Zaboravljeni atlas srpskog naroda




ZAŠTO SE IME I DELO JOVANA CVIJIĆA, UTEMELJIVAČA SRPSKE NAUČNE GEOGRAFIJE, TAKO RETKO SPOMINJE


Da nije izložbe u galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti posvećene Jovanu Cvijiću i veku i po od njegovog rođenja (prethodno i naučne konferencije istim povodom u SANU), niko se ne bi ni setio ovog znamenitog naučnika. Cvijić svakako spada u grupu nepravedno zaboravljenih umova Srbije, koji je platio cenu svog znanja, uspeha i patriotizma. O njemu i njegovom delu vrlo malo se uči u školama, na fakultetima još manje! Da se rodio negde drugde, a ne u Loznici, svaka stopa kojom je hodao bila bi ispisana zlatnim slovima.


- To je, nažalost, tačno - kaže Tatjana Korićanac, autor izložbe o Cvijiću i direktor Muzeja grada Beograda. - Cvijić je, kao i mnogi drugi uspešni Srbi, platio cenu našeg celokupnog odnosa prema svemu vrednom što je izrodila naša nacija. Cvijić, iako je živeo u 19. veku i na početku dvadesetog, bio je istinski renesansni čovek. Svestrani poznavalac i izuzetno obrazovan čovek, ali istovremeno veoma patrijarhalan. Njegova majka je bila nepismena kao i Pupinova, ali je veoma dobro znala koliko su škola i poznavanje stranih jezika važni za razvoj jednog čoveka. Tu i takvu svesnu Srbiju iz nekog razloga gurnuli smo po strani i dozvolili da nam uzor postane nešto što ne zaslužuje pažnju.


Izložba otvorena u galeriji SANU, pod naslovom Beogradski atlas Jovana Cvijića, možda je prilika da se mnogi upoznaju sa radom i delom ovog jedinstvenog naučnika koji je, između ostalog, i dva puta bio rektor Beogradskog univerziteta i dva puta predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti. Kako je veoma teško na malom prostoru sabrati sve šta je Cvijić u svom obilju istraživačkih rezultata i otkrića objavio, pomenućemo „Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije“, kao i prvi veliki „Atlas jezera Makedonije, Stare Srbije i Epira“. Bio je osnivač Srpskog geografskog društva i Geodetskog zavoda.


- Gotovo sve što je Cvijić u svojim delima objavljivao bilo je nepoznato u tadašnjoj nauci - nastavlja Korićanac. - Veliki broj posetilaca Izložbe, kao i knjiga utisaka, najbolje govore da je naš narod iskreno željan znanja i saznanja o tome ko su bili naši istinski velikani. Zahvaljujući Cvijiću, imamo egzaktne podatke o etničkoj strukturi naroda koji su živeli na prostorima Makedonije, Kosova i Metohije, Srbije i tako možemo da imamo jasnu etničku sliku o svemu, pa i o raspoređenosti starih kultura, stepenu prosvećenosti, nivou privrednog razvitka, tipova i položaja naselja, kao i o izgledu kuća. Nadam se da će obnova njegove kuće na Kopitarevoj gradini u Beogradu koja je u toku, kao i ova izložba, doprineti približavanju Cvijića običnoj javnosti, ali i stručnoj. Kao što je serija o profesoru Vujiću na popularan način donekle oživela sećanja na Cvijića.


Malo je poznato da su Cvijićevi naučni rezultati, kao i on sam svojim učešćem na Mirovnoj konferenciji posle Prvog svetskog rata, doprineli da u sastav države Srba, Hrvata i Slovenaca uđu Banat, Bačka, Baranja i Bledski trougao (Bled, Bohinj i Triglav).


- To samo govori koliko su Cvijić i njegov rad bili uvažavani u svetu - objašnjava autorka Izložbe. - Cvijić u suštini predstavlja atlas srpskog naroda, njegovu ličnu kartu koju uvek moramo nositi sa sobom gde god da se krećemo. Zato zaslužuje da ga stalno spominjemo, a ne samo kad su nekakve prigodne godišnjice.


Prilika da se zamislimo


Predsednik SANU, Vladimir Kostić, povodom 150 godina od rođenja naučnika Jovana Cvijića, rekao je da je ovo dobra prilika „da se zaćuti, zamisli i pokloni pred velikim primerom“ i ukazao da se Cvijić kao veliki naučnik i politički angažovao i da je sadašnja mantra srpskih intelektualaca da ih politika ne interesuje, jednaka „zabijanju glave u pesak“.

S. Škoro/zov.rs