveštenijim evropejskim carstvima i po školama, takozvanim gimnazijama, predaju". Tu gimnaziju su pohađali mnogi srpski umjetnici - Radoje Domanović, Jovan Ilić, Svetozar Marković, Sreten Popović, Vojislav Ilić, Dobrica Milutinović.

1844. - Rođen njemački filozof poljskog porijekla Fridrih Vilhelm Niče, koji je bio zaokupljen temama smrti Boga (i idejom natčovjeka), voljom za moć i vječnim vraćanjem. Optuživan je da je stvorio ideološku potku nacizma, ali je to krajnje proizvoljno tumačenje ozbiljna filozofska misao odavno odbacila. U početku je na njega snažno uticao Artur Šopenhauer, kad je nastao spis "Rođenje tragedije iz duha muzike", ali je kasnije, suprotno Šopenhaueru, razvio ideju o potvrđivanju života. Ostala djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Volja za moć", "S one strane dobra i zla", "Sumrak idola", "LJudsko, odveć ljudsko", "Genealogija morala", "Radosna nauka", "Nesavremena razmatranja".

1894. - Francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus uhapšen pod optužbom za veleizdaju, čime je počela afera koja je godinama potresala Francusku. Bez dokaza je osuđen na doživotnu robiju, ali je poslije velikog negodovanja javnosti i snažnog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus rehabilitovan.

1917. - Navodno njemačka špijunka u Prvom svjetskom ratu, Holanđanka Mata Hari, strijeljana je u blizini Pariza. Prema zvaničnoj verziji, uzdrmanoj novijim istraživanjima, kao poznata igračica i pjevačica susretala se s nizom istaknutih ličnosti i saznavala tajne koje je predavala Nijemcima.

1928. - Njemački dirižabl "Graf cepelin" obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.

1945. - Premijer "višijevske Francuske" u Drugom svjetskom ratu Pjer Laval ubijen na osnovu sudske presude - zbog izdaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.

1946. - Njemački ratni zločinac Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan prije nego što je, na osnovu presude Međunarodnog suda u Nirnbergu za ratne zločine, trebalo da bude pogubljen.

1949. - U Mađarskoj poslije montiranog staljinističkog sudskog procesa kao "titoisti" pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai.

1964. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov zbačen, a sutradan je objavljeno da je tobože sam izrazio želju da se povuče, čemu je "udovoljeno s obzirom na njegove godine i slabo zdravstveno stanje". Prvi sekretar Komunističke partije postao je Leonid Iljič Brežnjev, a premijer Aleksej Nikolajevič Kosigin.

1987. - U državnom udaru ubijen predsjednik Burkine Faso, kapetan Tomas Sankara, a šef države je postao kapetan Blez Kompaore.

1989. - Umro srpski pisac Danilo Kiš, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka. Pisao je njegovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

1990. - Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir, s obrazloženjem da je zadužio svijet politikom mira, ali su mnogi u njegovoj zemlji to kasnije doživjeli kao nagradu za razbijanje SSSR-a.

1991. - Poslije napuštanja sjednice srpskih poslanika skupština u Sarajevu proglasila BiH suverenom državom, mimo volje jednog od tri njena naroda. Preostali poslanici su odbacili Beogradsku inicijativu da BiH, poslije otcjepljenja Slovenije i Hrvatske, ostane u Jugoslaviji.

1993. - Južnoafričkom predsjedniku Frederiku Vilemu de Klerku i vođi Afričkog nacionalnog kongresa Nelsonu Mandeli dodijeljena Nobelova nagrada za mir kao priznanje za okončanje režima aparthejda i stvaranje osnova za razvoj demokratije u Južnoj Africi.

1995. - Na referendumu u Iraku predsjednik Sadam Husein kao jedini kandidat dobio skoro stoprocentnu podršku da i narednih sedam godina predvodi državu.

1997. - Pobunjenici u Republici Kongo ušli u glavni grad Brazavil, zbacivši poslije četvoromjesečnog građanskog rata predsjednika Paskala Lisubu, a na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Saso Ngueso.

2003. - Prvi kineski kosmički brod sa ljudskom posadom lansiran u svemir, čime je Kina, poslije Rusije i SAD, postala treća zemlja koja je poslala astronaute u svemir.

2009. - BiH, zajedno sa Libanom, Brazilom, Gabonom i Nigerijom, izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN u 2010. i 2011. godini.

Dogodilo se na dan 16. oktobar

1430. Rođen je škotski kralj Džejms II (James), nazvan ''Džejms gnevnog lica'', koji je tokom vladavine od 1437. do 1460.
uspostavio vlast nad rivalskim plemićkim frakcijama. Time je učvrstio autoritet krune, uspešno nastavljajući posao koji je
započeo njegov otac Džejms I. Ubili su ga Englezi 1460. tokom opsade zamka Roksburg.

1758. Rođen je američki filolog i leksikograf Noa Vebster (Noah Webster), simbol leksikografske tradicije u SAD.
Objavio je 1806. svoj prvi rečnik engleskog jezika ''Compendious Dictionary of the English Language'', a 1828. rečnik koji i sada
nosi njegovo ime. Izuzetno obimni ''potomci'' Vebsterovih rečnika smatraju se najboljim rečnicima savremenog engleskog jezika.

1793. Pogubljena je francuska kraljica Marija Antoaneta (Marie Antoinette), supruga Luja XVI (Louis) i ćerka austrijske
carice Marije Terezije (Maria Theresia). Kad je 1789. izbila Francuska revolucija, postala je jedna od najomraženijih ličnosti.
Pripisana joj je ironična poruka gladnom narodu: ''Ako nemate hleba, jedite kolače''. Pod optužbom da je vezama s bečkim dvorom izdala Francusku, pogubljena je na giljotini pred 300.000 Parižana.

1813. Počela je trodnevna ''Bitka naroda'' kod Lajpciga u kojoj su se snage francuskog cara Napoleona I našle pod udarom
udruženih saveznika - Rusije, Pruske i Austrije. Francuska armija je potučena, a 19. oktobra saveznici su zauzeli Lajpcig. Posle
poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko meseci kasnije prisiljen je da abdicira.

1837. Srpski knez Miloš Obrenović ukinuo je kuluk - besplatan rad seljaka koji su koristili kmetovi, nahijske starešine
i sveštenstvo. U tome se preterivalo, što je bilo povod za odmetanje seljaka u hajduke. Kuluk je više puta zabranjivan, ali su
ukazom kneza Miloša ukinuti svi njegovi vidovi, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.

1846. Američki lekar Džon Voren (John Warren) upotrebio je prvi put u istoriji hirurgije etar za veći operativni zahvat,
uklonivši tumor pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

1854. Rođen je engleski pisac irskog porekla Fingal O'Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld (Oscar Wilde), koji je kršio
konvencije i davao maha nekonformizmu i u životu i u literaturi. Isticao je da je umetnost autonomna i amoralna. U zatvoru u Redingu, u kojem je dve godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao je ''Baladu o redinškoj tamnici'' i duboko iskren životni obračun ''De Profundis''. Posle izlaska iz zatvora 1897, pod imenom Sebastijan Melmot (Sebastian Melmoth) živeo je u Parizu u kojem je umro 1900. Ostala dela: roman ''Slika Dorijana Greja'', komedije ''Važno je zvati se Ernest'', ''Lepeza ledi Vindermir'', ''Idealan muž'', zbirka priča ''Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče'', drame ''Saloma'' (na francuskom), ''Vera'', ''Vojvotkinja od Padove''.

1886. Rođen je izraelski državnik David Grin (Gruen), poznat kao David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje Izraela i prvi
premijer jevrejske države od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1960

1888. Rođen je američki pisac Judžin Gledston O'Nil (Eugene Gladstone O'Neill), tvorac moderne američke drame, dobitnik
Nobelove nagrade za književnost 1936. Njegove drame odlikuju realizam i žestina koja katkad prerasta u brutalnost. Drame i
trilogija ''Elektri priliči crnina'', u kojoj je klasičnu grčku temu o Edipu primenio na moderan svet, odnosno američko društvo u
vreme građanskog rata, doneli su mu svetsku slavu. Ostala dela: drame ''Iza horizonta'', ''Ana Kristi'', ''Sva božja deca imaju krila'',
''Veliki bog Braun'', ''Car Džons'', ''Dugo putovanje u Evropu'', ''Žudnja pod brestovima''.

1908. Rođen je albanski diktator Enver Hodža (Hoxha), šef vladajuće Partije rada Albanije od 1948. do smrti 1985.
Između dva svetska rata bio je sekretar kraljevskog poslanstva Albanije u Briselu. Jedan je od osnivača Komunističke partije
Albanije 1941. Podržavao je politiku Informbiroa od 1948. do 1956. i diktatorsku koncepciju Josifa Staljina, čak i posle 20. kongresa
Komunističke partije ŠSR na kojem su osuđeni Staljinovi metodi. Kasnije je postao privrženik Pekinga, ali se razišao i s kineskim
komunistima, potpuno izolujući zemlju. Izgradio je primitivni, autoritaran sistem zasnovan na represiji i fizičkim eliminacijama
neistomišljenika, ali i saradnika za koje je posumnjao da bi mogli da ugroze njegovu ličnu vlast. Bio je glasnogovornik
velikoalbanskih teritorijalnih pretenzija prema Jugoslaviji.

1910. Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveo je u Subotici pred više hiljada znatiželjnika let drvenim
''monoplanom'' koji je sam konstruisao. Uzdigao se na visinu od 30 metra i u širokom luku obleteo konjičko trkalište. Sarićev
''monoplan'' čuva se u Muzeju vazduohoplovstva u Surčinu.

1920. Histadrut (Savez sindikata), a 1930. Izraelsku radničku partiju (MAPAI), stranku laburističkog tipa. Kao premijer, od
različitih gerilskih grupa stvorio je izraelsku armiju i zastupao čvrstu liniju prema agresiji okolnih arapskih zemalja.

1925. Potpisan je garantni pakt Nemačke, Belgije i Francuske o međusobnom poštovanju granica, koji je Nemačka
pogazila 15 godina kasnije kad je okupirala te dve zemlje.

1927. Rođen je nemački pisac Ginter Gras (Guenter Graš), koji je svetski uspeh postigao već prvim romanom ''Limeni
doboš'', ispoljivši vitalnu pripovedačku snagu, egzaktno fiksiranje malograđanske sredine u vreme nacizma, jedak cinizam i
grotesku kojima razgolićuje društvene konvencije i ideologiju. U javnom životu često se upuštao u žestoke polemike i osporavanja,
posebno politike vlade, optužujući je, na primer, da vodi ''vararsku politiku'' prema strancima i da Tursku snabdeva oružjem
kojima Ankara ''uništava sopstveni narod'', zbog čega se ''stidi sopstvene zemlje'' koja sve svodi na privredne kriterijume. Ostala
dela: romani ''Limbur'', ''Pseće godine'', ''Lokalna anestezija'', ''Susret u Telgteu'', ''Široko polje'', novela ''Mačka i miš'', drame
''Poplava'', ''Plebejci uvežbavaju ustanak'', zbirke pesama ''Čvorište pruga'', ''Ispitan''.

1946. Obešene su glavešine Trećeg rajha koje je Međunarodni sud u Nirnbergu osudio na smrt zbog ratnih zločina u
Drugom svetskom ratu, uključujući šefa nemačke diplomatije Joahima fon Ribentropa (Joaćim von Ribbentrop) i načelnika štaba
Vrhovne komande oružanih snaga Nemačke feldmaršala Vilhelma Kajtela (Wilhelm Keitel). Rajhsmaršal Herman Gering (Hermann
Goering), takođe osuđen na smrt, ubio se u zatvorskoj ćeliji prethodnog dana.

1949. Porazom prokomunističke Demokratske armije u Grčkoj je okončan trogodišnji građanski rat.

1964. Kina je izvela prvu eksploziju atomske bombe, postavši peta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.

1964. Aleksej Kosigin je, posle smenjivanja Nikite Hruščova, sastavio novu sovjetsku vladu.

1968. Moskva i Prag su potpisali sporazum o ostanku msovjetskih trupa u Čehoslovačkoj, koje su s jedinicama drugih
zemalja Varšavskog pakta ušle u tu zemlju 21. avgusta 1968. i srušile reformističkog šefa Komunističke partije Aleksandera
Dubčeka (Alexander Dubcek) i njegovu vladu.

1973. Nobelova nagrada za mir dodeljena je državnom sekretaru SAD Henriju Kisindžeru (Henry Kišinger) i njegovom
partneru u pregovorima Le Duk Tou, ali je političar Severnog Vijetnama odbio nagradu.

1978. Poljski kardinal Karol Vojtila (Wojtyla) izabran je za 264. poglavara rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa
posle 456 godina, koji je potom uzeo ime Jovan Pavle II (Iohannes Paulus).

1980. Umro je italijanski političar Luiđi Longo (Luigi), prvi predsednik Komunističke partije Italije, koji je 1964. postao
njen generalni sekretar, a 1972. predsednik. Predvodio je antifašističku borbu u severnoj italijanskoj provinciji Pijemont.
Posle hapšenja pod fašističkim režimom Benita Musolinija (Mušlini) 1923. i 1924, emigrirao je 1926. i bio je jedan od
inicijatora stvaranja pakta sa socijalistima 1934. radi borbe protiv fašizma. Pod ilegalnim imenom Galo (Gallo) u Španskom građanskom ratu, u kojem je ranjen, bio je generalni inspektor Internacionalnih brigada. Posle poraza republikanaca u Španiji interniran je u koncentracioni logor u Verneu, odakle je izručen na zahtev italijanskih vlasti. Po puštanju s robije 1943. bio je jedan od vođa oružane borbe protiv fašista u Drugom svetskom ratu.

1981. Umro je izraelski general i političar Moše Dajan, briljantni pobednik u ratu protiv Arapa u junu 1967, u kojem je
Izrael, posle vojnih provokacija Egipta, za nekoliko dana zaposeo Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. Kao 14-godišnjak 1929. postao je član ''Hagane'', ilegalne jevrejske vojne organizacije, a u sastavu britanskih snaga se od 1937. do 1941.
borio protiv Arapa u rodnoj Palestini. U Drugom svetskom ratu 1941. izgubio je oko u bici protiv trupa francuske marionetske vlade u Siriji. Od 1953. do 1958. bio je načelnik Generalštaba izraelske armije, a od 1959. do 1964. ministar poljoprivrede i jedan od prvaka vladajuće partije ''Mapaj'', iz koje je izašao 1965. Ministar odbrane bio je 1967. i ponovo 1973. i 1974, kad je podneo ostavku. Šef diplomatije postao je 1977, ali se 1979. povukao zbog neslaganja s premijerom Menahemom Beginom o politici prema Arapima.

1982. Umro je italijanski operski pevač Mario del Monako (Monaco), nazvan ''tenorom epohe''. Zahvaljujući izuzetnom glasu i
izvanrednom osećanju za scenu, stekao je ogromnu popularnost i priznanje kritike.

1983. Umro je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti
u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.

1984. Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond Tutu (Desmond) dobio je Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta
ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert
Džon Lutuli (John Luthuli) dobio je tu nagradu 1960.

1995. Vođa tzv. Nacije islama Luis Farakan (Louis Farrakhan) opisao je pred milion crnaca na mitingu u Vašingtonu SAD
kao društvo belačke supremacije.

1996. Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo je 78 ljudi u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se
probiju na tribine kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.

2003. Umro je mađarski bokser Laslo Pap, prvi koji je na Olimpijskim igrama triput uzastopno osvojio zlatne medalje.
- Danas je Svetski dan hrane, ustanovljen 1979. Tog dana

2007. - U saobraćajnoj nesreći na autoputu Zagreb-Beograd, kod Nove Gradiške, poginuo je makedonski pevač Toše Proeski. Rođen je u Kruševu u Makedoniji, posedovao je retke glasovne mogućnosti i bio je jedan od najpopularnijih pevača s prostora negdašnje Jugoslavije.

2007. - Umrla je britanska glumica Debora Ker, znamenita po jednom od najpoznatijih filmskih poljubaca, s Bertom Lankesterom u filmu "Odavde do večnosti". Karijeru je počela u lokalnom pozorištu, u rodnoj Škotskoj, da bi prvu glavnu ulogu odigrala u filmu "Major Barbara" 1941. godine. Nominovana je za Oskara za glavnu ulogu čak šest puta, da bi konačno 1994. dobila Oskara za životno delo. Filmovi: "Kvo vadis", "Julije Cezar", "Odavde do večnosti", "Dobar dan tugo", "Kazino rojal".

Dogodilo se na dan 17. oktobar


1760. - Rođen francuski filozof Klod Anri Sen Simon, socijalista utopista, učesnik Američkog rata za nezavisnost. Sen Simon se u vrijeme Francuske revolucije odrekao plemićke titule. Smatrao je da tradicionalnu državu treba zamijeniti industrijskim društvom i da aristokrati, vojnici i birokrati treba da iščeznu i ustupe mjesto industrijalcima, radnicima i seljacima. Djela: "Industrijski sistem", "Industrija ili politički, moralni i filozofski razgovori u interesu svih ljudi odanih korisnom radu i nezavisnosti", "Pisma ženevskog građanina savremenicima", "Novo hrišćanstvo", "Stari i novi politički sistem".

1797. - U italijanskom selu Kampoformio sklopile mir Austrija i Francuska, kojim je ukinuta Mletačka republika. Francuska je uzela mletačke posjede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru, a Austrija Veneciju, Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku.

1803. - Rođen mađarski političar Ferenc Deak, glavni "arhitekta" dvojne monarhije 1867, odnosno sporazuma Beča i Budimpešte kojim je stvorena Austro-Ugarska. Predvodio je mađarsku plemićku opoziciju protiv austrijskog kancelara Klemensa Meterniha prije revolucije 1848, a 1865. je objavio projekat o dualističkom uređenju Habsburške monarhije, prihvaćen dvije godine kasnije.

1849. - Umro poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, nazvan "pjesnikom klavira", koji je u vrhunskom romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike, uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći da više neće vidjeti otadžbinu. Djela: dva koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada.

1855. - Englez Henri Besemer patentirao postupak za preradu sirovog gvožđa u čelik, nazvan po njemu "Besemerov čelik".

1876. - U Menlo parku kod Njujorka američki pronalazač Tomas Alva Edison osnovao radionicu u kojoj je okupio više vrhunskih stručnjaka, uključujući najistaknutijeg među njima, srpskog naučnika Nikolu Teslu.

1907. - Kodifikacijom pravila međunarodnog običajnog prava, naročito ratnog, koja i sada umnogome važe, završena je druga Bečka mirovna konferencija. U radu skupa su učestvovale 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru.

1912. - Srbija i Bugarska, devet dana poslije Crne Gore, objavile rat Turskoj, a 18. oktobra na strani balkanskih saveznika u Prvi balkanski rat je ušla i Grčka. Za nepun mjesec dana je oslobođen gotovo cio Balkan od Turaka, a na mirovnoj konferenciji u Londonu Turska se odrekla teritorija u Evropi, izuzev oko grada Jedrena, zbog čega je rat nastavljen do pada Jedrena u martu 1913, a mir između balkanskih saveznika i Turske je potpisan u Londonu 13. maja 1913.

1912. - Rođen italijanski sveštenik Albino Lučani, poglavar Rimokatoličke crkve samo 33 dana, pod imenom Jovan Pavle Prvi. Od 1969. bio je nadbiskup Venecije, a za papu je izabran 26. avgusta 1978. Pod nerazjašnjenim okolnostima je umro krajem septembra, zvanično od srčanog udara, ali je ostala sjenka sumnje da je otrovan zbog reformističkih stavova, oprečnih vrhovima vatikanske kurije.

1915. - Rođen američki pisac Artur Miler, jedan od najboljih dramskih pisaca 20. vijeka, zaokupljen tragičnom vizijom modernog čovjeka kao žrtve različitih pritisaka. Djela: drame "Svi moji sinovi", "Smrt trgovačkog putnika", "Vještice iz Salema", "Pogled s mosta", "Poslije pada", "Događaj u Višiju", "Cijena", "Slava i razlog zašto", "Stvaranje svijeta i druga posla", "Ravno iz raja", "Nadbiskupova tavanica", "Američki sat", zbirka priča "Više mi niste potrebni", roman "Fokus", esej "Dramski pisac i atomski svijet".

1918. - Rođena američka filmska glumica Margarita Karmen Kansino, poznata kao Rita Hejvort, holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Samo anđeli imaju krila", "Đilda", "Dama pod sumnjom", "Nikad se nećeš obogatiti", "Dama iz Šangaja", "Odvojeni stolovi".

1919. - Rođen kineski političar Džao Cijang, koji je kao premijer bio arhitekta ekonomskih reformi osamdesetih godina 20. vijeka. Naslijedio je 1987. Hu Jaobanga na čelu vladajuće Komunističke partije Kine, ali je oboren sa vlasti 1989. i označen kao jedan od krivaca za studentske demonstracije ugušene u krvi.

1920. - Umro američki novinar i revolucionar Džon Rid, čija su djela "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" najbolja hronika Oktobarske revolucije. Popularnost je stekao kao dopisnik iz Meksika u vrijeme ustanka Fransiska Panča Vilje. Kao socijalista i protivnik imperijalističkog rata u Evropi 1914. je posjetio zapadnoevropska bojišta, a 1915. Grčku, Rumuniju, Srbiju, Rusiju i Tursku, pripremajući knjigu "Rat u istočnoj Evropi". Napisao je potresne reportaže iz Srbije, u kojoj je bio u aprilu i maju 1915. U Rusiju je došao 1917. i oduševio se komuinističkom revolucijom. Vrativši se u SAD postao je jedan od osnivača Komunističke partije i član Izvršnog odbora Kominterne. Poslije smrti od tifusa u Bakuu sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.

1945. - Na talasu masovnih protesta obespravljenih "beskošuljaša" u Argentini je vlast prigrabio pukovnik Huan Domingo Peron. Pod snažnim pritiskom osiromašenih Argentinaca pušten je iz zatvora samo nekoliko dana pošto je izgubio položaj u vojnoj vladi i istog dana se trijumfalno obratio pristalicama na mitingu u Buenos Ajresu na kojem se okupilo 300.000 ljudi.

1961. - U Parizu u sukobu francuske policije s alžirskim demonstrantima, koji su protestovali protiv kolonijalne vladavine Francuske nad njihovom zemljom, prema zvaničnoj verziji poginulo troje ljudi, ali grupe za ljudska prava su tvrdile da je broj žrtava veći od 240.

1972. - Umro srpski princ Đorđe Karađorđević, stariji sin kralja Petra Prvog, koji se odrekao prava na prijesto i posvetio vojničkoj karijeri. Do 16. godine je u Petrogradu služio u paževskom korpusu s mlađim bratom Aleksandrom i vratio se u Srbiju kada je Petar Prvi 1903. postao kralj. Učestvovao je u oba balkanska i u Prvom svjetskom ratu, a u jurišu na Mačkovom kamenu 1914. teško je ranjen. Poslije oslobođenja zemlje bio je žrtva dvorskih spletki, proglašen je maloumnim i do početka Drugog svjetskog rata je bio na prinudnom liječenju. Odbio je da se 1941. godine pridruži vladi i kralju u izbjeglištvu, a potom i njemačku ponudu da se nastani u Bijelom dvoru.

1989. - U zemljotresu južno od američkog grada San Franciska poginulo 67 i povrijeđeno više od 600 ljudi.

1994. - Jordan i Izrael saopštili namjeru da postignu istorijski mirovni sporazum i tako poslije 46 godina okončaju međusobno ratno stanje.

1994. - Mirovni posrednici UN saopštili da su se vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA načelno saglasili da okončaju skoro 20-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1996. - Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio je šefa moćnog Savjeta bezbjednosti Rusije Aleksandra Lebeda, koji je četiri mjeseca ranije stupio na tu dužnost, samo dan pošto je ministar unutrašnjih poslova Anatolij Kulikov optužio bivšeg generala da pokušava da prigrabi svu vlast.

1997. - Na Kubi sahranjeni posmrtni ostaci Ernesta Če Gevare, tri decenije pošto je ubijen u Boliviji. Posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe položeni su u mauzolej u gradu Santa Klara.

1998. - Bivši čileanski diktator Augusto Pinoče uhapšen u Londonu, gdje se oporavljao od operacije, poslije zahtjeva Španije za njegovo izručenje radi suđenja za ubistva stotina španskih državljana tokom njegove diktatorske vladavine Čileom.

2001. - Grupa astronoma iz SAD, Velike Britanije, Australije i Belgije saopštila da je pronašla osam novih planeta koje se okreću oko drugih zvijezda u kosmičkom prostranstvu.

2004. - U Mostaru osveštana crkva Rođenja presvete Bogorodice, prvi pravoslavni hram u dolini Neretve koji je u potpunosti obnovljen nakon rušenja u posljednjem ratu.

2006. - Ministri spoljnih poslova zemalja EU usvojili preporuku da Rumunija i Bugarska budu primljene u članstvo Unije u januaru 2007. godine.

Dogodilo se na dan 18. oktobar

1469. - Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda Drugog, čime su pod jednom krunom ujedinjene gotovo sve španske hrišćanske zemlje.

1685. - Francuski kralj Luj Šesnaesti poništio "Nantski edikt", lišivši hugenote /protestante/ svih vjerskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri Četvrti.

1692. - Postavljen kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, na ruševima srednjovjekovne tvrđave na uzvišenju 40 metara iznad Dunava. Nova tvrđava se sastojala od Gornjeg i Donjeg grada, imala je visoke bedeme i bila je okružena šančevima u koje je puštana voda.

1697. - Rođen italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. vijeka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

1842. - Rođen srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Poslije završenog Liceja u Beogradu studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao je s Austro-Ugarskom 1881. "Tajnu konvenciju", a kao ministar finansija uveo je dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mjera. Odlučujuće je doprinio izgradnji željeznica u Srbiji i njenom uključivanju u svjetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju. Mnogo je prevodio s engleskog jezika, uključujući "Istoriju civilizacije u Engleskoj" Henrija Tomasa Bakla. Poslije pada dinastije Obrenović 1903. napustio je Srbiju i otišao u London, gdje je živio do smrti 1932. Djela: "Izvod iz političke ekonomije", "Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o financiji", "Istorija trgovine", "Financije srpskog kraljevstva", "Ikonija, vezirova majka", "Rajko od Rasine", "Knez Gradoje od Orlova grada", "Đurađ Branković", "Uspomene balkanskog diplomate".

1856. - Rođen srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svjetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsjednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao je Srpsko geološko društvo, Mineraloško-geološki zavod i časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je mnogih radova iz svih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvjete i spoljnih poslova Srbije i jedan od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Djela: "Geologija Srbije 1 i 2", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

1860. - Britanske trupe spalile do temelja Juanmingjuan, ljetnju carsku palatu u Pekingu.

1865. - Umro engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dvaput premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

1867. - SAD formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za samo 7,2 miliona dolara.

1893. - Umro francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem Sen-Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. vijeka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" se suprotstavio italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha , a solo pjesmama je uticao na kasnije francuske kompozitore.

1910. - Rođen srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i Majstorsku školu, gdje je i doktorirao. U Beogradu je bio profesor Muzičke škole "Stanković", dirigent Beogradske filharmonije i saradnik više listova i časopisa. Između dva svjetska rata je učestvovao u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, bavio se muzičkom kritikom. Uhapsila ga je specijalna policija u okupiranom Beogradu i strijeljan je 1942. Djela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovek koji je ukrao sunce".

1919. - Rođen kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984.

1922. - Osnovana Britanska radio-kompanija Bi-Bi-Si.

1925. - Rođena grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedjeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

1931. - Umro američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je zadužio svijet mnogim pronalascima, poput sijalice s ugljenim vlaknom, fonografa /gramofon/, mikrofona, fonometra. Usavršio je i telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primijenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svijetu. Registrovao je više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim dobrotvorom čovječanstva".

1967. - Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao u atmosferu Venere i emitovao je podatke na Zemlju dok nije izgubio kontakt 27 kilometara iznad površine Venere.

1982. - Umro francuski državnik Pjer Mandes Frans, vođa lijevog krila Radikalsocijalističke partije, koji je, pošto je 1954. postao premijer, okončao francusku vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svjetskom ratu se borio u Pokretu otpora do 1942, poslije čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".

1991. - Beogradska televizija počela da emituje program putem satelita.

1998. - Najmanje 700 ljudi poginulo prilikom eksplozije naftovoda na jugu Nigerije.

1998. - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu, na kraju šestodnevne posjete Kini, razgovarao s kineskim predsjednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dviju strana nakon 1949. godine.

2004. - U Haškom sudu počeo dokazni postupak odbrane na suđenjima ratnim komandantima muslimanskih snaga Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, optuženim za ratne zločine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, počinjenim u centralnoj Bosni 1993. godine.

Dogodilo se na dan 19. oktobar


1216. - Umro engleski kralj Džon Bez Zemlje, mlađi sin Henrija Drugog, koji je 1215. morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše "Veliku povelju sloboda" u Engleskoj. Poveljom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.

1745. - Umro engleski pisac irskog porijekla Džonatan Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka. To je posebno izraženo u glavnom djelu "Guliverova putovanja", u kojem je, u izmišljenom svijetu Liliputanaca, divova i smiješnih naučnika, prikazao društvene prilike u Engleskoj, izloživši ih bespoštednoj kritici. Ostala djela: politički spisi "Suknareva pisma", satire "Bitka knjiga", "Priča o buretu".

1812. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta morao da naredi napuštanje Moskve i počne povlačenje iz Rusije. Neuspjela invazija na Rusiju i poraz u sudaru s ruskom vojskom pod komandom feldmaršala Mihaila Ilarionoviča Kutuzova označili su početak kraja Napoleonove imperije.

1813. - Ulaskom u Lajpcig armija udruženih saveznika - Rusije, Pruske i Austrije - okončana je trodnevna "Bitka naroda" kod tog njemačkog grada, u kojoj su potučene snage francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte. Poslije poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko mjeseci kasnije prisiljen je da abdicira.

1841. - Rođen crnogorski kralj, vojskovođa i pisac Nikola Prvi Petrović Njegoš, skoro šest decenija vladar Crne Gore, koja je u tom periodu dvostruko uvećana i međunarodno priznata. Skupština glavara ga je 1860. proglasila knezom, kralj je bio od 1910. do 1918, a vladavina mu je bila ispunjena oslobodilačkim borbama i nastojanjem da očuva nezavisnost države, u čemu je tijesno sarađivao sa Srbijom. Poslije invazije Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, u januaru 1916. je otišao u Francusku, gdje je umro 1921. Velika narodna skupština u Podgorici ga je 26. novembra 1918. zbacila i proglasila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji. Pisao je drame i pjesme, uključujući dramu u stihovima "Balkanska carica" i patriotsku pjesmu "Onamo, 'namo". Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneseni su u zemlju u oktobru 1989. i sahranjeni na Cetinju.

1859. - Rođen francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Njemačkoj izdavao vojne tajne i osuđen na doživotnu robiju, samo na osnovu sumnji i izjava grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora na svijetu na Đavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu je ustao najslavniji pisac tog vremena Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror" objavio otvoreno pismo predsjedniku Republike. Tek 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unaprijeđen u čin majora.

1864. - Rođen francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumjela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu /"Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike"/.

1872. - U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen "Holtermanov grumen", ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća ikad pronađena količina tog metala.

1875. - Umro engleski fizičar Čarls Vitston, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora /"Vitstonov most"/ i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.

1899. - Rođen gvatemalski pisac Migel Anhel Asturijas, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1967, klasik magijskog realizma u latinoameričkoj prozi. Prikazao je potresnu fizičku i duhovnu bijedu u svojoj otadžbini i ispisao snažnu optužnicu protiv diktatura u zemljama centralne Amerike, dominacije multinacionalnih kompanija, komercijalizacije tradicionalnog života. Djela: "Gospodin predsjednik", "Gvatemalske legende", "Kukuruzni ljudi", "Uragan", "Zeleni papa", "Oči pokopanih", "Vikend u Gvatemali".

1915. - Rusija i Italija u Prvom svjetskom ratu objavile rat Bugarskoj, koja se napadom s leđa na Srbiju 6. oktobra 1915. priključila Centralnim silama.

1918. - U Zagrebu u Prvom svjetskom ratu Narodno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca donijelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u jednu državu. Nekoliko dana kasnije delegacija Vijeća je u Beogradu dala izjavu o ujedinjenju preostalog južnoslovenskog etničkog prostora bivše Austro-Ugarske u jedinstvenu državu sa Srbijom i Crnom Gorom, a regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. proglasio Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

1931. - Rođen engleski pisac Dejvid Džon Mur Kornvel, poznat kao Džon Le Kare, majstor modernog špijunskog romana. U romanima je oslikao bestijalnost koja dominira svijetom špijunaže u sjenci hladnog rata. Djela: romani "Poziv za mrtvaca", "Špijun koji se sklonio u zavjetrinu", "Rat u ogledalu", "Mali grad u Njemačkoj", "Naivni i sentimentalni ljubavnik", "Dječko, dama, kralj, špijun", "Plemeniti đak", "Smajlijevi ljudi", "Mlada dobošarka", "Panamski krojač", "Čist špijun".

1932. - U Beogradu otvoren Kolarčev narodni univerzitet, zadužbina Ilije Milosavljevića - Kolarca, koji je u tu svrhu testamentom zavještao ogromnu svotu - od oko 50.000 dukata. Zdanje Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

1937. - Umro novozelandski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. je otkrio postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s njemačkim fizičarem Hansom Gajgerom otkrio je da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.

1941. - U oslobođenom Užicu u Drugom svjetskom ratu izašao prvi broj obnovljene "Borbe".

1954. - Zaključen anglo-egipatski sporazum o povlačenju britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 mjeseci.

1957. - Savezna Republika Njemačka prekinula diplomatske odnose s Jugoslavijom zato što je Beograd priznao Njemačku Demokratsku Republiku. Odnosi su obnovljeni u februaru 1968, u vrijeme kad je šef bonske diplomatije bio Vili Brant.

1964. - U udesu sovjetskog aviona "iljušin-18", koji se srušio na Avalu, niko nije preživio, uključujući šestočlanu delegaciju sovjetske armije koju je predvodio maršal Sergej Semjonovič Birjuzov, koja je trebalo da učestvuje na proslavi 20-godišnjice oslobođenja Beograda.

1986. - Predsjednik Mozambika Samora Mašel poginuo u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom, za koji se pretpostavlja da je posljedica južnoafričke sabotaže.

1987. - U sudaru dva putnička voza u predgrađu Džakarte poginule 102 osobe, dok je povrijeđeno više od 5.000.

1991. - Blizu Zaječara otkrivene grobnice rimskog cara Gaja Galerija Valerija Maksimijana i njegove majke Romule. Taj rimski imperator od 293. do 311. je na brdu Magura podigao carsku palatu, nazvanu Romulijana - prema imenu njegove majke. Otkriće je zasluga srpskog arheologa Dragoslava Srejovića, koji je otkrio i Lepenski vir.

1994. - Od eksplozije bombe, koju je u gradskom autobusu u Tel Avivu aktivirao islamski terorista-samoubica, poginule 22 i ranjeno više od 40 osoba.

2000. - Vlada Slovenije ukinula embargo na izvoz nafte i naftnih derivata u SR Jugoslaviju.

2001. - U centralni dio Avganistana iskrcalo se 100 američkih elitnih vojnika, koji su specijalizovani za otkrivanje pozicija vođa terorista.

2003. - Počasni predsjednik Stranke demokratske akcije i bivši član Predsjedništva BiH Alija Izetbegović preminuo u Kliničko-bolničkom centru u Sarajevu.

2004. - Pripadnici SFOR-a u Bileći ranili Neđu Samardžića, koji se nalazio na dvije potjernice Kantonalnog suda u Sarajevu, uključujući i optužnicu za ratne zločine. Portparol SFOR-a Mark Houp rekao da je Samardžić prilikom hapšenja otvorio vatru na pripadnike Multinacionalne specijalne jedinice i oni su pucali na njega u samoodbrani. Houp je naglasio da je SFOR pomagao Agenciji za istrage i zaštitu /SIPA/ da uhapsi Samardžića, koji je poslije ranjavanja prevezen u bolnicu.

2006. - U vojnom skladištu "Karađorđevo brdo", kod Paraćina, odjeknula serija eksplozija, a potom se pojavio požar.

2007. - Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak nametnuo odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara BiH i od Parlamentarne skupštine BiH zatražio da izmijeni Poslovnik o radu oba doma.

2007. - Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili novi Ustav Crne Gore, kao i Ustavni zakon.

Dogodilo se na dan 20. oktobar


1632. - Rođen engleski arhitekta Kristofer Ren, osnivač Kraljevskog društva u Londonu /akademija nauka/ i njegov prvi predsjednik od 1680. do 1682. Zaslužan je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u kasnogotičkom maniru. Projektovao je niz zdanja poslije požara koji je opustošio London 1666, uključujući 53 crkve, među kojima monumentalnu katedralu Svetog Pavla.

1728. - Požar uništio veći dio Kopenhagena.

1757. - Jovan Apostolović postao prvi Srbin doktor medicine, odbranivši na univerzitetu u Haleu, na kojem je i studirao, disertaciju na latinskom jeziku - "O načinu kako duševni efekti utiču na čovečje telo". Bio je ljekar u Novom Sadu i 1762. je znatno doprinio suzbijanju kuge u Beogradu, Bačkoj i Banatu.

1784. - Rođen engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dvaput premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

1827. - U pomorskoj bici kod Navarina, tokom grčkog rata za oslobođenje, ruski, britanski i francuski brodovi uništili tursku i egipatsku flotu.

1843. - Rođen srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički slikao naravi vojvođanske sredine u drugoj polovini 19. vijeka. Njegove šaljive pozorišne igre prožete su neusiljenim humorom i prirodnošću i bile su pravo osvježenje u vrijeme teške romantičarske drame. Realistički je nastavio komediografsku tradiciju zanemarenu u srpskoj literaturi poslije Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Djela: "Izbiračica", "Milo za drago", "Mladost Dositeja Obradovića", "Školski nadzornik", "LJubavno pismo", "Čestitam", "Francusko-pruski rat".

1854. - Rođen francuski pisac Žan Nikolas Artir Rembo, preteča simbolizma i nadrealizma, čije pjesničko djelo nije obimno, ali je snažno uticao na francuske i svjetske pjesnike novim jezikom i neuobičajenom metaforikom. Većinu pjesama napisao je prije 20. godine života, a u 17. čuvenu poemu "Pijani brod". Kao pristalica Pariske komune napisao je više buntovničkih pjesama. Kroz literaturu je prošao kao meteor, ostavivši djelo koje je nagovijestilo simbolizam i nadrealizam i autentičnom pjesničkom vrijednošću inspirisalo mnoge pjesnike širom svijeta. Djela: pjesničke zbirke "Pjesme", "Iluminacije", "Boravak u paklu".

1883. - Poslije "Pacifičkog rata" Čile, mirom u Ankoru, dobio znatne teritorije Perua.

1884. - Rođen američki filmski glumac mađarskog porijekla Bela Blaško, poznat kao Bela Lugoši, tumač niza uloga Drakule u filmovima strave, ali se iskazao i kao vrstan komičar. Filmovi: "Trinaesta stolica", "Drakula", "Ubistvo u ulici Morž", "Poljubac smrti", "Ostrvo izgubljenih duša", "Crna mačka", "Znak vampira", "Drakulina kći", "Frankeštajnov sin", "Gorila", "Invazija kradljivaca leševa".

1890. - Umro engleski istraživač, pisac, prevodilac i diplomata Ričard Barton, prvi Evropljanin koji je, predvodeći ekspediciju s Džonom Haningom Spikom, 1858. vidio jezero Tanganjika u Africi. Bio je u vojnoj službi u Indiji i britanski konzul u Brazilu, Siriji i Italiji. Kao izuzetan poliglota dosta je prevodio, uključujući arapske priče "Hiljadu i jedna noć" u 16 tomova, "Mirisni vrt šeika Nefzauija" i "Kama sutra". Napisao je više od 50 putopisnih knjiga o različitim dijelovima svijeta, mahom egzotičnim, ispoljivši ogromnu erudiciju i nesputanu fantaziju. Djela: "Sind i rase koje nastanjuju dolinu Inda", "Sokolarstvo u dolini Inda", "Hodočašće u Medinu i Meku", "Prvi koraci istočnom Afrikom".

1891. - Rođen engleski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935. godine. On je 1932. otkrio neutron. U Drugom svjetskom ratu je od 1943. do 1945. kao glavni britanski instruktor radio na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1894. - Rođen srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Studije je počeo na Umjetničkoj školi u Beogradu, a poslije prelaska preko Albanije u Prvom svjetskom ratu dospio je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marsej, zatim u Pariz, gdje je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog akta ili portreta i iskazao je posebnu sklonost u obradi rijetkog i skupocjenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja, posebno ptica, u kamenu, bronzi i drvetu.

1918. - Njemačka prihvatila uslove saveznika za kapitulaciju u Prvom svjetskom ratu.

1935. - Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije u više gradova organizovala zborove, zahtijevajući jednako, opšte, tajno, aktivno i pasivno pravo glasa za sve građane oba pola.

1935. - Kineske komunističke snage Mao Ce Tunga u provinciji Sjeverni Šensi okončale "Dugi marš", započet godinu dana ranije iz provincije Jangksi, tokom kojeg je probijena četvorostruka blokada Nacionalističke armije Čang Kaj Šeka. U proboju ka sjeveru pod borbom je pređeno više od 11.000 kilometara i marš je završen spajanjem dijelova kineske Crvene armije.

1936. - Zdanje Skupštine Jugoslavije primilo prve poslanike. Kamen temeljac te impresivne građevine je 1907. položio kralj Srbije Petar Prvi Karađorđević, a zgradu je projektovao srpski arhitekta Jovan Ilkić.

1941. - Pred ofanzivom njemačke armije u Drugom svjetskom ratu sovjetska vlada proglasila opsadno stanje u Moskvi i prešla u Kujbišev, u najkritičnijem trenutku tokom napada nacističkih trupa na glavni sovjetski grad.

1942. - Umro srpski glumac, pisac, karikaturista i humorista Brana Cvetković, osnivač "Orfeuma" za koji je napisao više od 80 dramskih komada i skečeva lakog žanra. Školovao se u Beogradu i Minhenu. Bio je glumac Narodnog pozorišta, a zatim član putujućih družina.

1943. - Nekoliko desetina britanskih i američkih bombardera u Drugom svjetskom ratu zasulo Niš tepihom bombi, usmrtivši više od 250 srpskih civila, uključujući više desetina djece. Objekti njemačke okupatorske vojske pretrpjeli su neznatna oštećenja, a najviše su postradali kvartovi najsiromašnijih Nišlija oko željezničke stanice, u Šumadijskoj, Drinskoj, Prizrenskoj, Kajmakčalanskoj, Šiptarskoj, Gvozdenoj i Banjalučkoj ulici. Bio je to početak angloameričke vazdušne kampanje po gradovima u Srbiji i Crnoj Gori, koja je trajala do 18. septembra 1944. Bombe su malo naudile njemačkoj vojnoj sili, ali su tokom velike vazdušne operacije, pod izgovorom da istjeruju Nijemce, "saveznici" ubili hiljade srpskih civila.

1944. - Jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pod komandom generala Peka Dapčevića i Crvene armije pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova u Drugom svjetskom ratu oslobodile Beograd. Tokom 12 dana teških borbi poginulo je 16.800 Nijemaca, a 8.739 je zarobljeno. Među oslobodiocima su poginula 2.944 jugoslovenska borca i 960 crvenoarmejaca. Zaplijenjeno je 1.500 njemačkih motornih vozila, 80 tenkova i 200 topova. Oslobađanjem glavnog grada Jugoslavije presječena je komunikacija Solun - Budimpešta, pa je njemačka grupa armija "E" morala da se izvlači iz Grčke nepovoljnijim pravcem, što je osjetno usporilo njeno povlačenje i povećalo gubitke.

1945. - Egipat, Sirija, Irak i Liban upozorili SAD da bi stvaranje jevrejske države moglo da izazove rat, a istog dana arapske zemlje su formirale organizaciju za borbu protiv cionizma - Arapsku ligu.

1949. - Jugoslavija izabrana za nestalnog člana Savjeta bezbjednosti UN.

1950. - Umro američki političar Henri Luis Stimson, ministar rata SAD od 1911. do 1913. i od 1940. do 1945, idejni tvorac najvećeg pojedinačnog ratnog zločina u istoriji čovječanstva. Na njegovu preporuku predsjednik SAD Hari Truman odlučio je da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, premda je Japan praktično već bio poražen u Drugom svjetskom ratu.

1971. - Kancelar Zapadne Njemačke Vili Brant dobio Nobelovu nagradu za mir.

1991. - U toku zemljotresa na indijskoj strani Himalaja poginulo više od 340 ljudi i razoreno je desetine hiljada kuća.

1992. - Umro srpski političar i publicista cincarskog porijekla Koča Popović, učesnik Građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Studije filozofije je završio na Sorboni, u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, poslije pada Aleksandra Rankovića, potpredsjednik SFRJ. Poslije obračuna Josipa Broza sa takozvanim liberalima u Srbiji 1972. odstranjen je iz političkog života.

1992. - Jedinice JNA napustile dubrovačko ratište na osnovu dogovora s Hrvatskom i Unproforom, a poluostrvo Prevlaka na ulazu u Boku Kotorsku stavljeno pod kontrolu posmatrača UN.

1995. - Belgijski političar Vili Klas zbog umiješanosti u korupcionašku aferu podnio ostavku na položaj generalnog sekretara NATO pakta.

2000. - Francuski Apelacioni sud donio je odluku da libijski lider Muamer Gadafi može biti krivično gonjen u Francuskoj zbog bombaškog napada 1989. godine na francuski avion iznad Nigerije, kada je poginulo 170 lica.

2003. - Haški tribunal otpečatio optužnicu protiv načelnika Službe javne bezbjednosti MUP-a Srbije Sretena Lukića, njegovog prethodnika policijskog generala Vlastimira Đurđevića, bivšeg načelnika Generalštaba VJ Nebojše Pavkovića i bivšeg komandanta Treće armije VJ Vladimira Lazarevića za zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na Kosovu 1999. godine.

2006. - Hrvatska policija uhapsila šest nekadašnjih pripadnika vojske, osumnjičenih da su počinili ratne zločine nad Srbima u Osijeku - riječ je o likvidaciji Srba na obali rijeke Drave, poznatoj kao slučaj "Selotejp".

Dogodilo se na dan 21 oktobar


1422. - Umro je francuski kralj Šarl VI, koji je vladao 42 godine. U početku vladavine nazivan je "Šarl Voljeni" (le Bien-Aime), a od 1392, posle nekoliko napada ludila dobio je nadimak "Šarl Ludi" (le Fou). Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V, 1415. naneli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili severnu Francusku sa Parizom.

1760. - Rođen je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".

1772. - Rođen je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž. Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma, a njegovo delo, iako malo po obimu, snažno je uticalo na evropsko pesništvo 19. veka ("Književna biografija", "Stari mornar", "Kublaj Kan", "Kristabela", zajednička zbirka pesama sa Vordsvortom "Lirske balade").

1805. - U bici kod Trafalgara Britanci pod Horacijom Nelsonom porazili su francusko-špansku flotu, a da nisu izgubili ni jedan brod. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobeda je Engleskoj obezbedila prevlast na moru za ceo naredni vek.

1833. - Rođen je švedski hemičar, industrijalac i pronalazač Alfred Bernard Nobel. Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo čiji je deo zaveštao fondu za nagrade za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.

1879. - Tomas Edison izvršio je u laboratoriji u Nju Džersiju probu svog najnovijeg izuma - sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je svetlela čitavih 13 časova.

1917. - Rođen je američki trubač, pevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks "Dizi" Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju "bi-bap" muzike.

1938. - Japanske trupe su posle nekoliko meseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.

1941. - Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.

1944. - Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći nemački grad koji su u Drugom svetskom ratu osvojili saveznici.

1945. - Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.

1950. - Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.

1969. - Umro je američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka ("Na putu", "Podzemljaši", "Doktor Saks", "Anđeli pustoši").

1969. - Vili Brant je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala, i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Nemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova "istočna politika" je doprinela stabilizaciji prilika u Evropi.

1984. - Umro je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svetsku slavu je stekao prvim filmom "400 udaraca" (1959) ("Žil i Džim", "Američka noć", "Pucajte na pijanistu", "Poslednji metro").

1986. - SAD su naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na proterivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.

1990. - U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice, ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera hrišćanske zajednice u Libanu Deni Šamun.

1991. - Na osnovu odluke Predsedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

1994. - SAD i Severna Koreja su potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

1997. - Milo Đukanović, premijer Crne Gore pobedio je na predsedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg predsednika, koji je imao podršku predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Time je znatno smanjen Miloševićev uticaj u Crnoj Gori, a novi predsednik je svoju politiku usmerio na izdvajanje te republike iz jugoslovenske federacije.

2001. - Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, koji ga je u februaru mesecu optužio za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. On je bio prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu. Strugar je osuđen 31. decembra 2005. na osam godina zatvora.

2002. - Haški tribunal otpečatio je optužnice protiv Draga Nikolića, Vujadina Popovića i Ljubiše Beare, koje ih terete za učešće u zločinima počinjenim u Srebrenici jula 1995, pošto su snage Vojske Republike Srpske preuzele kontrolu nad tim gradom.

2003. - U seriji velikih požara koji su zahvatili šume i naselja u okolini Los Anđelesa i San Dijega (južna Kalifornija), poginula su najmanje 22 čoveka, izgorelo je preko 300.000 hektara šume i oko 3.500 kuća

Dogodilo se na dan 22. oktobar


1797. - Francuz Andre Žak Garnerin prvi je upotrijebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom s visine od 680 metara.

1811. - Rođen mađarski kompozitor Franc List, romantičarski muzičar i pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku, dao klaviru snagu orkestra i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. vijeka. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponujući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije "Godine hodočašća", "LJubavni snovi", "Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske pjesme "Prelidi", "Mazepa", "Taso", 20 mađarskih rapsodija", niz klavirskih koncerata, oratorijuma, misa, solo pjesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frederika Šopena.

1844. - Rođena francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar, poznata kao Sara Bernar, koja je obilježila pozorišnu epohu svoga doba, naročito kao protagonista tragičkih junaka. Uživala je izuzetnu popularnost i savremenici su je nazivali "božanska Sara", a njenu uspješnu karijeru nije prekinula čak ni amputacija noge 1915, osam godina prije smrti. Bila je i profesor Konzervatorijuma u Parizu. Napisala je "Memoare".

1882. - Umro mađarski pisac Janoš Aranj, najveći mađarski epski pjesnik, uz Šandora Petefija najznačajniji predstavnik "narodnjačkog" pravca koji je dominirao mađarskom literaturom 19. vijeka. Prevodio je Šekspira i Aristofana i pisao studije o estetici, metrici i istoriji umjetnosti. Ostala djela: trilogija "Toldi", "Toldijeva ljubav", "Toldijevo veče" /epski spjev o mađarskom narodnom junaku Miklošu Toldiju/, balade "Božji sud", "Agneza", "Komišanje", "Kralj Ladislav Peti".

1883. - U Njujorku izvođenjem opere "Faust" francuskog kompozitora Šarla Gunoa otvoreno zdanje Metropoliten opere.

1887. - Birou za patente u Njujorku dotad nepoznat srpski pronalazač Nikola Tesla prijavio šest izuma: asinhroni motor, obrtno magnetno polje, višefaznu naizmjeničnu struju, način izrade motora za višefaznu struju, generator i transformator. Izume je 1888. otkupila firma "Vestinghaus" i njihovu primjenu prikazala na svjetskoj izložbi u Čikagu 1893.

1887. - Rođen američki novinar i revolucionar Džon Rid, čija su djela "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" najbolja hronika Oktobarske revolucije. Popularnost je stekao kao dopisnik iz Meksika u vrijeme ustanka Fransiska Panča Vilje. Kao socijalista i protivnik imperijalističkog rata u Evropi, 1914. je posjetio zapadnoevropska bojišta, a 1915. Grčku, Rumuniju, Srbiju, Rusiju i Tursku, pripremajući knjigu "Rat u istočnoj Evropi". Napisao je potresne reportaže iz Srbije, u kojoj je bio u aprilu i maju 1915. U Rusiju je došao 1917. i oduševio se revolucijom. Vrativši se u SAD postao je jedan od osnivača Komunističke partije i član Izvršnog odbora Kominterne. Umro je od tifusa u Bakuu 1920. i sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.

1906. - Umro francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća. Naslikao je više stotina slika /predjeli, mrtva priroda, portreti, kompozicije/, uključujući remek-djela, poput "Kuće obješenog", "Plave vaze", "Kartaša", "Autoportreta", "Zaliva pred Estakom", "Planine Sent-Viktoar", "Kupačica".

1912. - Treća srpska armija generala Božidara Jankovića u Prvom balkanskom ratu razbila turske snage i oslobodila Prištinu.

1913. - Rođen vijetnamski car Bao Daj, posljednji monarh Vijetnama, koji je kao marioneta "vladao" zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Poslije četiri decenije provedene u izbjeglištvu umro je 1997. u vojnoj bolnici u Parizu.

1927. - Umro srpski pisac Borisav Stanković - pjesnik mladosti, ljubavi, prolaznosti života i ljudske tragike, dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu uzdrmanom socijalnim raslojavanjem. Slikao je Vranje i jug Srbije, degeneraciju starih trgovačkih porodica i talas promjena, opisijući patrijarhalnu atmosferu rodnog grada i potčinjenost pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ljudske duše, naročito je rado slikao likove izraženih psihičkih i čulnih osobina kojima gopodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Djela: knjige pripovijedaka "Iz starog jevanđelja", "Stari dani", drame "Koštana", "Tašana", roman "Nečista krv", memoari "Pod okupacijom".

1943. - Rođena francuska glumica Katrin Dorleak, poznata kao Katrin Denev, kojoj su graciozni izgled i ekspresivna, filmski suzdržana gluma obezbijedili mjesto među najvećim zvijezdama kinematografije. Naimenovana je 1994. za ambasadora dobre volje Uneska. Filmovi: "Šerburški kišobrani" /nagrada "Zlatna palma" u Kanu/, "LJepotica dana" /"Zlatni lav" u Veneciji/, "Bendžamin", "Majerling", "Tristana", "Liza", "Glad za krvlju", "Indokina".

1953. - Zahvaljujući borbi oslobodilačke armije Patet Lao, Laos stekao nezavisnost od Francuske pod čijom je upravom bio od 1893.

1962. - Predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi saopštio da su na Kubi postavljene sovjetske lansirne rampe i naredio vojnu blokadu te karipske zemlje. Potom je u najdramatičnijim danima od Drugog svjetskog rata, kad je svijet bio na ivici nuklearnog obračuna dviju velesila, razmjena poruka Kenedija i sovjetskog lidera Nikite Sergejeviča Hruščova smirila situaciju, a zatim su uklonjene rakete u zamjenu za obećanje SAD da neće napasti Kubu.

1964. - Francuski pisac i filozof Žan Pol Sartr odbio da primi Nobelovu nagradu za književnost.

1973. - Umro španski violončelista katalonskog porijekla Pablo Kazals, profesor Konzervatorijuma u Barseloni i Parizu, koji je od 1938. kao protivnik diktatorskog režima Fransiska Franka živio van Španije. Nastupao je širom svijeta, plijeneći publiku tehničkim savršenstvom, toplinom i proživljenošću interpretiranih kompozicija. Do kraja života ostao je vjeran načelu da umjetnik mora u prvom redu da bude čovjek kojem je na srcu sloboda, jer bez nje nema stvaralaštva.

1995. - U crnačkom predgrađu Harlem, u Njujorku, toplo pozdravljen kubanski vođa Fidel Kastro, dugogodišnji arhineprijatelj administracije SAD, koji je došao u Njujork povodom 50-godišnjice osnivanja UN.

1996. - U požaru izazvanom suzavcem koji je bacila policija u jednom zatvoru u Venecueli poginulo više od 25 zatvorenika.

2000. - Zemni ostaci velikog srpskog pjesnika Jovana Dučića, koji su nakon 57 godina dopremljeni iz SAD, položeni su u grobno mjesto u novoizgrađenoj crkvi Hercegovačka Gračanica, na brdu Crkvina, iznad Trebinja, čime je ispunjena posljednja pjesnikova želja.

2000. - Lideri arapskih zemalja su na samitu u Kairu donijeli deklaracije, u koje je uključen poziv tribunalu UN za ratne zločine da se sudi Izraelcima za ratne zločine. U zajedničkom saopštenju se navodi da će arapske zemlje samo obustaviti dalju normalizaciju odnosa sa Izraelom.

2004. - U Sarajevu potpisan Ugovor za izradu planersko-studijske dokumentacije za projekat "Autoput na koridoru Pet ce", čija ukupna vrijednost iznosi 32.706.800 KM. Ugovor potpisali ministar komunikacija i saobraćaja Branko Dokić, generalni direktor IPSA Instituta iz Sarajeva Ešref Gačanin, generalni direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Petar Đukan i direktor italijanskog preduzeća "Karlo Loti i asociati" iz Rima Karlo Baćini.

Dogodilo se na dan 23. oktobar


42. p. n. e. - Samoubistvo izvršio rimski političar Marko Junije Brut, jedan od vođa zavjere u kojoj je 44. prije nove ere ubijen Gaj Julije Cezar. Brut se ubio poslije poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanijele snage predvođene članovima Drugog trijumvirata Markom Antonijem i Cezarovim posinkom Gajem Julijem Cezarom Oktavijanom Avgustom.

1596. - Turska vojska sultana Muhameda Trećeg kod Erlaua u Mađarskoj porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.

1789. - Rođen srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, otac srpske štampe, pisac najliberalnijeg srpskog ustava u 19. vijeku. Napustio je studije medicine započete u Pešti i Beču i 1813. pokrenuo u Beču "Novine serbske" koje su izlazile devet godina. Pritisnut dugovima, prešao je u Srbiju, gdje je do 1829. bio sekretar kneza Miloša Obrenovića i nakratko ministar unutrašnjih poslova i prosvjete. Prema uzoru na francuski i belgijski ustav, izradio je Sretenjski ustav, usvojen 3. februara 1835, koji je knez Miloš u martu 1835. suspendovao sa zadovoljstvom, iskoristivši negodovanje Austrije, Turske i Rusije, kojima nije odgovarao liberalan ustav. Poslije toga Davidović je kod kneza pao u nemilost.

1817. - Rođen francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač "Velikog svjetskog rječnika devetnaestog vijeka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" je poslije njegove smrti 1875. nastavila izdavanje enciklopedijskih rječnika.

1912. - Turskim napadom počela Kumanovska bitka, u kojoj je Prva srpska armija pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića za samo dva dana do nogu potukla tursku Vardarsku armiju Zeki paše i tako zadala težak udarac moćnom neprijatelju u Prvom balkanskom ratu. Turci su u početku imali više uspjeha zbog slabog izviđačkog i obavještajnog rada srpske vojske, koja nije imala tačan uvid u bojni raspored neprijatelja, a srpska Vrhovna komanda je smatrala da je riječ o turskim prethodnicama i da će se glavna bitka odigrati na Ovčem polju. U trenutku kad su sukobi otpočeli Prva armija je bila dosta udaljena od Druge i Treće armije, a pod najžešći udar je potpala njena Dunavska divizija prvog poziva pukovnika Miloša Božanovića, koja je imala i najteže gubitke, ali i odlučujuću ulogu u bici. Tom prilikom se posebno istakao niži oficirski kadar, zahvaljujući čijoj su samoinicijativi naneseni snažni udari u turski raspored, tako da se 24. oktobra elitna turska armija u neredu i panici povukla ka Bitolju. Trijumf je silno uzdigao moral srpske vojske i naroda i bio je podloga kasnijih pobjeda u Prvom i Drugom balkanskom i u Prvom svjetskom ratu.

1917. - Kod Linevila u Francuskoj američke snage stupile u prve borbene akcije u Prvom svjetskom ratu.

1917. - Na sjednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije /boljševika/ donesena odluka o podizanju oružanog ustanka. Pripremama i izvođenjem Oktobarske revolucije rukovodio je Vladimir Iljič Uljanov /Lenjin/.

1936. - U Španskom građanskom ratu iz vazduha prvi put napadnut Madrid. Prethodno je vođa desničarske pobune general Fransisko Franko poslao ultimatum snagama legalne republikanske vlade da se predaju, ali je Madrid odlučno odgovorio: "No pasaran" /neće proći/.

1940. - Rođen brazilski fudbaler Edson Arantes do Nasimento, poznat kao Pele, prema nepodijeljenom mišljenju, najveći igrač u istoriji fudbala.

1942. - Britanska Osma armija generala Bernarda Lo Montgomerija u egipatskoj pustinji kod gradića El Alamejn u Drugom svjetskom ratu napala njemačko-italijanske snage pod komandom feldmaršala Ervina Romela i gotovo ih uništila poslije 12 dana ogorčenih borbi. Ubrzo je uslijedilo iskrcavanje saveznika u sjevernoj Africi poslije kojeg su potpuno slomljene snage sila Osovine u Africi.

1944. - Prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, u Drugom svjetskom ratu pod nerasvijetljenim okolnostima poginuo srpski revolucionar Ivan Milutinović, jedan od najistaknutijih vođa Narodnooslobodilačkog rata, narodni heroj, član Vrhovnog štaba i Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Bio je jedan od glavnih organizatora ustanka protiv okupatora, vijećnik AVNOJ-a i član vlade, odnosno Nacionalnog komiteta.

1944. - U filipinskom zalivu Lejte počela jedna od najvećih pomorsko-vazdušnih bitaka u Drugom svjetskom ratu, u kojoj je učestvovala gotovo cijela japanska flota i tri četvrtine flote SAD: 230 ratnih brodova i 1.400 američkih i japanskih aviona. Bitka je poslije tri dana okončana teškim porazom Japanaca koji su izgubili četiri nosača aviona, uključujući "Musaši", jedan od najvećih ikad izrađenih, tri bojna broda, deset krstarica i devet razarača.

1954. - Poslije serije sastanaka u Parizu - SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska su odlučili da okončaju okupaciju Njemačke.

1956. - U Mađarskoj izbila antikomunistička oružana pobuna, koju su sovjetske trupe ugušile 4. novembra 1956.

1958. - Ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1961. - Bivšem generalnom sekretaru UN Šveđaninu Hjalmaru Agne Dagu Hamaršeldu - koji je pod sumnjivim okolnostima poginuo u avionu u vrijeme kongoanske krize - posthumno je dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

1973. - Glavni sjevernovijetnamski pregovarač s Amerikancima u Vijetnamskom ratu Le Duk To odbio Nobelovu nagradu za mir, rekavši da nema mira u njegovoj zemlji.

1983. - U samoubilačkom napadu islamskih terorista kamionima s eksplozivom na štab američkih marinaca u Bejrutu i obližnju zgradu, u kojoj su bili francuski vojnici, ubijen je 241 američki i 58 francuskih vojnika.

1990. - Ukrajinski premijer Vitalij Masol prinuđen da podnese ostavku poslije masovnih studentskih protesta, postavši prvi sovjetski funkcioner tog ranga koji je otišao s vlasti pod pritiskom javnosti.

1991. - Predstavnici 19 zemalja na međunarodnoj konferenciji u Parizu u organizaciji UN potpisali mirovni sporazum radi okončanja 13-godišnjeg građanskog rata u Kambodži.

1993. - Od eksplozije koju su podmetnuli teroristi Irske republikanske armije u Belfastu poginulo deset ljudi.

1994. - Od eksplozije bombe na jednom predizbornom mitingu u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu poginulo najmanje 50 ljudi, uključujući opozicionog kandidata za predsjednika Gaminija Disanajake.

1995. - Predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin poslije susreta s predsjednikom SAD Bilom Klintonom izjavio da će ruske trupe biti dio mirovnih snaga u bivšoj Bosni i Hercegovini.

1998. - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija su, poslije maratonskih razgovora uz posredovanje SAD, potpisali dugo odgađani tzv. "Vaj bezbjednosni sporazum", kojim je predviđeno ustupanje dijela okupirane teritorije Palestincima u zamjenu za mir.

2001. - Apelaciono vijeće Haškog tribunala poništilo presudu protiv trojice bosanskih Hrvata - Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškovića, koji su bili osuđeni zbog učešća u etničkom čišćenju u selu Ahmići 1993. godine.

2003. - Rumunija, Brazil, Alžir, Benin i Filipini izabrani za nove članove Savjeta bezbjednosti UN.

2004. - Održani parlamentarni izbori na Kosovu i Metohiji, na kojima je odziv Srba bio zanemarljiv.

2006. - Pred Osnovnim sudom u Podgorici počelo suđenje jedanaestorici optuženih za željezničku nesreću kod Bioča 23. januara, kada je poginulo 47, a povrijeđeno više od 200 ljudi.

Dogodilo se na dan 24. oktobar

1360. - Engleski kralj Edvard Treći i francuski kralj Žan Drugi Dobri - engleski zarobljenik nakon bitke kod Poatjea 1356, potpisali su u Kaleu sporazum kojim je okončana prva faza Stogodišnjeg rata. Francuski monarh je prinuđen da Engleskoj ustupi neke francuske teritorije, a Edvard Treći se zauzvrat odrekao polaganja prava na francuski prijesto.

1601. - Umro danski astronom Tiho Brahe, koji je podigao čuvenu opservatoriju "Uranijenburg" na ostrvu Hven i gotovo dvije decenije osmatrao planete, posebno Mars. Otkrio je novu zvijezdu u sazvježđu Kasiopeje.

1618. - Rođen mogulski car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, posljednji veliki mogulski vladar Indije, koji je tom zemljom upravljao od 1658. do smrti 1707. U ratu za nasljednika trona 1657, kad je teško obolio njegov otac, pobijedio je brata Dara Šikoha i potom je prilikom krunisanja u Delhiju uzeo titulu "alamgira" /osvajač svijeta/. Vladao je surovo i opravdao je titulu, jer je proširio Mogulsko carstvo više nego iko prije njega, ali ga je kobno oslabio iznutra, načinivši neprijatelje od hindu podanika u pokušaju da im nametne žestoku islamsku ortodoksiju.

1632. - Rođen holandski prirodnjak Antoni fan Levenhuk, koji se - mada po struci knjižar - bavio mikrobiološkim istraživanjima i otkrio do tada nepoznati svijet mikroorganizama. Bruseći optička sočiva, stvorio je prve jednostavne mikroskope, čemu je potom posvetio dosta vremena i konstruisao oko 400 mikroskopa. Rezultate istraživanja krvnih sudova, strukture kostiju, mišića, eritrocita i spermatozoida objavljivao je u izdanjima Londonskog kraljevskog društva, čiji je bio član.

1648. - Vestfalskim mirom, koji su zaključili njemački car i vladari Francuske i Švedske, završen Tridesetogodišnji rat. Francuska je dobila od Njemačke Alzas, Mec i Tul, Švedska gotovo cijelu Pomeraniju, a Njemačka je ostala podijeljena na veliki broj država. Austrijski car je i dalje bio i njemački car, ali s veoma ograničenom vlašću. Priznata je nezavisnost Švajcarske i Holandije i proglašena ravnopravnost rimokatolika i protestanata.

1697. - Austrijski feldmaršal francuskog porijekla Fransoa Eugen Savojski sa oko 8.500 vojnika prodro dolinom rijeke Bosne u Sarajevo i spalio ga.

1725. - Umro italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, osnivač operske "napuljske škole". Djela: opere, kantate, crkvene kompozicije.

1795. - Pruska, Austrija i Rusija izvršile "treću podjelu" Poljske, koja je prestala da postoji kao nezavisna država.

1891. - Rođen dominikanski diktator generalisimus Rafael Leonidas Truhiljo Molina, koji je kao američki štićenik vladao Dominikanskom Republikom od 1930. do 1961. Tokom vladavine surovo je gušio opoziciju i u maju 1961. je ubijen iz zasjede u blizini Siudad Truhilja.

1907. - Umro srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke i najistaknutijih novinara svog doba. Bio je blizak prvaku srpskih socijalista Svetozaru Markoviću i uređivao je niz listova i časopisa, uključujući socijalistički list "Rad". Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu 1876. i 1877, poslije čijeg je završetka 1878. emigrirao u Ugarsku i u Novom Sadu je 1878. i 1879. s Lazarom Pačuom izdavao socijalistički list "Straža". Potom je otišao u Francusku, a po povratku u Srbiju je osuđen na smrt zbog Timočke bune, koju su 1883. protiv režima kralja Milana Obrenovića u zaječarskom kraju podigli radikali, ali je pomilovan. Potom se izmirio sa kraljem Milanom i zalagao za sporazum radikala i narodnjaka, zbog čega su ga radikali isključili iz stranke. U književnosti se najviše bavio istorijskim temama i prevodio je ruskog pisca Nikolaja Gavriloviča Černiševskog. Djela: "Dnevnik jednog dobrovoljca", "Silazak s prestola", "Karađorđe".

1912. - Pobjedom Prve srpske armije, pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića, nad turskom Vardarskom armijom Zeki-paše završena je dvodnevna Kumanovska bitka, ključna u Prvom balkanskom ratu. Turci su isprva imali više uspjeha, jer srpska komanda nije imala tačan uvid u bojni raspored neprijatelja, a u trenutku kad su sukobi otpočeli Prva armija je bila dosta udaljena od Druge i Treće armije. Glavni udar je podnijela Dunavska divizija prvog poziva pukovnika Miloša Božanovića, koja je imala i najteže gubitke, ali i odlučujuću ulogu u bici. Posebno se istakao niži oficirski kadar srpske vojske, zahvaljujući čijoj su samoinicijativi naneseni snažni udari u turski raspored i elitna turska armija se u neredu i panici povukla ka Bitolju.

1915. - Rođen italijanski pjevač Tito Gobi, operski bariton svjetskog ugleda. U operama je studiozno i prefinjeno kreirao vodeće role baritonskog faha, uključujući čuvenu ulogu u "Toski" Đakoma Pučinija, u kojoj mu je partner bila Marija Kalas.

1917. - Nijemci i Austrijanci kod italijanskog gradića Kaporeto /sadašnji Kobarid u Sloveniji/ u Prvom svjetskom ratu probili odbranu italijanske vojske i nanijeli joj težak poraz, čije se panično bjekstvo pretvorilo u totalno rasulo do tada naizgled čvrste armije. Za 16 dana napadači su napredovali 110 kilometara, zarobili 293.000 italijanskih vojnika, više od 300 topova i velike zalihe ratnog materijala.

1944. - Američki avioni u Drugom svjetskom ratu tokom velike vazdušno-pomorske bitke u filipinskom zalivu Lejte potopili japanski nosač aviona "Musaši", jedan od najvećih ikad izgrađenih.

1945. - Stupila na snagu Povelja UN, koju je u junu 1945. u San Francisku potpisala 51 zemlja osnovač svjetske organizacije, uključujući Jugoslaviju.

1945. - U Oslu strijeljan vođa norveških fašista i premijer marionetske vlade u Drugom svjetskom ratu Vidkun Kvisling, osuđen prethodno na smrt zbog izdaje, čije je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s njemačkim nacističkim okupatorima. Osnovao je 1933. fašističku stranku i tokom agresije nacističke Njemačke na Norvešku u aprilu i maju 1940. aktivno je pomagao okupatore, a marionetsku vladu je predvodio od 1942. do 1945.

1948. - Umro austrijski kompozitor mađarskog porijekla Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. vijeka. Djela: operete "Vesela udovica", "Zemlja smiješka", "Grof od Luksemburga".

1956. - Sovjetska vojska intervenisala dan pošto je u Budimpešti izbila oružana pobuna protiv politike vođe mađarskih komunista Maćaša Rakošija.

1957. - Umro francuski modni kreator Kristijan Dior, jedan od glavnih "modnih diktatora" u svijetu poslije Drugog svjetskog rata.

1962. - SAD otpočele blokadu Kube.

1964. - Britanska afrička kolonija Sjeverna Rodezija je stekla nezavisnost pod nazivom Republika Zambija, s predsjednikom Kenetom Kaundom. Poslije akcija građanske neposlušnosti, koje je 1962. organizovala Kaundina Ujedinjena nacionalna partija nezavisnosti, britanska vlada je prinuđena da donese ustav Sjeverne Rodezije, a potom i da joj poslije 73 godine kolonijalne uprave prizna punu nezavisnost.

1974. - Umro ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. vijeku. U rodnoj Odesi je završio konzervatorijum, a proslavio se 1935. nagradom na međunarodnom violinskom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom "Isaj" u Briselu. Bio je profesor Moskovskog konzervatorijuma i s velikim uspjehom je nastupao širom svijeta.

1990. - U Tirani počeo sastanak ministara inostranih poslova balkanskih zemalja, na kojem je razmatrano unapređenje saradnje Albanije, Bugarske, Grčke, SR Jugoslavije, Rumunije i Turske. Stvorena je povoljnija atmosfera za razvoj odnosa i rješavanje sporova i problema na Balkanu, ali nikakav konkretan dogovor nije postignut.

1991. - U Sarajevu se sastala prva skupština srpskog naroda u bivšoj BiH, koja je usvojila deklaraciju o razlozima konstituisanja skupštine. Skupština je imenovala komisiju za plebiscit srpskog naroda u BiH o ostanku u SFRJ, koji je održan 10. novembra 1991. godine. Za prvog predsjednika skupštine je izabran Momčilo Krajišnik.

1997. - Vojna hunta Sijera Leonea pod međunarodnim pritiskom pristala da prepusti vlast izabranom predsjedniku te afričke zemlje Ahmadu Tedžanu Kabahu.

2001. - Oba doma Parlamenta FBiH usvojila zakon o Radio-televiziji FBiH, čime je ugašena nekadašnja Radio-televizija BiH.

2004. - Održan drugi krug parlamentarnih izbora u Litvaniji.

Dogodilo se na dan 25. oktobar

732. - Franački vladar Šarl kod Poatjea nanio težak poraz invazionoj vojsci Saracena pod komandom valije Abd-ar-Rahmana, pripadnika ekstremno fanatične muslimanske sekte, što mu je donijelo nadimak "Šarl Čekić".

1154. - Umro engleski kralj Stivn, unuk Vilijama Osvajača, koji je tokom vladavine ispoljio veliku hrabrost predvodeći vojsku u mnogim bitkama u građanskom ratu, ali i manjak političkog talenta. Dvije godine prije smrti, u vrijeme kad je veći dio Engleske razoren frakcijskim borbama koje su sasvim potkopale uticaj krune, priznao je kao nasljednika prijestola Henrija, kasnije Henrija Drugog, prvog vladara iz kuće Plantageneta.

1400. - Umro engleski pisac Džefri Čoser, začetnik moderne engleske književnosti, jedan od najvećih evropskih pjesnika Srednjeg vijeka. Njegova zbirka "Kenterberijske priče", sastavljena od 24 ciklusne priče, najznačajnije je englesko srednjovjekovno književno djelo i uvod u modernu epohu engleske literature, ali je pisana jezikom koji je tek bio u povoju i znatno se razlikuje od sadašnjeg engleskog. U "Kenterberijskim pričama" prikazao je zanimljivu i realističnu sliku društvenog života Engleske 14. vijeka, obuhvativši sve staleže i mnoga zanimanja. Ostala djela: "Knjiga o vojvotkinji", "Roman o ruži", "Parlament ptica", "Troil i Kresida", "Legende o dobrim ženama".

1415. - Englezi u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija Petog, nanijeli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na sjeveru Francuske.

1495. - U Portugaliji na prijesto stupio kralj Manuel Prvi, koga su savremenici nazivali "Manuel Veliki" ili "Manuel Srećni", za čije je vladavine do 1521. godine zemlja ekonomski i politički procvjetala i postala svjetska pomorsko-kolonijalna sila prvog reda. Pružao je veliku materijalnu pomoć istraživačkim poduhvatima moreplovaca - Vaska de Game, Dijaša de Noveša Bartolomeja, Dijega Kama, Pedra Alvareša Kabrala - čime je odlučujuće doprinio otkrivanju pomorskog puta za Indiju i otkriću Brazila, poslije čega su i Indija i Brazil postali portugalski kolonijalni posjedi.

1647. - Umro italijanski fizičar i matematičar evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti je naslijedio njegovu katedru.

1806. - Rođen njemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner, prvi teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti individualista. Djela: "Jedini i njegova svojina", "Istorija reakcije".

1815. - Srpski knez Miloš Obrenović postigao sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali-pašom o mješovitoj srpsko-turskoj upravi, čime je završen Drugi srpski ustanak. Otomansko carstvo je fermanom utvrdilo povlastice Srba: da sami skupljaju porez, da imaju narodnu kancelariju, da u suđenju Srbima učestvuju i srpski knezovi, da u svojstvu glavnog kneza Miloš posreduje između naroda i beogradskog vezira, a Turcima je uskraćeno da žive u selima i u njima drže čitluke. To je bio početak kraja otomanske vlasti u Srbiji, a knez Miloš je preuzeo unutrašnju upravu.

1825. - Rođen austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus - Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Studirao je kompoziciju, a zatim bio umjetnički rukovodilac i dirigent bečkih dvorskih balova. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete "Slijepi miš","Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".

1838. - Rođen francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma. Jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih francuskih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela, bio je učenik Šarla Gunoa. Završio je konzervatorijum u Parizu. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u ce-duru".

1842. - Rođen srpski sveštenik i istoričar Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, pripadnik kritičkog pravca u srpskoj istoriografiji. Bio je bibliotekar patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Proučavao je političku, crkveno-političku i književnu istoriju. Djela: "Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije", "Srpska mitropolija karlovačka oko polovine Osamnaestog vijeka", "Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke".

1881. - Rođen španski slikar, vajar, keramičar i dekorater Pablo Ruis Pikaso, osnivač kubizma, jedan od najznačajnijih slikara 20. vijeka. Slikarstvo je učio u rodnoj Španiji, a od 1904. je stalno živio u Parizu. Ingeniozni umjetnik za života je postao legenda. Autor je više od 18.000 slika koje su likovni kritičari podijelili na nekoliko faza: plavu, ružičastu, crnu, kubističku i nadrealističku. Revolucionarne kubističke slike, počev od "Gospođica iz Avinjona" iz 1907, donijele su mu svjetsku slavu. Naslikao je "Gerniku", sliku na kojoj je potresno prikazao tragičnu sudbinu svoje otadžbine pod fašizmom i zakleo se da se neće vratiti u Španiju dok je na vlasti diktator Fransisko Franko, koji je umro dvije godine nakon Pikasove smrti.

1909. - Namjesnika Koreje i bivšeg japanskog premijera princa Ita Hirobumija ubili korejski nacionalisti, protivnici protektorata Japana nad njihovom zemljom.

1936. - Nacistička Njemačka i fašistička Italija stvorile osovinu Rim - Berlin, koja će potom, uključenjem Japana, postati međunarodna vojna i politička grupacija velikih agresivnih planova.

1938. - Italijanski fašistički diktator Benito Musolini objavio da je Libija sastavni dio Italije.

1941. - Neuspjehom snaga Adolfa Hitlera završena prva ofanziva njemačkih nacističkih trupa na Moskvu u Drugom svjetskom ratu.

1949. - Vlada SSSR u noti vladi FNRJ otkazala gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, a ubrzo su i vlade zemalja istočne Evrope povukle ambasadore iz Jugoslavije i pod neosnovanim izgovorom otkazale gostoprimstvo diplomatama i drugim predstavnicima Jugoslavije.

1956. - Egipat, Jordan i Sirija osnovali jedinstvenu vojnu komandu.

1971. - Generalna skupština UN odlučila da primi Kinu u svjetsku organizaciju i isključi Tajvan.

1983. - Trupe SAD okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu.

1995. - Na osnovu sporazuma Izraela i PLO o palestinskoj samoupravi izraelske trupe počele povlačenje iz grada Dženin, prvog na okupiranoj Zapadnoj obali.

1995. - Američki vojni sekretar Voren Kristofer i ukrajinski ministar inostranih poslova Anatolij Zlenko potpisali bilateralni sporazum, kojim se predviđa uništenje nuklearnih raketnih glava stacioniranih na teritoriji Ukrajine.

1999. - Pripadnici SFOR-ove multinacionalne divizije "Jugozapad" uhapsili u Prijedoru Damira Došena, optuženog za "krivično djelo počinjeno u svojstvu vrhovnog autoriteta, specifično za narušavanje Ženevske konvencije, narušavanje običaja i zakona rata i zločina protiv humanosti".

2000. - Jugoslavija na samitu u Budimpešti primljena u Centralnoevropsku inicijativu.

2001. - NATO zatražio od Evropskog suda za ljudska prava da ne prihvati tužbu koju su protiv ovog saveza podnijele porodice žrtava bombardovanja Radio-televizije Srbije, uz obrazloženje da su je "podnijeli građani zemlje koja nije članica Savjeta Evrope i na koju se ne odnosi Evropska konvencija o ljudskim pravima".

2007. - U Vatikanu ratifikovan Osnovni ugovor između Vatikana i BiH, kao i Dodatni protokol na taj ugovor, čime je Katolička crkva stekla pravni status u BiH.

Dogodilo se na dan 26. oktobar

1685. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvene sonate u jednom stavu, tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika, upotrebljavajući novu tehniku s briljantnim rezultatima. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i uticao na klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.

1759. - Rođen francuski revolucionar Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji, koji je 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelan protivnik monarhije, ali i revolucionarnog terora, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zauzimao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama je lično vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je 1794. optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

1826. - Rođen mađarski političar Lajoš Močari, osnivač i predsjednik opozicione Nezavisne stranke Mađarske, dugogodišnji poslanik i borac za ravnopravnost svih narodnosti Ugarske. Bio je poslanički kandidat srpskih radikala, trijumfalno dočekivan u Novom Sadu i drugdje u Vojvodini.

1842. - Rođen ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, koji je majstorstvo najviše iskazao inspirišući se ratnim motivima. Slikarstvo je učio na Akademiji u Petrogradu, a usavršavao u Parizu. Posebno su zapažene njegove monumentalne kompozicije iz rusko-turskog rata 1877-1878, skice iz vojničkog života i realistične studije tipova i pejzaža.

1863. - U Ženevi počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja, na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

1896. - U Adis Abebi potpisan mirovni sporazum Italije i Abisinije i priznata abisinijska nezavisnost.

1905. - Tokom neuspjele revolucije u Rusiji radnici su u Petrogradu osnovali prvi sovjet.

1905. - Karlštadskim sporazumom Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina, na čelu sa kraljem Hakonom Sedmim.

1911. - U Kini ukinuta monarhija i proglašena republika na čelu sa doktorom Sun Jat Senom, kao privremenim predsjednikom.

1916. - Rođen francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsjednika Francuske, ostavši na tom položaju 14 godina. U Drugom svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije Francuske.

1917. - Brazil objavio rat Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu.

1919. - Rođen iranski šah Mohamed Reza Pahlavi, monarh Irana od 1941. do 1979, kad je zbačen u pobuni islamista pod vođstvom ajatolaha Ruholaha Homeinija. Vladao je autokratski, što je 1953. izazvalo ustavnu krizu. Tada je emigrirao, ne pristajući na namjeru premijera i vođe Nacionalnog fronta Mohameda Mosadeka da ograničii njegova vladarska prava, ali je poslije samo desetak dana vratio vlast, zahvaljujući intervenciji vojske organizovanoj uz snažnu podršku SAD.

1921. - Na smrt vješanjem osuđen član komunističke terorističke organizacije "Crvena pravda" Alija Alijagić, koji je 21. jula 1921. ubio ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorada Draškovića. Povod za atentat bio je Zakon o zaštiti države usmjeren protiv komunista, poznat kao "Obznana", donesen krajem 1920.

1955. - Parlament Austrije - dan poslije odlaska posljednjih savezničkih okupacionih vojnika - prihvatio zakon o stalnoj neutralnosti zemlje.

1961. - Švedska akademija dodijelila srpskom piscu Ivi Andriću Nobelovu nagradu za književnost, koji je postao prvi Jugosloven dobitnik najprestižnije svjetske nagrade. Bilo je to visoko priznanje piscu koji je romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", pripoviješću "Prokleta avlija" i nizom drugih djela prikazao svijetu do tada manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.

1972. - Umro ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije, koji je helikopter konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio avion s više motora. Njegove velike letjelice proslavile su ga u Prvom svjetskom ratu, posebno avion "ilja muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Poslije emigriranja u SAD nastavio je da konstruiše višemotorne avione za interkontinentalne letove, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svjetskog rata i poslije rata.

1976. - Generalna skupština UN jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte s Transkejom - vještačkom tvorevinom Južne Afrike.

1979. - Predsjednika Južne Koreje Park Čung Hija ubio šef njegove bezbjednosti Kim Je Kju.

1994. - Izrael i Jordan potpisali sporazum, kojim je poslije 40 godina formalno okončano ratno stanje dviju susjednih zemalja.

1995. - Na Malti ubijen vođa palestinske terorističke islamske organizacije "Islamski džihad" Fati Škaki, koji je planirao mnoštvo napada, u kojima su ubijene desetine Izraelaca.

1998. - Predsjednik Perua i predsjednik Ekvadora potpisali formalnu deklaraciju, kojom je riješen pogranični spor dviju južnoameričkih zemalja, nastao još početkom 19. vijeka, zbog kojeg su više puta ratovale.

2000. - Jugoslavija se pridružila Paktu stabilnosti za Balkan, prvom međunarodnom tijelu kojem se nova demokratska Jugoslavija pridružila poslije odlaska sa vlasti predsjednika Slobodana Miloševića.

2001. - Američki predsjednik Džordž Buš potpisao Antiteroristički zakon, kojim se proširuju prava službi bezbjednosti u prisluškivanju telefona i praćenju upotrebe interneta.

Dogodilo se na dan 27. oktobar

1505. - Umro ruski vladar Ivan Treći Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma moćnom, oslobodio je vazalstva, odbivši da Mongolima plaća danak, ojačao monarhiju i okončao "prikupljanje ruskih zemalja". Po dolasku na prijesto 1462. godine, kad je ustoličen za velikog moskovskog kneza, pripojio je kneževine Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. je oslobodio Rusiju mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497. izdao je jedinstven "Sudbenik" za cijelu Rusiju. Počeo je zidanje kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi.

1553. - Na lomači kao jeretik spaljen španski ljekar i teolog Migel Serveto, koji je otkrio da krv cirkuliše u pluća iz desne srčane komore. Radio je uglavnom u Francuskoj, gdje je objavio spise "Điristianismi restitucio" u kojima je odbacio kao apsurdnu hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, što je izazvalo gnjev i rimokatolika i protestanata. Na zahtjev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina uhapšen je u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i potom osuđen na smrt spaljivanjem, jer je njegovo učenje proglašeno jeretičkim.

1662. - Engleski kralj Čarls Drugi za 2,5 miliona livri prodao Francuskoj luku Denkerk na obali La Manša.

1728. - Rođen engleski moreplovac Džejms Kuk, nazvan "kapetan Kuk", najznamenitiji istraživač Tihog okeana. Na prvom putovanju od 1768. do 1771. riješio je tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja ostrvo. Od 1772. do 1775. istraživao je ostrva u Tihom okeanu, a od 1776. do 1779. prvi je oplovio obale Aljaske, istražio Beringov moreuz i otkrio Havajska ostrva. Ubijen je 1779. na Havajima u okršaju s ostrvljanima.

1782. - Rođen italijanski muzičar Nikolo Paganini, virtuoz na violoni i kompozitor, čijoj su vještini savremenici pridavali magične moći. Obilježio je violinsko majstorstvo i literaturu za taj instrument svih epoha. Vladao je violinom kao niko ni prije ni poslije njega i dosta je komponovao, uključujući pet violinskih koncerata, čuvena 24 kapriča za solo violinu, kamernu muziku.

1806. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta poslije pobjede kod Jene nad Prusima zauzeo Berlin.

1811. - Rođen američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za masovnu upotrebu.

1843. - Ministarstvo unutrašnjih djela je aktom o "ustrojenju poštanskog zavedenija" osnovalo državnu poštu u Srbiji.

1855. - Rođen ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji se bavio poboljšanjem sorti voćaka, godinama eksperimentišući s aklimatizacijom biljaka na hladne zime. Različitim postupcima - hibridizacijom, selekcijom i kalemljenjem - odgajio je niz otpornih sorti trešanja, kajsija, vinove loze i višanja.

1858. - Rođen američki državnik Teodor Ruzevelt, predsjednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svjetsku silu od do tada izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države je preuzeo kao potpredsjednik SAD, poslije ubistva predsjednika Vilijama Mekinlija 1901. Inicijator je izgradnje Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

1867. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi počeo marš na Rim, pokušavajući da grad oslobodi papske vlasti.

1914. - Rođen velški pisac Dilen Marle Tomas, pjesnik snažnog retoričkog dara, svježih i preciznih slika i novih i uvjerljivih ritmova. Pisao je i priče i radio-drame. Djela: više zbirki pjesama, uključujući zbirku "Smrt i ulazi", radio-drama "Pod mliječnom šumom", autobiografska skica "Portret umjetnika kao mladog psa".

1915. - Njemački feldmaršal August fon Makenzen u Prvom svjetskom ratu pokušao da kod Kragujevca okruži i uništi srpsku vojsku. Kad je njemački 22. korpus zauzeo Gornji Milanovac i doveo u pitanje odbranu Kragujevca, načelnik Vrhovne komande srpske vojske vojvoda Radomir Putnik je odustao od protivudara i krenuo je u proboj preko Kačanika i Skopske crne gore prema Makedoniji, odakle je očekivan dolazak savezničkih snaga, ali su umjesto toga bugarske trupe mučkim udarom s leđa ugrozile kačanički prolaz, pa je srpska vojska morala da odstupi znatno nepovoljnijim pravcem preko Albanije.

1918. - Britanske, francuske i italijanske snage u Prvom svjetskom ratu poslije trodnevnih borbi slomile habsburšku vojsku na italijanskom frontu. Austrougarska armija se raspala, jer su vojnici pobacali oružje i, siti rata, krenuli u zavičaj. Poslije primirja italijanske trupe se nisu zaustavile i rasulo neprijatelja su pretvorile u "najveću italijansku pobjedu". Za samo nekoliko dana zarobljeno je 427.000 vojnika koji nisu pružali otpor.

1922. - Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija italijanska vlada podnijela ostavku.

1935. - Predat u saobraćaj željezničko-drumski "Pančevački most kralja Petra Drugog" na Dunavu kod Beograda, iz čijeg je naziva po dolasku komunista na vlast poslije Drugog svjetskog rata izbačeno kraljevo ime.

1956. - Poslije plebiscita na kojem su stanovnici oblasti Sar glasali za priključenje Zapadnoj Njemačkoj, vlade u Bonu i Parizu sporazumom definitivno riješile problem sporne teritorije. Sar je vraćen Njemačkoj, ali je do kraja 1959. ostao u privrednoj uniji sa Francuskom.

1966. - Generalna skupština UN oduzela južnoj Africi starateljski mandat nad jugozapadnom Afrikom.

1971. - Vlada Konga saopštila da je naziv te afričke zemlje promijenjen u Republika Zair.

1973. - Mirovne snage UN stigle u Kairo da bi obezbijedile liniju razdvajanja između egipatskih i izraelskih snaga.

1978. - Egipatski predsjednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.

1991. - Sovjetska republika Turkmenistan proglasila nezavisnost od Moskve.

1996. - U kairskom predgrađu Heliopolis srušila se stambena zgrada i usmrtila 64-oro ljudi.

1998. - Gerhard Šreder preuzeo dužnost kancelara Njemačke, dan poslije ostavke Helmuta Kola, poraženog na izborima prethodnog mjeseca.

1999. - Naoružani napadači upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsjednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamjenika i jednog ministra.

2003. - Italijanski karabinjeri uhapsili na Kačaniku na Kosmetu petoricu Albanaca, koji su osumnjičeni za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u zapadnoj Makedoniji i na jugu Srbije.

2009. - Bivši predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić oslobođena iz švedskog zatvora Hilsenberg nakon što je odslužila dvije trećine kazne.

Dogodilo se na dan 28. oktobar

1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristifor Kolumbo na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom Španije.

1704. - Umro engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za vjersku toleranciju i poštivanje mišljenja i opredjeljenja drugih, za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi", "Vaspitanje".

1716. - Umro srpski pomorac i matematičar Marko Martinović, ruski knez, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji podučavao je i mladiće iz Rusije, primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih škola na Jadranu.

1746. - Peruanski gradovi Lima i obližnji Kaljao razoreni u zemljotresu koji je usmrtio najmanje 18.000 ljudi.

1836. - Proglašena federacija Perua i Bolivije.

1884. - Rođen srpski kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao je beogradski orkestar "Kolegijum muzikum" kojim je i dirigovao. Stvarao je pod uticajem romantizma, impresionizma i ekspresionizma i inspirisao se narodnom muzikom. Djela: klavirske kompozicije "Četiri komada", "Melodije i ritmovi sa Balkana", horovi "Muva i komarac", "Pir iluzija", ciklus solo pjesama "Pred veličanstvom prirode", muzikološki spisi "Osnovi muzičke umetnosti", "Studije i članci, 1-3".

1886. - Na ostrvu Bidl u Njujorškoj luci predsjednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.

1891. - U Japanu u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi.

1914. - Rođen američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dječije paralize, epohalno otkriće koje je na minimum smanjilo opasnost od opake bolesti.

1915. - Povlačeći se sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu, samoubistvo izvršio srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se djelima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje života i svijeta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Djela: romani "Došljaci", "Čedomir Ilić", zbirka pripovijedaka "Kad ruže cvetaju", crtice "Pod životom", "Vite fragmenta".

1918. - Poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu u Pragu Nacionalni komitet proglasio da preuzima vlast i ubrzo je stvorena Čehoslovačka sa predsjednikom Tomašem Garigom Masarikom.

1919. - U SAD stupio na snagu zakon o prohibiciji, kojim je zabranjena prodaja pića s više od pola procenta alkohola.

1922. - U Napulju počeo "Marš na Rim" oko 40.000 "crnokošuljaša", pripadnika oružanih odreda Benita Musolinija, čime je izvršen fašistički udar u Italiji. Musolini je dva dana kasnije prisilio kralja Vitorija Emanuela Trećeg da mu povjeri mandat za sastav vlade i tako je legalizovan fašistički režim koji je vladao Italijom do jula 1943.

1923. - Umro srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Djela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske".

1924. - Rođen srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. vijeku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa, uključujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan", za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je donio prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svjetskom prvenstvu i tutule prvaka Evrope 1977. i svijeta 1978. U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali "Profesor" i bio je učitelj plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku 1998. uvršten je u čuvenu "Kuću slavnih" u američkom gradu Springfild, kolijevci košarkaške igre.

1932. - Rođen kiparski državnik Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije poslije sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države je postao 1977, poslije smrti predsjednika arhiepiskopa Makariosa Trećeg.

1940. - Fašistička Italija počela napad na Grčku, pod izgovorom da Grčka namjerava da napadne Albaniju, tada pod patronatom Rima. Grci su u protivofanzivi, koja je trajala cijele zime, prodrli duboko u Albaniju i nanijeli fašistima ozbiljne poraze, ali kad je Njemačka napala Grčku poslije okupacije Jugoslavije 1941, Italijani su uz pomoć Nijemaca prinudili Grčku na kapitulaciju.

1962. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov saopštio da je naredio povlačenje raketa s Kube, poslije čega je predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi izjavio da će obustaviti blokadu tog karipskog ostrva, čime je splasnula napetost u odnosima Moskve i Vašingtona i otklonjena opasnost od izbijanja novog svjetskog sukoba.

1992. - Kopredsjednici Ženevske konferencije o prethodnoj Jugoslaviji Sajrus Vens i lord Dejvid Oven objavili prijedlog ustavnog uređenja za bivšu Bosnu i Hercegovinu, prema kojem bi ona bila decentralizovana i podijeljena na deset autonomnih regiona.

1995. - U požaru koji je izbio u metrou glavnog grada Azerbejdžana - Bakuu poginulo je 289 ljudi.

1996. - Iznenađujućim izbornim trijumfom Laburističke partije, vođa te stranke Alfred Sant postao premijer Malte, Maltežani su odbacili članstvo u Evropskoj uniji.

2003. - Predrag Banović, koji je 26. juna priznao krivicu za progon nesrpskog stanovništva u logoru "Keraterm" kod Prijedora, osuđen pred Haškim tribunalom na osam godina zatvora.

2003. - Na pruzi Kosovo Polje - Peć, nakon više od pet godina, ponovo uspostavljen željeznički saobraćaj.

2004. - Vlada RS prihvatila konačni izvještaj Komisije za istraživanje događaja na području Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

2006. - Građani Srbije na referendumu potvrdili novi Ustav.

Dogodilo se na dan 29. oktobar

1321. - Umro srpski kralj Stefan Milutin Nemanjić, koji je Srbiju učinio najmoćnijom državom na Balkanu, što je njegovom unuku Dušanu omogućilo da stvori carstvo. Na Saboru u Deževu 1282. prijesto mu je na osnovu sporazuma ustupio stariji brat Dragutin, koji je zadržao samo sjeverne krajeve Srbije. Koristeći borbu dinastija Anžujaca i Paleologa, osvojio je znatan dio Makedonije, prenio prijestonicu u Skoplje i namjeravao da srpsku državu širi prema Egejskom moru. Bio je u neprijateljstvu sa Romejom do 1299. godine - kad se oženio maloljetnom romejskom princezom Simonidom. Bogati rudnici srebra donosili su mu obilna sredstva za naoružanje i držanje jake najamne vojske i omogućili da pomaže razvoj umjetnosti i književnosti i zida crkve i manastire širom Srbije.

1507. - Rođen španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo Alba, koji je kao namjesnik Nizozemske inkvizitorskim terorom izazvao 1565. rat za oslobođenje, okončan 1581. njenim otcjepljenjem od Španije. Osvojio je 1581. Portugaliju, u kojoj je počinio krvave pokolje.

1811. - Rođen francuski socijalista-utopista Žan Žozef Šarl Luj Blan, koji je tvrdio da socijalističko društvo može biti stvoreno mirnim putem, uz pomoć države, osnivanjem "zadružnih radionica" i zemljoradničkih komuna. Djela: "Organizacija rada", "Istorija deset godina, 1830-1840.", "Istorija Francuske revolucije".

1814. - Prvi parni ratni brod "Fulton", koji je konstruisao Robert Fulton, isplovio je iz njujorške luke.

1888. - U Carigradu potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj "kanal treba da bude slobodan i otvoren za sve trgovačke i ratne brodove bez razlike na zastavu, kako za vrijeme rata tako i u miru". To je poštovano, osim u ratu, kad je kanal zatvaran za neprijatelje Velike Britanije, tada "tutora" Egipta.

1889. - Umro ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. vijeku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos umjetnosti prema stvarnosti" insistirao je na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući, pri tome, analizu umjetničkih elemenata književnog djela. U romanu "Šta da se radi" vatreno je propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala djela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".

1897. - Rođen njemački ratni zločinac Jozef Gebels, ministar propagande nacističkog Trećeg rajha.

1910. - Rođen engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija je knjiga "Jezik, istina i logika" svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. Ostala djela: "Zasnivanje empirijskog znanja", "Problem saznanja", "Pojam osobe".

1911. - Umro američki novinar mađarskog porijekla Džozef Pulicer, začetnik "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Emigrirao je mlad u SAD, učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "Vorld" i "Ivning vorld" u Njujorku i "Post-dispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. godine osnovao je prvu novinarsku školu.

1918. - Hrvatski sabor poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu proglasio otcjepljenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od Habsburške Monarhije radi priključenja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, što je propraćeno velikom manifestacijom ispred zgrade Sabora u Zagrebu.

1923. - Turska proglašena republikom, a general Mustafa Kemal, od 1930. nazvan Ataturk, prvim predsjednikom.

1929. - Krah Njujorške berze, poznat kao "crni utorak", označio je početak velike krize američke privrede, u kojoj su padale pod stečaj krupne banke i najmoćnije kompanije, a hiljade sitnih poslovnih ljudi doslovno dovedeno na prosjački štap. Nastupila je epoha samoubistava, najgorih slutnji i krajnjeg beznađa. Industrijska proizvodnja je pala u razvijenim zemljama na nivo s početka vijeka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.

1936. - U prvom vojnom udaru u arapskom svijetu general Bakr Sidki oborio iračku vladu.

1950. - Umro švedski kralj Gustav Peti, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti osigurao neutralni status Švedske u oba svjetska rata.

1956. - Iskoristivši francusko-britanski napad na Egipat, izraelska armija je prodrla na Sinaj i brzo porazila slabe egipatske snage. Rat, koji su dvije zapadne zemlje povele radi zaštite političkih i ekonomskih interesa na Suecu, završen je početkom novembra, poslije intervencije UN i oštrih upozorenja SSSR i SAD.

1957. - Diktator Fulhensio Batista suspendovao kubanski ustav.

1962. - SAD su obustavile pomorsku blokadu Kube na zahtjev generalnog sekretara UN U Tanta. SAD su blokirale Kubu zbog instalisanja sovjetskog raketnog oružja na ostrvu, čime je izazvana Karipska kriza, okončana prethodnog dana sporazumom američkog i sovjetskog lidera - Džona Ficdžeralda Kenedija i Nikite Sergejeviča Hruščova o povlačenju raketa i obustavi blokade.

1964. - Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promijenili naziv u Tanzanija.

1988. - Prvi sovjetski raketoplan "buran" poletio sa Zemlje.

1996. - U Beču održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umjetničkih djela, koja su od austrijskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu oteli austrijski i njemački nacisti, a prihod je namijenjen ljudima koji su preživjeli holokaust.

1998. - Veteran američke astronautike Džon Glen je u 77. godini života spejs šatlom "Diskaveri" ponovo poletio u kosmos, 36 godina poslije njegove prve kosmičke misije.

2004. - Lideri EU potpisali novi Ustav Unije na ceremoniji u Rimu.

2006. - Georgi Parvanov ponovo izabran za predsjednika Bugarske.

Dogodilo se na dan 30. oktobar

1735. - Rođen američki državnik Džon Adams, prvi potpredsjednik SAD i predsjednik od 1797. do 1801, jedan od autora Deklaracije nezavisnosti 1776. On je jedini američki predsjednik čiji je sin takođe bio šef države - Džon Kvinsi Adams od 1825. do 1829.

1751. - Rođen engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".

1762. - Rođen francuski pisac Andre de Šenije, jedan od najvećih pjesnika 18. vijeka, ali su ga zbog snage osjećanja i povremeno ličnog tona mnogi romantičari smatrali svojim pretečom. Bio je sjajno obrazovan, a u salonu svoje majke rano je došao u dodir s najboljim helenistima tog doba. U uvjerenju da se nove misli najbolje mogu iskazati u formi antičkih rodova, pisao je nadahnute elegije, himne, ode, pjesme. Pozdravio je početak Francuske revolucije, ali se kao legalista odupro teroru, pišući oštre satirične stihove. Pogubljen je na giljotini 1794, dan prije pada jakobinskog vođe Maksimilijana Robespjera. Djela: pjesme "Poslanica o mojim djelima", "Hermes", "Amerika", "Mlada Tarantinka", "Nera", "Slijepac", "Mlada zatočenica", "Jambi".

1864. - Potpisan Bečki mir, kojim je Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.

1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila" u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je početa 1851. na Zelenom Vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, poslije gostovanja novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović je donio odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol-kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.

1871. - Rođen francuski pisac Pol Valeri, izuzetan stilista, jedan od najvećih evropskih liričara 20. vijeka, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta. Nastavio je poeziju simbolista, dajući joj nove misaone tonove i strožu formu, a pisao je stilski briljantno uglačanu prozu. Djela: poeme "Mornarsko groblje", "Mlada Parka", eseji "Uvod u metod Leonarda da Vinčija", "O plesu".

1874. - Rođen srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Sprske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Djela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O porijeklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vjere i drugim etnološkim problemima".

1905. - Ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov "Oktobarskim manifestom" ponudio šire biračko pravo, izabrani parlament /Duma/ sa zakonodavnom vlašću i garanciju građanskih sloboda.

1905. - U Beogradu osnovano Kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva su osnovana i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena poslije Drugog svjetskog rata.

1910. - Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti je doživio priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena medalja "Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".

1918. - Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala je da postoji Otomanska imperija. Na osnovu akta o kapitulaciji Turska je morala da raspusti vojsku, otvori pobjednicima prolaz kroz Crno more, pristane na okupaciju Carigrada i Bosforskog moreuza, povuče se iz Arabije, Mesopotamije, Sirije, Jermenije i dijela Kilikije.

1918. - Slovačka proglasila otcjepljenje od Mađarske i ujedinjenjem sa Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu.

1922. - Poslije "Marša na Rim", kojim su fašisti zaplašili režim i dvor, Benito Musolini je formirao vladu.

1932. - Rođen francuski filmski režiser Luj Mal, koji je posebno insistirao na intelektualizmu. Filmovi: "Lift za gubilište", "LJubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mjesec", "Atlantik siti".

1938. - Orson Vels objavio na njujorškom radiju CBS radio-igru "Rat svjetova" na osnovu teksta Herberta Džordža Velsa. Napad Marsovaca na Zemlju prikazan je tako uvjerljivo da su milioni Amerikanaca pomislili da je riječ o stvarnom događaju, što je izazvalo nevjerovatan haos i paniku u tom dijelu SAD.

1944. - Njemački vojnici su u Risnu u Drugom svjetskom ratu ubili 42 civila. Najstarija žrtva u tom gradu u Boki Kotorskoj je imala 80, a najmlađa godinu dana.

1967. - Prvi put u istoriji kosmonautike sovjetski naučnici su letjelicama "Kosmos 186" i "Kosmos 188" izveli spajanje i razdvajanje vještačkih satelita.

1973. - Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.

1975. - Teško bolesnog diktatora Fransiska Franka na čelu Španije zamijenio princ Huan Karlos.

1975. - Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije "Ineks-Adria", u kojem je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su ljetovali na Jadranu.

1983. - Na prvim izborima poslije deset godina vojne diktature Argentinci su glasali za nacionalne, oblasne i opštinske organe vlasti.

1995. - Na referendumu o nezavisnosti kanadske provincije Kvebek minimalnom većinom pobijedili protivnici otcjepljenja.

1998. - U požaru u makedonskom klubu - iznajmljenom za tu priliku kurdskoj omladini - u švedskom gradu Geteborg poginulo 63 ljudi.

2000. - Na gradskom banjalučkom groblju privremeno sahranjeni posmrtni ostaci 450 neidentifikovanih srpskih boraca i civila.

2001. - Haški istražioci počeli sa iskopavanjem masovnih grobnica u Gračcu u Lici, u kojima je pokopano najmanje stotinu tijela, uglavnom Srba, ubijenih za vrijeme i nakon akcije hrvatske vojske "Oluja".

2003. - Narodna skupština RS saglasila se da svoje nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu BiH.

2003. - Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,6 miliona evra, namijenjenih uspostavljanju Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH, što je dovoljno za prve dvije godine rada.

2009. - Eksperti OHR-a označili dio bošnjačkog političkog rukovodstva, vjerske vođe i vodeće biznismene u Sarajevu kao dio političko-kriminalne mreže u Federaciji BiH i o tome obavijestili evropske diplomate.

Dogodilo se na dan 31. oktobar

1517. - Vođa njemačke reformacije Martin Luter na vratima rimokatoličke katedrale u Vitenbergu istakao 95 teza o reformi crkve, čime je u njemačkim zemljama otpočela protestantska vjerska reformacija i široki narodni pokret protiv papske vlasti.

1517. - Umro italijanski slikar fra Bartolomeo, jedan od posljednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča baroka. Najviše je slikao religiozne teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije. Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. u dominikanski manastir, ali ga je četiri godine kasnije Rafael ubijedio da nastavi da slika.

1632. - Rođen holandski slikar Jan fan Delft Fermer, majstor u slikanju svjetlosti, koji se ubraja među najveće umjetnike u istoriji slikarstva iako je izradio samo oko 40 slika. Njegove kompozicije odlikuju harmoničnost, produhovljenost i poetičnost, matematička tačnost, blistav plemeniti kolorit i svjetlost koja obavija svaki predmet. Djela: "Žena s pismom", "Djevojka s đerdanom", "U ateljeu", "Mljekarka", "Čas muzike", "Djevojka s turbanom", "Pogled na Delft", "Uličica u Delftu".

1795. - Rođen engleski pisac Džon Kits, jedan od najvećih pjesnika engleske književnosti, čije stihove odlukuju izuzetna melodičnost i sažet i veoma izražajan pjesnički idiom. Pokloništvo pred antičkom kulturom spojio je sa novom osjećajnošću modernog čovjeka i s fluidnim, mada simetričnim oblicima koje je pretežno sam stvorio. Njegovi soneti, spjev "Endimion", pjesme "Oda slavuju", "Oda grčkoj urni", "Oda jeseni" među najljepšim su poetskim djelima napisanim na engleskom jeziku, a "Pisma" su značajan prilog razvitku novije estetičke misli.

1851. - Umro srpski pisac Petar Drugi Petrović Njegoš, crnogorski vladar i vladika, prema većini književnih kritičara najveći srpski pjesnik, čija je kruna stvaralaštva nenadmašni spjev "Gorski vijenac". U osnovi je refleksivno-lirski pjesnik, što je uočljivo i u njegovim najvažnijim djelima, iako ona imaju epsko-dramski oblik, a njegov jezgroviti stil je obojen snažnim elementima mirnog klasičnog stiha i svježinom narodne pjesme. Rade Tomov Petrović - iz porodice koja je Crnoj Gori više od sto godina davala vladike - dobio je monaško ime po stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru Prvom, koji ga je odredio za nasljednika. Školovao se u Cetinjskom manastiru i u Toploj kod Herceg Novog, a učitelj mu je bio i Sima Milutinović - Sarajlija, koji ga je uputio u istoriju, filozofiju i književnost. Kao državnik je položio temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo poreze i izdejstvovao veću pomoć Rusije, ali nije ostvario san da zajedno sa Srbijom oslobodi Bosnu i Hercegovinu. Takođe je podigao prvu osnovnu školu, a 1834. je osnovao štampariju. Ostala djela: filozofski ep "Luča mikrokozma", spjev "Lažni car Šćepan Mali", misaone i lirske pjesme.

1871. - Na osnovu Ustava iz 1869. godine donesen prvi zakon o poroti u Srbiji, koji je stupio na snagu 1. januara 1872, poslije čega su sudske funkcije počeli da obavljaju i ljudi iz naroda.

1887. - Rođen kineski generalisimus Čang Kaj Šek, koji je uz pomoć Zapada, posebno SAD, 47 godina diktatorski vladao, najprije Kinom, potom Tajvanom, gdje je s pristalicama pobjegao kad su ga porazili komunisti. Poslije smrti vođe Kuomintanga i predsednika Kine Sun Jat Sena /1925/ izvršio je vojni udar u Kantonu u martu 1926. i započeo borbu protiv lijevog krila Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Uprkos ogromnoj materijalnoj pomoći SAD, njegov režim je krahirao u pokušaju da uguši revoluciju koju je predvodio lider komunista Mao Ce Tung. U februaru 1950. s ostatkom trupa prešao je na ostrvo Formoza /sada Tajvan/, na kojem je uspostavio tzv. Repubiku Kinu, kojom je vladao do smrti 1975.

1918. - Poražena Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu u Puli predala Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca sve brodove i opremu i utvrđenja u Kotoru, Šibeniku, Rijeci, Puli i Trstu. Nova država je dobila 300 plovila, uključujući 12 bojnih brodova, 11 krstarica, 56 torpiljerki i 18 razarača. Sljedeće noći italijanski diverzanti su potopili bojni brod "Viribus unitis", na kojem su poginuli prvi komandant jugoslovenske mornarice admiral Janko Vuković i 350 mornara.

1918. - U atentatu ubijen bivši mađarski premijer grof Ištvan Tisa, nosilac politike ugnjetavanja nemađarskih naroda u Austro-Ugarskoj.

1918. - U Temišvaru proglašena tzv. Banatska republika, u uzaludnom pokušaju Mađarske da zadrži sjeverni Banat i zaustavi opredjeljenje Srba i drugih žitelja Vojvodine za južnoslovensku državu.

1922. - Rođen kambodžanski princ Norodom Sihanuk, koji je na prijesto stupio 1941. i 1954. proglasio nezavisnost Kambodže od Francuske. Osnovao je stranku Sargkum koja je 1955. i 1958. dobila izbore, na osnovu kojih je postao premijer. Poslije očeve smrti vratio se 1960. na prijesto, a 1970. ga je zbacio general Lon Nol, u državnom udaru izvedenom na mig SAD. Za predsjednika Kampućije, kako su Kambodžu preimenovali "Crveni Kmeri", izabran je 1975, ali je idila s tom maoističkom frakcijom - tokom čije je strahovlade od 1975. do 1978. ubijeno između milion i dva miliona ljudi - brzo okončana i 1976. je napustio zemlju. "Crveni Kmeri" su zbačeni vojnom intervencijom Vijetnama krajem 1978, a on je 1982. postao predsjednik antivijetnamske koalicione vlade. Poslije niza burnih političkih promjena 1993. je ponovo postao kralj Kambodže.

1925. - Reza šah preuzeo prijesto Irana i osnovao dinastiju Pahlavi, koja je vladala tom zemljom do islamske revolucije 1979.

1926. - Umro američki mađioničar, porijeklom mađarski Jevrejin Hari Hudini, najpoznatiji mađioničar 20. vijeka. Rođen je kao Erih Vajs, a ime je promijenio u čast francuskog mađioničara Žana Ežena Robera Hudina.

1944. - Nijemci u Drugom svjetskom ratu poslije gubitka Beograda, između Dunava, bosutskih šuma i rijeke Save izgradili šest linija odbrane u dubini oko sto kilometara i formirali Sremski front. Poslije krvavih borbi front je probijen 12. aprila 1945, čime su počele završne operacije za oslobođenje Jugoslavije, ali je cijena bila strašna: na "sremskoj klanici" poginulo je najmanje 30.000 mobilisanih srbijanskih mladića poslatih u borbu praktično bez obuke.

1952. - SAD na pacifičkim Maršalskim ostrvima izvele prvu probu hidrogenske bombe.

1961. - Tijelo sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Džugašvilija /Staljin/ sklonjeno je iz mauzoleja na Crvenom trgu i sahranjeno uz zidine Kremlja.

1972. - Umrla Beta Vukanović, srpski slikar njemačkog porijekla, koja je tokom skoro 80 godina naslikala impozantan broj ulja, akvarela i crteža i kao pedagog uticala na generacije srpskih slikara. Na studijama slikarstva u Minhenu upoznala je budućeg supruga Rista Vukanovića, takođe slikara. S njim je 1898. došla u Beograd, kojem je ostala privržena do kraja života i s velikom predanošću je učestvovala u umjetničkom životu patrijarhalne Srbije. Zaslugom tog umjetničkog para Beograd je dobio slikarsku školu, koja je prerasla u Umjetničku školu. Jedan je od osnivača "Lade" i "Cvijete Zuzorić" - društva srpskih umjetnika, slikara i vajara i začetnik za ono doba relativno smjele karikature. Isprva je slikala u maniru impresionista, ali se kasnije približila čvršćoj realističkoj formi.

1984. - Indijskog premijera Indiru Gandu ispred rezidencije u Nju Delhiju ubili Siki - ekstremisti, pripadnici lične garde. Studirala je u Švajcarskoj i na Oksfordu, ali je glavna politička i životna iskustva stekla uz oca, prvog premijera Indije i jednog od osnivača Pokreta nesvrstanih Džavaharlala Nehrua. Postala je 1955. član Izvršnog komiteta vladajuće Kongresne stranke, za predsjednika stranke je izabrana 1959, a u vladu je ušla poslije očeve smrti 1964. kao ministar informacija. Na funkciji premijera bila je, uz trogodišnji prekid, od 1966. do kraja života.

1991. - Na prvim višepartijskim izborima u Zambiji vođu u borbi za nezavisnost i prvog predsjednika Keneta Kaundu pobijedio Frederik Čiluba.

1993. - Umro italijanski filmski režiser i scenarista Federiko Felini, jedan od najvećih sineasta 20. vijeka. Poslije Drugog svjetskog rata je na početku karijere bio jedan od najistaknutjih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni prepoznatljiv stil, stvarajući autobiografske filmove neponovljivog šarma u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz "felinijevski" skovan da opiše njegov manir stvaranja filmskih snoviđenja i halucinacija u inače uobičajenim okolnostima. Filmovi: "Svijetla varijetea", "Dangube", "Ulica" /nagrada "Oskar"/, "Probisvijet", "Kabrijine noći" /"Oskar"/, "Sladak život" /prva nagrada u Kanu/, "Osam i po" /nagrada "Oskar"/, "Đulijeta i duhovi" /nagrada "Zlatni globus"/ "Klovnovi", "Satirikon", "Amarkord", "Kazanova", "Grad žena", "Brod plovi", "Džindžer i Fred".

1995. - Šestočlana delegacija Republike Srpske /RS/ i SR Jugoslavije otputovala iz Beograda u SAD na pregovore o postizanju mirovnog sporazuma za bivšu BiH, koji su održani u vazduhoplovnoj bazi "Rajt Peterson" u Dejtonu. Tročlanu delegaciju RS činili su potpredsjednik RS Nikola Koljević, predsjednik Narodne skupštine Momčilo Krajišnik i ministar inostranih poslova Aleksa Buha. U jugoslovenskom pregovaračkom timu bili su predsjednici Srbije i Crne Gore Slobodan Milošević i Momir Bulatović, te ministar inostranih poslova SR Jugoslavije Milan Milutinović.

1996. - Umro francuski filmski režiser Marsel Karne, koji je dao pečat epohi "crnog realizma". Njegove filmove odlikuju poetski realizam, znalačko stvaranje atmosfere i plastična vrijednost slike. Filmovi: "Obala u magli", "Hotel `Sjever`", "Dan se rađa", "Večernji gosti", "Djeca raja", "Varalice", "Tereza Raken".

1996. - Brazilski putnički avion "foker-100" srušio se u blizini Sao Paola odmah poslije polijetanja, usmrtivši svih 96 ljudi u letjelici i još pet na tlu.

1999. - Šiptarski teroristi vatrenim oružjem pokušali da ubiju predsjednika Izvršnog odbora Srpskog nacionalnog vijeća Kosova i Metohije Momčila Trajkovića. Pucajući kroz vrata njegovog stana u centru Prištine, ranili su ga.

1999. - Tokom 113. fudbalskog derbija "Partizana" i "Crvene zvezde" od svijetleće rakete poginuo je učenik Aleksandar Radović, što je prvi slučaj nasilne smrti na fudbalskim utakmicama u Jugoslaviji.

2006. - Suđenje Ramizu Delaliću, optuženom za ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića 1. marta 1992. godine na sarajevskoj Baš-čaršiji, iznova počelo pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

2007. - Španski sud proglasio krivim 21 lice, koliko ih je optuženo za učešće u bombaškim napadima na vozove u Madridu, kada je poginula 191 osoba, a povrijeđeno više od 1.800.