Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Lekovite biljke
Povecaj Tekst Smanji Tekst

  1. Dobro Došli na Radio Šumadinac forum.

    Trenutno pregledate forum naše zajednice kao gost, što vam daje ograničen pristup većini diskusija. Registacijom koja je besplatna dobijate mogućnost da postavljate teme, privatno komunicirate sa drugim članovima (PP), odgovarate na ankete, uploadujete, i pristup mnogim drugim posebnim delovima. Registracija je brza, jednostavna i apsolutno besplatna i zato Vas molimo, pridružite našoj zajednici danas!!

    Ukoliko imate bilo kakvih problema sa procesom registracije ili vašim nalogom za prijavljivanje, kontaktirajte nas.
+ Odgovor Na Temu + Kreiraj Novu Temu
Strana 1 od 2 1 2 ZadnjaZadnja
Prikaz rezultata 1 do 10 od 16
  1. #1
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    srce Lekovite biljke

    Timijan

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Timijan je sastojak mešavine čajeva protiv kašlja, a eterično ulje se primenjuje kao antiseptik. Osušeni timijan koristi se kao začin. Samonikla vrsta T. serpyllum u našim krajevima se naziva narodnim imenom «majčina dušica».

    Morfološke karakteristike timijana
    Timijan je višegodišnja vrsta, stabljike su uspravne i granaju se od korena oblikujući polužbun visok 25-30 cm. Primarna stabljika je dopola odrvenela, a zeljasti deo je karakteristične tamnocrvene boje. Sa naličja listovi su obrasli gustim sivim dlačicama koje na vrhu imaju kvržice pune eteričnog ulja. Listići su sitni, eliptični i većinom sedeći, dugi 4-10 mm. Klasasti cvasti stvaraju se na vrhu stabljika, a sastavljeni su od bledoružičastih cvetića dužine 3-6 mm. Plodići su mahune, vrlo sitni, tamnosmeđi. Masa 1 000 semena je 0,25-0,28 g. Duže vreme cveta i sazreva. Sitno seme je sklono osipanju što predstavlja problem kod gajenja biljaka za seme. Biljka ima prijatan miris i aromu. Seme timijana klijavo je 2-3 godine, a u povoljnim uslovima proklija za dva do tri nedelje. U početku raste vrlo sporo i ne podnosi zasenjene površine. Rano u proleće druge godine biljke su u punoj vegetaciji. U maju cvetaju, a tada se i kose, da bi u septembru sazrele za drugi otkos.

    Agroekološki uslovi gajenja timijana
    Timijan dobro podnosi sušu jer je termofilna i fotofilna biljka. Niske zimske temperature bez snežnog pokrivača na rastresitim zemljištima mogu naneti veće štete usevu. Na hladnim, vlažnim zemljištima timijan trune, na siromašnim ne daje prinos, a najbolje uspeva na černozemu dobre strukture, uz dobru obezbeđenost hranjivim elementima.

    Tehnologija gajenja timijana
    Plodored
    Timijan je višegodišnja biljka koja ne ulazi u redovni plodored. Tek posle 3-4 godine može se uzgajati na istom mestu. Timijan ne zagušuje korove i zemljište ne sme biti zaraženo višegodišnjim korovskim vrstama o čemu treba voditi računa kod izbora površine za rasad.

    Priprema zemljišta
    Za sadnju je potrebno duboko zimsko oranje. Sa što manje operacija obrađuje se zemljište u rano proleće kako bi se očuvala vlažnost nakupljena zimi. Zemljište mora biti ravno, sitnomrvičasto, vlažno i rastresito do dubine 12 cm.

    Ishrana biljke
    Za dobar prinos lekovite supstance i eteričnog ulja treba pažlljivo izbalansirati đubrenje. Tako se u jesen pre dubokog oranja u zemljište po hektaru unosi 40 kg azota i 60-80 kg fosfora i kalijuma. U proleće se pre sadnje dodaje druga trećina od 40 kg azota i isto toliko posle prvog košenja. Idućih godina usevi se đubre u jesen ili rano u proleće sa po 30-50 kg svih triju osnovnih elemenata po hektaru.

    Nega useva
    Timijan nema bujnu stabljiku koja bi zagušila korov, stoga je borba protiv korova osnovna nega. Ukoliko se pojave višegodišnji korovi obavlja se i međuredna kultivacija, a obavezna je radi provetravanja zemljišta. Najbolje je je obaviti u jesen posle đubrenja.

    Razmnožavanje timijana
    Timijan se može razmnožavati vegetativno delenjem starih bokora i generativno, semenom. Vegetativno razmnožavanje se retko primenjuje jer nije ekonomično. Seme se seje direktno u zemljište ili u klijališta. Proizvodnja rasada je najraširenija u hladnim lejama. Setva se obavlja sejalicama za sitnozrne kulture na razmaku 25-30 cm, sa 0,8-1 g semena po m2. Seme se ne sme sejati na dubinu veću od 0,5 cm. Dok ne iznikne potrebno je održavati konstantnu vlagu zemljišta, a kasnije u zavisnosti od vremenskih prilika i stanja rasada potrebno je zalivati. Usev treba opleviti do zime. U oktobru je rasad spreman za sadnju, a može prezimiti u klijalištu i biti presađen u proleće. Razmak među redovima prilikom sadnje je 50-70 cm, a u redu 15-25 cm. Sadnice su nežne, visoke 7-10 cm i sade se po dve, tri zajedno. Za jedan hektar treba 0,5-0,6 kg semena, od čega se pripremi 160 000 do 240 000 sadnica.

    Proizvodnja semena timijana
    U urednom zasadu u kojem nema višegodišnjih vrsta proizvodi se seme. Biljke se ne kose već se ostave da seme sazre. Žetvu je najbolje obaviti u dva dela zbog produženog perioda cvetanja i sazrevanja. Kada na donjoj trećini cveta seme postane smeđe, zelena masa timijana se pokosi i ostavi raširena na ceradi da seme sazre. Zelena masa se osuši nakon dva do tri nedelje i spremna je za vršenje kombajnom. Seme koje se dobije doradi se do zadovoljavajuće čistoće i uskladišti na suvom mestu. Po hektaru se može dobiti 100 do 150 kg semena.

    Košenje zelene mase timijana
    Nadzemni delovi biljke se pokose. Jedno košenje je u prvoj godini, a u drugoj dva, u fazi cvetanja kada biljke sadrže najviše aktivnih materije. Košenje može biti ručno ili mašinsko, a visina rezidbe je 7-10 cm iznad zemljišta da bi se smanjila količina drvenastih delova u sirovini. Prve godine prinos nije veći od 6 t/ha, a u sledećim godinama proizvodnje može se dobiti 8-10 t/ha sveže zelene mase.

    agroklub.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  2.    Linkovi Sponzora

    SRB HOST

  3. #2
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Stevija

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Stevija je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Najbolje uspeva u područjima mediteranske (suptropske) i umereno kontinentalne klime, a u hladnijim područjima se gaji kao jednogodišnja biljka. U listovima stevija sadrži materije steviozid i rebaudeozid A kao i još šest drugih glikozida koji proizvode izuzetno slatki ukus. Listovi su vrlo slatki, trideset puta slađi od šećera saharoze. U uslovima veće količine sunčeve svetlosti i viših temperatura, biljka će proizvoditi veću količinu lisne mase, zbog koje se i gaji.

    Morfološke osobine stevije
    Stevija je žbunolika biljka čija stabljika može dostići od 60 do 80 cm. Listovi su zeleni, s lagano zaobljenim vrhovima, dugi 5 cm i široki 2 cm. Koren je razgranat. Semenke stevije su duguljaste i duge do tri mm. Može se razlikovati dva tipa semena – crno i belo. Crno se smatra kvalitetnijim, s obzirom na to da klijavost takvih semena iznosi 78% i dvostruko je teže od belog. Cvetovi stevije su beli i sitni.

    Agroekološki uslovi gajenja stevije
    Temperatura
    Najbolji se rezultati u gajenju stevije postižu na područjima gde se temperature kreću između 15 i 30 °C kao i gde dolazi do velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Otporna je na niske temperature, a idealna temperatura za klijanje semena je 20 °C. Temperature od oko 5 °C zaustaviće njen rast. U svom prirodnom staništu to je višegodišnja biljka koja može doživeti od 4 do 5 godina. U uslovima hladnije klime, pristupa joj se kao jednogodišnjoj kulturi, budući da se koren često uklanja iz zemlje i ostavlja za sadnju iduće godine, kako tokom zimskog perioda ne bi smrznuo.

    Voda
    Optimalna količina padavina za gajenje stevije iznosi od 1.500 do 1.700 mm godišnje. Suša izuzetno negativno utiče na biljku pa će doći do sušenja lišča, radi kojeg se stevija i gaji. Voda se u zemljištu ipak ne bi trebala skupljati oko korena, budući da će to uzrokovati njegovo truljenje.

    Zemljište
    Stevija nema velike zahteve prema zemljištu, ali preferira peščana, ilovasta i glinasta zemljišta. Važno je da je teren dobro dreniran i oceđen, a zemljište blago kiselo (pH 4 – 7,5). Potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stevija ne podnosi slana zemljišta.

    Tehnologija gajenja stevije
    Priprema zemljišta
    Duboko oranje potrebno je obaviti mesec dana pre sadnje, na dubini od 30 do 40 cm. Preporuka je pre sadnje podići gredice budući da se na taj način utiče na manje zadržavanje vode. Ukoliko postoji opasnost od suše potrebno je uvesti sistem navodnjavanja kap po kap.

    Ishrana
    Za kvalitetan prinos stevije preporuka je koristiti azot ili organska đubriva. Zemljišta slabe plodnosti svakako treba dodatno prihranjivati. Obično se preporučuje unos 20 – 40 t/ha organskog đubriva kao i 60 kg azota, 23 kg fosfora i 180 kg kalijuma po jednom hektaru površine.

    Razmnožavanje stevije
    Najveći problem pri gajenju stevije predstavlja slaba klijavost semena, što uzrokuje i njihovu visoku tržišnu cenu. Budući da crne semenke poseduju izuzetno veću klijavost od belih, na odabir semena važno je obratiti pažnju prilikom sadnje.

    Osim generativno, steviju je moguće razmnožavati i vegetativno upotrebom reznica korena. Od starije se biljke uzimaju ogranci korena i sade kao samostalne biljke.

    Setva i sadnja stevije
    Gajenje stevije iz semena trebalo bi obavljati u zatvorenom prostoru, odnosno plastenicima i staklenicima, u kojima treba odražavati temperaturu od 21 do 24 °C kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj. Rast sadnica je spor i za sedam do osam nedelja one postaju sposobne izdržati presađivanje na spoljni teren.

    Na umerenom području sadnice stevije se u maju sade u polje, kada nema opasnosti od prolećnih mrazeva. Prilikom sadnje preporuka je koristiti uzdužni razmak između biljaka od 80 do 100 cm, a poprečni od 30 do 40 cm, čime se stvara sklop od 4.000 do 6.000 biljaka na m2. Kako bi se sprečilo razvijanje korova, na teren se postavlja PE folija.

    Berba i prinos stevije
    Cvetanje stevije podstiče skraćivanje dana i ona na našem podneblju cveta od kraja leta do kasne jeseni. Berba se obavlja u septembru, a preporuka je berbu započeti neposredno nakon početka cvetanja.

    U uslovima gajenja stevije kao jednogodišnje kulture, stabljike se režu neposredno iznad površine zemlje, a ukoliko se ona gaji kao višegodišnja kultura, preporuka je ostaviti 15 cm stabljike kako bi se biljka mogla oporaviti i iznova izrasti.

    Na sadržaj glikozida u listovima utiče i doba dana kao i činjenica da je on najveći ujutro i prepodne. Stoga je berbu stevije potrebno obaviti do 11 sati prepodne. Prinos varira od 2.500 do 4.500 kg suvog lišća po hektaru. Od tone lisne mase, nastaje oko 280 kg suvog lišća.

    Upotreba stevije
    Listovi stevije upotrebljavaju se kao zaslađivači napitaka i prehrambenih proizvoda. Dobija se potpuno prirodan zaslađivač bez kalorija. Preporučuje se u ishrani dijabetičara kao zamena za druge zaslađivače, koji su u takvoj ishrani zabranjeni. Glikozidi stevije smanjuju osjećaj gladi i tako utiču na regulaciju telesne težine. Primenu pronalazi i pri regulaciji krvnog pritiska i poboljšava stanje problematične kože (ubrzava zarastanje rana, smanjuje pojave akni, zateže bore). Dokazano je njeno antivirusno i baktericidno delovanje, a pri oralnoj primeni u zubnoj šupljini utiče na smanjenje pojave karijesa i zubnog plaka. Delotvorno ublažava i stomačne probleme poput mučnine i žgaravice i podstiče varenje.

    Izvor:

    Baša, A.; Švenda, I.: Stevija – slatka revolucija, Apolinar Baša – vlastita naklada, I.T. – graf d.o.o., Zagreb, 2012.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  4. #3
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Smilje

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Smilje je trajnica koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvata preko šesto različitih vrsta rasprostranjenih širom svijeta. Najznačajnije vrste su Helichrysum arenarium – večni cvet ili peščano smilje kao i Helichrysum italicum sin. Helichrysum angustifolium – primorsko smilje s podvrstama H. italicum subsp. italicum i H. italicum subsp. microphyllum.

    Vrsta H. arenarium (peščano smilje) je prirodno rasprostanjeno od toplog suvog mediteranskog područja, preko istočne i centralne Evrope do Belgije i Holandije. Za uvođenje u poljoprivrednu proizvodnju od posebnog je značaja vrsta H. italicum. To je niži žbun koji svojim sitnim cvetićima žute boje i specifičnim prijatnim, blago oporim mirisom daje obeležja dalmatinskog krša. Primorsko smilje neizostavna je vrsta kamenjarskih pašnjaka i ostalih područja mediterana.

    Primorsko smilje je prirodno rasprostranjeno u zemljama Sredozemlja (Kipar, Grčka, Hrvatska, Italija, Francuska, Španija, Alžir, Maroko). Najpoznatije prirodno nalazište je na Korziki. Samoniklo raste na krševitom području, siromašnim peskovitim zemljištima ili na plitkim zemljištima napuštenih poljoprivrednih površina. Odgovara mu veća količina sunčevog zračenja, što određuje aromatična svojstva. Aromatična svojstva određuju primenu smilja, kao i drugih vrsta lekovitog i aromatičnog bilja u farmakološke svrhe, kozmetičkoj industriji i kulinarstvu.

    Morfološke karakteristike smilja
    Primorsko smilje (H. italicum) raste u obliku žbuna visine 30 do 70 cm, dok je vrsta peščano smilje (H. arenarium), malo niža i može narasti od 20 do 50 cm. Na razgranatim stabljikama smilja naizmenično su raspoređeni listići čvrste kutilule koji su s lica zeleni, a s naličja sivo zeleni, prekriveni sitnim dlačicama. Donji listići pri osnovi su skupljeni u rozetu. Kod vrste primorsko smilje (H. italicum) listići su uski šiljasti, dok su kod vrste peščano smilje (H. arenarium) znatno širi, izduženi ravne ivice. Deblja kutikula listova i guste dlačice na naličju koje štite u cilju smanjenja transpiracije, osiguravaju smilju prilagođenost na sušne uslove staništa, čime ga svrstavaju u skupinu kserofitskog bilja.

    Na vrhu stabljike koja je takođe prekrivena dlačicama, sitni cvetovi skupljeni su u prepoznatljive žute cvasti koje cvetaju od maja do kraja jula. Cvasti zadržavaju svoju žutu boju nakon cvetanja i sušenja, zbog čega su pod nazivom "besmrtno cveće" u antičkoj Grčkoj korišteni za izradu venaca. Svaka stabljika završava cvastima. Cvetovi žbuna su ujednačene visine jer su drške gornjih cvetova kraće, a donjih duže.

    Biljka je dvodoma. Muški cvetovi su neugledni, cevastog oblika. Nakon oplodnje cvetovi brzo sazrevaju. Plod je sitna roška (achenium). Seme je duguljasto, crno, sitno, a 1 g semena sadrži 3300-3700 zrna. Podzemni izdanak smilja je razgranat, duboko prodire u zemljište. Iz drvenastog vretenastog rizoma svake sezone se razvija više desetaka stabljika koje nose cvet. Brži protok vode osiguran je širim sprovodnim snopićima u morfologiji ksilema, čime su biljke prilagođene na sušu.

    Agroekološki uslovi gajenja smilja
    Temperatura
    Smilje podnosi visoke letnje temperature krša i kamenitih terena, traži jače sunčevo zračenje, a može podneti i oštrije zime zbog čega se izvorno nalazi i na višim nadmorskim visinama.

    Zemljište i vlažnost
    Smilje uspešno raste na lakim propusnim karbonatnim zemljištima. Dobro podnosi sušu i minimalnu količinu hranjiva plitkih zemljišta mediteranskog područja. Smilje može rasti i na plodnijim dubljim zemljištima, kojima je osigurana dovoljna količina kalcijuma. U gajenju smilja treba izbegavati zemljišta kiselije pH reakcije, zemljišta s većom količinom vlage i teška zemljišta. S druge strane, plitka, krška stenovita zemljišta moguće je privesti nameni tj. gajenju smilja. U ovakvim slučajevima zemljište varira svojom dubinom od nekoliko centimetara do nekoliko metara i nalazi se samo u pukotinama stena. Priprema plitkih stenovitih zemljišta uključuje mehanizovano usitnjavanje uz pomoć drobilica koje stene pretvaraju u šljunak koji ima krupnoću agregata od 2 mm do 75 mm. Na taj način stvoriće se supstrat pogodan za obradu i održavanje plantaže.

    Insekti
    Iako je smilje relativno otporno na bolesti i štetočine, u gajenju se mogu pojaviti gljivične bolesti kao i insekti: lisne i štitaste vaši, štitasti moljac, kalifornijski trips, lisni mineri i gusenice moljaca.

    Podizanje zasada smilja
    Smilje se gaji kao trajnica u periodu od pet do osam godina. Podizanje zasada smilja dobro je planirati nakon kultura koje za sobom ostavljaju zemljište s manje korova. Najbolje je kao predusev uzgajati leguminoze, koje će se ukloniti do kraja avgusta.

    Priprema zemljišta i đubrenje
    Priprema zemljišta uključuje oranje krajem leta ili početkom jeseni i kultivaciju zemljišta nakon oranja na jesen ili u proleće, u zavisnosti od toga hoće li se obavljati jesenja ili prolećna sadnja smilja. Đubrenje kao izuzetno važan zahvat prilikom podizanja višegodišnjih zasada treba slediti stručnu preporuku na osnovu hemijske analize zemljišta. Osnovno đubrenje prilikom oranja u skladu s rezultatima analize zemljišta može uključiti 200 do 400 kg/ha mineralnog NPK đubriva (15-15-15), a prihrana u sledećim sezonama tokom jeseni ili ranog proleća obuhvata oko 200 kg/ha ovoga istog đubriva. U slučaju ekološke proizvodnje stajsko đubrivo se takođe ne preporučuje, jer u slučaju njegove lošijeg kvaliteta, može doći do pojave nepoželjnih korova.

    Sadnja
    Pri podizanju plantažnog zasada smilja važno je koristiti deklarisani kvalitetni sadni materijal nabavljen kod registrovanih proizvođača rasada ili rasadnika. Nakon nabavke rasada sledi sadnja, koja se može obavljati u proleće u martu ili na jesen tokom oktobra. Sadnju rasada najjednostavnije je obaviti mehanizovano i prema postojećoj mehanizaciji prilagođava se sadnja. Za sadnju sadnica sađenih u redove na razmake 0,7 m x 0,4 m potrebno je osigurati 35.000 biljaka/ha, dok će se u redovima na razmacima 0,6 m x 0,3 m na navedenoj površini trebati posaditi 55.000 biljaka/ha.

    Potrebe za vodom
    Mladi zasad poželjno je zalivati u fazi podizanja zasada kao i u početnoj fazi rasta biljaka, iako smilje nema značajne zahteve za vlagom. Novopodignutim zasadima smilja treba osigurati povoljne uslove za rast i jačanje žbunova. Zato je potrebno uklanjati korove, koji vrlo često čine značajan problem. Međurednom kultivacijom smanjiće se pojava korova u zasadima smilja, a ujedno omogućiti i razbijanje pokorice zemljišta. U prvoj sezoni gajenja kultivaciju je potrebno obaviti više puta u zavisnosti od pojave korova, dok se stariji zasadi u sezoni kultiviraju najčešće dva puta.

    Proizvodnja rasada
    Smilje se razmnožava generativno semenom i vegetativno reznicama ili delenjem busena. Kako se direktna setva semena ne preporučuje, važno je proizvesti kvalitetan rasad. Proizvodnja sadnica iz semena uključuje njihovo gajenje tokom leta u hladnim klijalištima. Prilikom ručne setve semena na 1 m˛ hladnog klijališta potrebno je oko 0,5 g semena, čija je klijavost 50%. Sa hladnog klijališta površine 1 m˛ može se dobiti 300-400 rasada smilja.

    Za proizvodnju 1 ha zasada smilja potrebno je osigurati oko 150 m˛ hladnih klijališta ili 60 g semena. Sadnice smilja se mogu proizvoditi i direktnom setvom semena u kontejnere, što olakšava postupak proizvodnje sadnica. Sadnice proizvedene iz semena nakon 90 dana spremne su za sadnju na poljoprivrednim površinama.

    Proizvodnja sadnica smilja vegetativnim razmnožavanjem iz reznica može se odvijati u zaštićenom prostoru tokom četiri do pet nedelja. Važno je da su za reznice odabrani ovosezonski izdanci sa dovoljno odrvenelim baznim delom. Na gornjem delu reznica dužine od 4 do 6 cm potrebno je ostaviti oko četiri listića, koji bi omogućili proces fotosinteze. Ostale listiće potrebno je ukloniti u cilju osiguranja dovoljno energije za stvaranje korena. Nakon što se napravi kosi rez, reznice se stavljaju u pripremljeni supstrat. Prethodna primena hormona za ukorenjivanje svakako će zavisiti od tipa proizvodnje. Reznicama je važno osigurati dovoljno vlage i svetlosti uz zaštitu od prejakog sunčevog zračenja.

    In vitro razmnožavanje
    Mikro-razmnožavanje u uslovima in vitro najkvalitetniji je i najsigurniji način razmnožavanja, koji se preporučuje u komercijalnoj proizvodnji. Proizvođači rasada smilja koji sadni materijal distribuiraju komercijalnim proizvođačima, svoju proizvodnju trebaju registrovati.

    Košenje i prinos smilja
    U mladim zasadima smilja sigurno se ne mogu postići prinosi koji se očekuju između treće i osme godine. Tako proizvodnja smilja postaje ekonomski opravdana tek nakon treće godine gajenja. U prvoj sezoni gajenja važno je orezivanjem jačati bazne delove žbunova, čime će u sledećim sezonama ubrzati bujnost i kvalitet zasada, koja određuje željene prinose.

    Prinosi smilja vežu se za proizvodnju sušenog cveta i proizvodnju eteričnog ulja. Košenje smilja obuhvata rez stabljika sa cvastima. Pogrešno košenje do odrvenelih baznih delova žbuna sprečiće dalji rast biljke. Na većim površinama mehanizovano košenje smilja specijalizovanim ili prilagođenim mašinama biće od velike koristi, dok se na manjim površinama praktikuje ručno košenje žbunova. Prilikom proizvodnje sušenog cveta, košenje cvasti obavlja se kada je trećina cvetova u punm cvetanju.

    Prinosi variraju u zavisnosti od starosti zasada i ekoloških uslova mikrolokaliteta. Tako prinosi svežeg cveta u punoj zrelosti zasada variraju od 7 do 8 t/ha, od kojih će se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suvog cveta.

    Sušenje smilja
    Prirodno sušenje
    Postupak sušenja smilja kojim se cvet konzerviše dehidracijom, može se obavljati prirodnim putem ili u sušarama. Sušenje cveta smilja prirodnim putem biće izbor za manje količine smilja. U prostorima za prirodno sušenje treba osigurati stabilnu cirkulaciju vazduha, a smilje treba biti u tankom sloju na mrežama s drvenim okvirima. Jer ako je smilje stavljeno u debljem sloju može doći do truljenja ili samozapaljenja. Važno je da se smilje ne miješa i prevrće da ne bi došlo do nepoželjnog loma. Prilikom prirodnog sušenja cveta smilja, ono ne sme biti direktno izloženo sunčevom zračenju ili pristupu sitnim životinjama i pticama.

    Sušenje smilja u sušarama
    Sušenje cveta smilja u sušarama brži je postupak u odnosu na prirodno sušenje. Tu se smilje suši na temperaturi od 35 do 40 °C.

    Skladištenje cveta
    Osušeni cvet do isporuke se skladišti na suvom i čistom mestu. Prilikom sušenja i skladištenja cveta smilja iz ekološkog gajenja, važno je osigurati prostore za sušenje i skladištenje isključivo ekoloških proizvoda. Prostori za sušenje lekovitog bilja u ekološkoj proizvodnji moraju biti podvrgnuti kontroli kontrolnog tela ekološke proizvodnje. Ako su u sušarama ili prostorima za sušenje sušeni proizvodi koji nisu iz ekološke proizvodnje, iste je potrebno pre sušenja ekoloških proizvoda očistiti. Takođe je pre sušenja ekoloških proizvoda važno izvijestiti kontrolno telo ekološke proizvodnje. U skladištima s mešovitim proizvodima, važno je osigurati odvojene prostore za skladištenje ekoloških proizvoda. Osim sušenog cveta, prinosi smilja mogu se meriti količinama dobijenog eteričnog ulja.

    Berba smilja za proizvodnju ulja
    Berba smilja za proizvodnju eteričnog ulja obavlja se kasnije u odnosu na berbu smilja za dobijanje suvog cveta. Najpogodnije vreme za berbu je kada je otvoreno 50% cvetova u zasadu. Za proizvodnju eteričnog ulja, mogu se iskoristiti i stabljike i cvetovi. Tada se prvi otkos obavlja se u julu, a drugi do prve polovine oktobra. Košenjem u januaru sledeće godine, pospešiće se bujnost zasada.

    Destilacija smilja
    Smilje treba destilirati u što kraćem roku nakon branja, a najduže do jednog dana. U slučaju dužeg stajanja, može doći do truljenja otkosa i pada kvaliteta prinosa. Očekivani prinosi eteričnog ulja variraju od 8 do 12 kg/ha, a od približno 750 kg smilja u svežem stanju može se dobiti kilogram destilata eteričnog ulja. Procedure destilacije smilja u ekološkoj proizvodnji iste su kao i kod sušenja. To znači da destilerija mora biti podvrgnuta kontroli kontrolnog tela ekološke proizvodnje, a svaki proces destilacije smilja iz ekološke proizvodnje mora se prijaviti istom.

    Destilacija smilja vodenom parom odvija se u destilacijskim kotlovima različitih kapaciteta. U destilacijskim kotlovima se smilje stavlja na perforiranu podlogu, kroz koju se usled zagrevanja vode oslobađa vodena para. Vodena para estrahuje eterično ulje smilja i tako se sliva u kondenzator. Voda sa eteričnim uljem se dekantira u posebnij posudi, gde se ulje kao lakše izdvaja na površini vode. U destilovanoj vodi od koje je odvojen sloj ulja uvek su sadržane manje količine eteričnoga ulja. To su Aqua aromaticae ili cvetne vodice, hidrolati. Oni takođe mogu predstavljati značajan prihod jer svoju primenu mogu naći u kozmetičkoj industriji kao i industriji sapuna i mirisa. Eterična ulja čuvaju se na niskim temperaturama na tamnom mestu. Važno je da su posude u kojima se ulje čuva vakumski zatvorene da ne bi došlo do polimerizacije i gubitka kvaliteta.

    Skupljanje smilja
    U zemljama gde prirodno raste smilje pripada kategoriji zaštićenih biljaka NN (7/06 i 99/09) i za njegovo je skupljanje potrebno dobiti odgovarajuću dozvolu, koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Dozvola se može dobiti samo za lokacije na kojima nisu ugrožene biljne vrste koje se namjeravaju sakupljati. Prilikom sakupljanja samoniklog bilja, a naročito zaštićenih vrsta obvezno je sakupiti najviše dve trećine biljnog fonda. Takođe, biljke se ne smeju vaditi zajedno s korenom nego rezati kako se ne bi oštetila njihova prinosna staništa. Budući da postoje ograničenja sakupljanja smilja, a zahtevi tržišta su veliki, smilje sve više postaje zanimljivo u savremenoj proizvodnji lekovitog i aromatičnog bilja.

    Izvor:

    PSS - smilje
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  5. #4
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Ruzmarin

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Naziv ruzmarin potiče od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povetarac s mora, koji donosi vlagu.

    Ruzmarin je žbunolika zimzelena biljka igličastih listova i krhkih svetloplavih cvetova. Igličasti listovi intenzivnog su mirisa, kao i pikantno ljutog, oporog i gorkog ukusa. Koristi se za aromatizovanje povrća i jela od mesa. Ruzmarin podstiče cirkulaciju i tok krvi prema mozgu, kao i na taj način poboljšava koncentraciju i leči glavobolju. Premda posvećen boginji ljepote i ljubavi Afroditi, ruzmarin nije samo simbol ljubavi. On je i simbol mudrosti koji osnažuje pamćenje.

    Setva / sadnja ruzmarina
    Ruzmarin klija nešto teže u odnosu na većinu biljaka, pa je dobro kupiti sveže seme i posejati ga u aprilu. Ipak, ni tada nemojte očekivati naglo klijanje. Puno veći uspeh možete očekivati ako ruzmarin sadite pomoću reznica. Reznice dužine oko 8 cm najbolje je uzeti s mladih grana u kasno proleće. Odrezani deo reznice stavite u malu posudu ispunjenu kompostom. Posudu stavite u tanjirić s vodom kako bi kompost mogao povući vlagu.

    Nakon što je kompost navlažen, smestite posudu s ruzmarinom pod staklenu teglu ili na pola presečenu prozirnu plastičnu bocu. To će biljci osigurati toplotu. Nakon dva meseca, kad reznica ruzmarina razvije korenje, spremna je za presađivanje u zemlju. Ruzmarin voli puno sunca, ali će tolerisati i malo hlada. Izdržljiva je biljka i otpornija je na mrazeve od ostalih mediteranskih kultura. U hladnim predelima voli da raste uz zidove koji gledaju na jug ili jugozapad. Ipak, mlade biljke je zimi poželjno uneti u zatvoreno. Ako nakon mraza deluje pomalo spaljeno, podsecite ga u proleće sve do zdravih delova. Ruzmarin je višegodišnja biljka i može se uzgajati tokom cele godine. Ako je zemljište vrlo nabijeno i teško, onda vam za bolju drenažu može pomoći mešanje zemljišta s određenom količinom peska.

    Gajenje ruzmarina
    Kako je već navedeno ruzmarinu je potrebno puno sunca i zaštite od hladnih vetrova. Potrebna mu je dobra drenaža i zemljište bogatije krečom. Može se uzgajati u posudama u zatvorenom na sunčanom mestu, a preko leta se može ukopati u zemlju. Manje količine lišća mogu se brati cele godine, ali većinu lišća treba skupiti pre cvetanja. Biljka se suši u hladu, a zbog jakog mirisa treba je držati u limenkama ili dobro zatvorenim vrećicama. Ako na lišće ovlaži ili bude izloženo jakom direktnom osunčavanju ono gubi lekovitost.

    Upotreba ruzmarina
    List se dodaje raznim jelima od mesa, posebno jagnjetini i svinjetini. Takođe se dodaje pečenim krompirima i margarinu. Cvet se može kristalisati za ukras. Kada se skinu listovi, stabljike ruzmarina mogu se paliti na vatri ili roštilju za prijatan miris (i kao mirisni štapići!), a mogu se koristiti i kao štapići za roštilj. Sušeni listovi zadržavaju aromu i pogodni su za skladištenje.

    Kupka od lišća podstiče cirkulaciju. Podstiče cirkulaciju i olakšava bolove povećavajući dotok krvi. Za belju i mekšu kožu dobro je povremeno oprati čajem od ruzmarina. Takođe, ruzmarin pomaže korenu kose da ojača, olakšava rast i jača kosu. U istom čaju dobro je prati noge, pogotovo ako smo mu dodali nekoliko kapi eteričnog ruzmarinovog ulja kako bi se manje znojile.

    Ruzmarin pomaže varenju masti. Koristi se u proizvodnji parfema i kao dodatak raznim mirisnim vodicama (10 grama narandžinog ulja, 10 grama limunske kiseline i dva grama ruzmarinovog ulja otopiti u 100 mililitra 90 postotnog alkohola!). U narodnoj medicini koristi se kod bolesti jetre, bubrega, srca i reume.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  6. #5
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Pelen

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Pelen je višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Compositae). Istorijska zanimljivost povezuje pelen s boginjom Artemidom, boginjom lova i ženskog zdravlja, po kojoj je biljka i dobila svoj latinski naziv Artemisia absinthium. Stotinama godina korišten je kao insekticid i lek za tegobe sistema za varenje - listovi i cvetovi biljke suše se i zahvaljujući sadržaju aktivnih materije i tanina smanjuju smetnje u varenju, naročito bolove u želucu. Zbog svog hemijskog sastava listovi ne podležu procesima truljenja i često se upotrebljavaju u antiseptičkim mešavinama.

    Morfološke osobine pelena
    Stabljika pelena je čvrsta i razgranata, prekrivena dlačicama, ponekad gotovo drvena pri osnovi. Može narasti od 50 do 100 cm, a raste u formi žbuna. Listovi su zagasito zeleni i perasto razdeljeni. Cvetovi su sitni i uspravni, svetložute boje. Cvetaju od jula do oktobra. Listovi i cvet su vrlo gorki, karakterističnog mirisa, dok koren ima topao i aromatičan ukus. Zbog morfološke sličnosti s ambrozijom često se nenamerno iskorenjuje.

    Agrokološki uslovi gajenja pelena
    Temperatura
    Pelen traži veliku količinu sunčevog svetlosti, ali ne preporučuje se trajno izlaganje direktnom sunčevom delovanju. Stoga je dobro osigurati senku. Gaji se u uslovima umereno tople klime, a razvoju pogoduju topli i osunčani tereni.

    Voda
    Pelen je kultura vrlo otporna na sušu i nema velike zahteve prema vodi.

    Zemljište
    Najbolji rezultati u gajenju se postižu na zemljištu koje je suvo i dobro drenirano. Pelen preferira plodna, srednje teška zemljišta. Iako se može dobro uzgajati i na relativno slabo plodnom zemljištu, odgovaraju mu tereni s većom količinom azota. Preporučuju se blago kisela do neutralna zemljišta (pH 6,1 do 7,5).

    Razmnožavanje i setva pelena
    Prirodno se pelen razmnožava vetrom, a u svrhu konvencionalnog gajenja moguće je razmnožavanje obaviti korištenjem delova korena starije biljke, obično u jesen. Takođe je moguće koristiti reznice ili seme. Setva semena se takođe obavlja u jesenjem periodu. Razmak između sadnih mesta trebao bi iznositi 50 do 60 cm. Pelen cveta krajem jula sve do početka leta.

    Berba i prinos pelena
    Za berbu pelen sazreva u julu i avgustu. Postupak je potrebno obaviti po suvom i lepom vremenu, ukoliko je moguće. Prilikom berbe skida se gornji zeleni deo, ostavljajući na terenu niže delove stabljike. Berbu listova potrebno je obaviti pre cvetanja.

    Upotreba pelena
    Konzumacija pelena podstiče apetit i pospešuje varenje. Trudnice i dojilje trebale bi se savetovati s lečnikom pre upotrebe. Osobe s tegobama žgaravice i gastritisa takođe pelen ne bi trebale koristiti u svojoj ishrani. Čisto je ulje pelena otrovno, ali prilikom konzumacije u preporučenim količinama, nema opasnosti za zdravlje. Za upotrebu u kulinarstvu pelen je previše gorak i upotrebljava se u proizvodnji alkoholnih pića.

    Izvor:

    Milenkovics, B.: Lekovito bilje –
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  7. #6
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Origano

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]


    Origano je višegodišnja, zeljasta biljka iz porodice usnatica (Lamiaceae /Labiaceae). Radi o kulturi toplog podneblja, pa je najzastupljenija u području Mediterana. Naročito je zatupljena u Grčkoj, Italiji, Izraelu i drugim mediteranskim zemljama. Prvenstveno se origano koristi kao cenjeni začin u kulinarstvu i mesnoj industriji, ali poznati su njegovi blagotvorni učinci za tegobe sistema za varenje.

    Morfološke osobine origana
    Origano karakteriše nadzemni deo, odnosno žbunić, čije brojne stabljike odrvene u svom donjem delu i poležu po zemlji. Na takvim se mestima koja dodiruju zemlju razvijaju adventivne žilice. Stabljika origana može dostići visinu od 60 do 80 cm. Cvetovi origana su bele do žutozelene boje i čine cvet štitastog oblika. Listovi su sitni i zeleni.

    Agroekološki uslovi gajenja origana
    Temperatura
    Radi se o biljci prilagođenoj toplijim podnebljima i prema tome origano ima velike zahteve prema toploti i svetlosti. Pogoduju joj naročito osunčani prostori.

    Voda
    Budući da je origano mediteranska kultura koja nema prevelike zahteve prema vodi, potrebno je voditi računa da se u zemljištu ne nalazi prevelika količina vlage.

    Zemljište
    Origano uspeva na svim tipovima zemljišta. Najbolji rezultati u gajenju postižu se na plodnim, dubokim i rastresitim zemljištima. Prevelika količina vlage u zemljištu negativno će uticati na ovu kulturu.

    Tehnologija gajenja origana
    Plodored
    Kod gajenja origana preporučuje se povratak na istu površinu nakon 3 do 5 godina odmora. Kao predusev najpovoljnije su kulture koje zemljište ostavljaju rastresitim i imaju herbicidno delovanje.

    Priprema zemljišta
    Zemljište se za setvu origana priprema na način da se površina dobro poore, obično na dubinu od 40 cm. Neposredno pre setve preporučuje se ravnanje i usitnjavanje površinskog sloja zemljišta.

    Ishrana
    Origano povoljnije reaguje na plodnije uslove zemljišta. Pri osnovnoj obradi je potrebno uneti stajnjak u količini 20 do 30 t/ha. Ukoliko se koristi mineralno đubrivo preporuka je koristiti kombinovano NPK đubrivo 15:15:15 u količini od 300 do 400 kg/ha. Ovo se đubrivo može koristiti i prilikom prihranjivanja tokom godine.

    Setva/sadnja origana
    Direktna setva origana iz semena se ne preporučuje ukoliko u gajenju nije osigurano navodnjavanje (prilikom navodnjavanja kapi moraju biti maksimalno sitne). Obično se iz semena proizvodi rasad. Setva semena za proizvodnju sadnica obično se obavlja tokom leta pri čemu je važno voditi računa da ima dovoljno vlage. Obavlja se u leje s jamicama dubokim do 0,5 cm. Razmak između redova trebao bi iznositi 20 cm. Preporuka je da se, kada biljke origana dostignu visinu 10 -15 cm, skrate na visinu 3- 5 cm. Na ovaj način se sprečava prekomerno bujanje i podstiče se razvoj bočnih izdanaka.

    Sadnice ostaju u lejama sve to trenutka sadnje/presađivanja u jesen ili u proleće. Za 1 m2 leje koristi se 2 kg semena, odnosno za 1 ha potrebno je 0,3 – 0,4 ha semena. Sadnja origana se može obavljati u jesen i u proleće. U jesen je sadnju najbolje obaviti sredinom oktobra. Biljke je potrebno saditi nešto dublje kako ne bi došlo do izmrzavanja od mrazeva. Origano se sadi na razmaku 60 – 70 cm između redova kao i 25 cm između biljaka u redu. Prema tome, potrebno je od 57.100 – 66.600 biljaka po hektaru.

    Košenje i prinos origana
    Iako se radi o kulturi rasprostranjenoj na suvim prostorima, navodnjavanjem u proleće i leto osiguraće se dobar prinos u drugom otkosu. Najčešće se u godini može postići do dva otkosa, a u uslovima navodnjavanja čak i treći. Otkos se obavlja na visini na kojoj se nalaze zdravi i zeleni listovi, a najniže 4 - 5 cm iznad zemlje. U prvoj godini se može očekivati jedan otkos origana krajem jula i početkom avgusta. U drugoj godini je prva žetva krajem juna i početkom jula, a druga krajem septembra.

    Obično se u prvoj godini gajenja može dobiti oko 1.000 do 2.000 kg/ha suvog nadzemnog dela. Prinos se potom povećava kao i u drugoj i narednim godinama količina dobijenog nadzemnog dela iznosi 3.000 – 4.000 kg. Prinos ulja proizvedenog od origana kreće se od 30 do 40 kg/ha.

    Preporuka je da se žetva obavlja po lepom i suvom vremenu. Od 4 – 5 kg sirove mase dobija se 1 kg suvog nadzemnog dela.

    Upotreba origana
    Za ljudsku upotrebu koriste se listovi i stabljike origana. Deluje protiv glavobolje, kašlja, tegoba s varenjem, umora i menstrualnih tegoba.

    Izvor:

    Bauer, V.: Začinsko bilje, Dušević i Kršovnik d.o.o
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  8. #7
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    srce Odg: Lekovite biljke

    Neven

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Neven je ukrasna biljka, a suvi cvet sve se više upotrebljava kao sastojak krema za lečenje upale sluznica i obnavljanje epitelnih stanica i kao antiseptik.

    Morfološke karakteristike nevena
    Jednogodišnja je biljka. U jesen iznikle biljke bez oštećenja mogu prezimiti i rano u proleće početi rasti. Koren raste duboko u zemljište i vretenast je, a iz njega rastu zeljaste lako lomljive stabljike visine 50-80 cm. U gornjoj polovini su razgranate, svetlozelene, kao i sedeći, duguljasti listovi. Cvetna glavica prečnika 5-10 cm oblikuje se na vrhu svake stabljike. U središtu cvetne stabljike nalaze se cevasti plodni cvetovi, a u 2-3 reda su raspoređeni uz ivicu jezičasti, neplodni, žuti do narandžasti cvetovi tzv. latice. Plod je srpasto savijen, nazubljene spoljne ivice, svetlosmeđ do tamnosmeđ. Semenka je, dužine 0,5-2 cm. Masa 1.000 semena iznosi 4-10 g. Seme je klijavo 5-6 godina, a nakon 4-5 dana niče. Neven vrlo brzo raste, pa prvi cvetovi procvetaju 40 dana nakon nicanja i cvetaju sve do jačih mrazeva u jesen. Ukoliko su u julu visoke temperature naglo procveta i daje seme, ali s prvom kišom biljka se obnavlja. Biljke se pomlađuju i produžuje im se vek vegetacije redovnom berbom.

    Agroekološki uslovi gajenja nevena
    Neven nije osetljiv na sušu, voli toplu klimu. Na rastresitim zemljištima bogatim humusom, černozemima, smeđaim zemljištima i crnicama, daje prave prinose.

    Tehnologija gajenja nevena
    Plodored
    Neven se dobro uklapa u plodored, jer je jednogodišnja biljka, a na isto zemljište seje se nakon dve godine. Zimskim dubokim oranjem postižu se bolji prinosi.

    Priprema zemljišta
    Nakon obaveznog zimskog oranja, zemljište se poravna i usitni u proleće, radi sigurnog i jednoličnog nicanja.

    Ishrana biljke
    Na prinos cveta nevena negativno utiče dodavanje azota, a fosfor i kalijum poboljšavaju prinos i kvalitet cveta. Zemljištima srednje obezbeđenim đubrivom nije potrebna prihrana, već samo jesenje osnovno đubrenje, kojim po hektaru treba osigurati 40-50 kg/ha azota, 60-80 kg/ha fosfora i 80-100 kg/ha kalijuma. Prihrana azotom izvodi se samo ako to zahteva stanje useva.

    Nega useva
    Zajedno sa setvom obavlja se zaštita od korova. Kada se pojavi 3-5 pravih listova gust usev se proređuje na razmak 6-8 cm. U zavisnosti od karakteristika zemljišta i zakorovljenosti širokolisnim korovima, treba obaviti dve do tri kultivacije.

    Setva nevena
    Mlade biljke nisu osetljive na prolećne mrazeve, pa je setvu moguće obaviti što ranije u martu, da bi što pre mogla početi berba cveta. Na taj način se dobija veći prinos po jedinici površine. Seje se mašinama za setvu pšenice direktno, na međuredni razmak 50 cm, u neprekidnom nizu, na dubinu 3-4 cm. Za 1 ha dovoljno je 5-6 kg semena. Moguće je i gajenje nevena iz rasada, ali je to opravdano samo ako se gaji kao ukrasna biljka.

    Berba cveta nevena
    U maju kada procveta dovoljan broj cvetnih glavica, počinje berba cvetova. Obavlja se ručno, najbolje dva puta nedeljno. Ubrani cvetovi odmah se transportuju na sušenje. Sušenje samo latica je brže i ekonomičnije. Osušena masa je vrlo higroskopna i odmah nakon sušenja se pakuje u natron-vreće koje je potrebno uskladišti u suvoj prostoriji. Postižu se prinosi 0,8-1 t osušenih glavica, odnosno 0,4-0,5 t/ha latica.

    agroklub.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  9. #8
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Nana

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Metvicu karakteriše prijatan miris mentola, a jedna je od najvažnijih lekovitih biljaka za proizvodnju eteričnog ulja, lekova i čajeva. Deluje osvežavajuće i umirujuće i ublažava smetnje pri disanju. Kao lek se upotrebljava list i stabljika s listovima i cvastima. Mentol je osnovni sastojak eteričnog ulja, ima jako baktericidno delovanje. Upotrebljava u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Površine se sve više šire zbog velike potražnje za suvim listom i eteričnim uljem. Danas se proizvode crna, bela i zelena nana. Višegodišnja je biljka koja prezimljuje pomoću vreže.

    Morfološke karakteristike
    Menta ima slabo razvijen koren sa žilicama 3-4 cm ispod površine zemljišta. Na gornjem delu korena izbijaju bočne podzemne razgranate bele vreže, duge do 50 cm, prečnika 5-8 mm. Razmnožavanje se vrši pomoću vreže. U zavisnosti od uslova u kojima raste, stabljika može izrasti od 20-130 cm. Listovi su jajasti i izduženi u šiljasti vrh na kratkim peteljakama. Lisna liska je tamnozelena, a nervatura ljubičasta. Manje ili više su dlakavi, a na licu, naličju nalaze se žlezde s eteričnim uljem. Svaka grana završava klasastim cvastima sastavljenim od 6-7 svetlo ljubičastih cvetića koji brzo otpadnu i retko se na biljci može naći klijava semenka. Plod je vrlo sitan, tamnosmeđ, a sastoji se od četiri jednosemena plodića.

    Zahvaljujući eteričnom ulju cela biljka ima intenzivan miris i ugodan i osvežavajući ukus. Pojavom bočnih izdanaka, povećava se i sadržaj eteričnog ulja. Sadrži više od dvadeset sastojaka, a karakterističan miris i ukus potiče od mentola koji je najvredniji sastojak po kome se određuje kvalitet eteričnog ulja i ima ga 40-60 %. Najveći mu je udeo u mladim listovima. Nana u početku raste sporo, ali 15-20 dana pošto nikne počinje intenzivnije rasti i procveta nakon 80-100 dana., u zavisnosti od o vrste i ekoloških uslova. Kod nas nana prvi puta procveta sredinom juna i cveta do početka jula, a drugi put procveta u junu.

    Ekološki uslovi
    Temperatura
    U našim krajevima vreže prezime jer im temperatura do -20 şC bez snežnog pokrivača ne šteti, a ispod snega podnose i niže temperature. Kod temperature 2-3 şC niču prvi izdanci i izdrže jutarnje temperature i do -8 şC. Kada je temperatura viša od 10 şC počinje intenzivniji rast. Najbolja temperatura za nakupljanje eteričnog ulja je od 18-22 şC, a količina se povećava ako je viša od 25 şC, s tim da se naglo smanji udeo mentola.

    Svetlost
    Fotofilna je, pa se gaji na površinama okrenutim prema jugu i bez senke. Osetljiva je na kvalitet zemljišta, voli černozeme bogate humusom i močvarne crnice, ali s poboljšanom strukturom i dobrim vodno-vazdušnim režimom.

    Voda
    Za rast nane potrebna je umerena klima s prilično mnogo padavina za vreme vegetacije, zbog slabo razvijenog i plitkog korena koji ima slabu transpiracijsku moć. Za optimalan prinos nane i eteričnog ulja potrebna je 80 %-tna zasićenost zemljišta vodom. Prinos se povećava do 30 % natapanjem, uz tri otkosa u godini.

    Priprema zemljišta
    Na 90 % površina u kontinentalnim klimatskim uslovima nana se sadi u jesen. Posle žetve pretkulture počinje priprema zemljišta plitkim oranjem strništa, a pre sadnje, prema potrebi, obavi se još jedno da bi se ubrzalo klijanje i rast semena korovskih vrsta i zelena masa unela u zemljište. Ore se na dubinu 30-33 cm i treba se postići 10-12 cm debeo rastresit sloj. Kao za svaku biljnu vrstu koja se kosi, površina zemljišta mora biti što ravnija. Za prolećnu sadnju takođe se mora obaviti duboko oranje u jesen, a pri proletnjoj obradi zemljišta treba paziti da se sačuva vlažnost nagomilana u zemljištu tokom zime.

    Plodored
    S obzirom na prinos, ekonomski je nanu opravdano uzgajati dve godine na istom mestu i zatim je preseliti na novo. Zbog pojave bolesti i štetočina, Nana na isto mesto može se saditi nakon četiri godine. Strne žitarice, pšenica i ječam su najbolji predusevi, rano se žanju, pa se pre sadnje nane mogu obaviti sve potrebne agrotehničke mere potrebne za stabilnu proizvodnju. Vrlo dobro se uklapa u plodored, zemljište ostavlja gotovo bez korova, obogaćeno organskom masom od otpalog lišća i ostataka biljaka. Dobra je pretkultura pšenici i kukuruzu.

    Sadnja
    Nana se razmnožava isključivo vegetativno da se ne bi promenila svojstva hibrida. Sadnice moraju biti od izabrane vrste nane i bez primesa korovskih vrsta koje se razmnožavaju na isti način (slak, divlji sirak, pirika, čičak). Sve bolesne, trule i suve vreže treba izdvojiti, a za sadnju se upotrebljavaju one koje sadrže 80 % vlage.

    Nakon prve godine vegetacije mogu se saditi vreže ako je usev pre drugog košenja bio dovoljno gust. Nakon drugog košenja vreže se vade pre sadnje na novu površinu. Zemljište se pre vađenja usitni tanjiračama sa što manje iskošenim tanjirima kako ne bi vadili vreže, već ih samo usitnili. Vade se i sakupljaju vadilicama s raonikom za krompir ili šećernu repu. Izvađene vreže treba što pre pokupiti i preneti do pripremljene površine jer se sadržaj vlage u njima za nekoliko sati usled sunca i vetra toliko smanji, da nisu upotrebljive za sadnju. Pripremaju se rezanjem na komade duge 8-20 cm i spremaju u perforirane plastične vreće. Ako se osigura dovoljno strujanje vazduha, mogu prezimiti na hladnom mestu. Od trenutka vađenja vreže do njihove pripreme za sadnju ne sme proći više od 18 sati i obavezno se moraju držati u hladu.

    Preporučuje se sadnja u jesen jer se tako već u prvoj godini vegetacije i pri suvom ratarenju osiguravaju dva košenja. U proleće se mogu saditi ako postoji mogućnost natapanja, a najkasnije do sredine aprila, da se postignu dva otkosa.

    Vreže se mogu saditi u jednom prohodu četverorednim mašinom za sadnju krompira ili mašinom za sadnju kojem se skinu diskovi što prihvataju i ulažu sadnice u zemljište. Pripremljene vreže ulažu se u neprekidnom nizu iza raonika na dno brazde, na dubinu 8-10 cm. Drugi način sadnje je da se vreže polažu u brazdu iza pluga, na dubinu do 12 cm. U praksi se sadi i u jarke duboke 12-15 cm. Nakon sadnje zatrpaju se zemljom pomoću daske ili plitko spuštene tanjirače. Nedostatak je što u otvorenim jarcima isušuje zemljište, a i same vreže, pogotovo po sunčanom i vetrovitom vremenu. Razmak među redovima za sve načine sadnje treba biti 65-75 cm, ali i da se u redu postigne neprekidan niz vreže. Usev nane do jeseni prekrije površinu i nakon prve godine može poslužiti kao izvor sadnica. Potrebno je 1 000 do 2 000 vreža po hektaru.

    Nega useva
    Kako je Nana višegodišnji usev i razvija vreže plitko uz površinu zemljišta, brzo prekrije površinu, pa nega mora biti specifična, a sastoji se u đubrenju prihranom, borbi protiv korova, bolesti i štetočina i zalivanju.

    Najbolje je je natapati u početku vegetacije, kod stvaranja bočnih izdanaka, na početku pupljenja, odmah posle košenja i kada su nove stabljike visoke 8-10 cm. Za svako zalivanje potrebno je 40-60 mm/m˛ vode. Ako su veće padavine u vreme zalivanje, treba manje vode.

    U gajenju nane važna je borba protiv korova, posebno pri natapanju, jer onda i oni brže rastu.

    Najopasnija bolest je rđa nane. Nakon prve godine nega nane je važna za kvalitet i kvantitet sirovine u sledećoj godini. Potrebno je oranje na 15-18 cm dubine, a posle se površina usitni i poravna, da se u idućoj sezoni može obaviti košenje.

    Ukoliko je usev pregustog sklopa, sadnice se prorede tako da se vreže povade vadilicama za krompir ili repu. Izvađene vreže posade se na mesto gde je planirano širenje zasada nane. Radove treba obaviti krajem oktobra i u novembru kada je vlažnost zemljišta optimalna, a dnevna temperatura umerena.

    Košenje
    Nana se se kosi kombajnom i to dva puta pri suvom ratarenju, a ako se navodnjava može se kositi i četiri puta. Ako se Nana upotrebljava za proizvodnju suvog lista, kosi se kada je masa lista veća od mase stabljike. Nana namijenjena destilaciji, kosi se nešto kasnije.

    Zbog visokog udela vlage, metlica je sklona fermentisanju i mora se što brže prevesti do mesta dorade. Kada je optimalan raspored padavina, prinos od dva otkosa sveže mase iznosi od 14-18 t/ha suvog seckanog lista. Ako je prosečni udeo eteričnog ulja 2,5 % s obzirom na suvu materiju, destilacijom se može dobiti 50 kg/ha eteričnog ulja.

    Izvor:

    BIOPA; Lekovito bilje
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  10. #9
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Majoran


    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Majoran se u umerenoj klimi gaji kao jednogodišnja biljka, koja u toplijim, mediteranskim područjima može živeti kao višegodišnja. Pripada porodici usnatica (Lamiaceae /Labiaceae). U starom se Egiptu uzgajao kao sveta biljka, a Grci i Rimljani smatrali su ga simbolom sreće. U Evropi se gaji od 14. veka. Majoran se najčešće upotrebljava kao začin i to nadzemni deo biljke. Ulje je svetlo-žute boje i prijatnog mirisa.

    Morfološke osobine majorana
    Majoran na našim prostorima ne raste samoniklo, a pripada porodici usnatica (Lamiaceae /Labiaceae). Rastom oblikuje polužbun visok 50 – 80 cm. Mladi su izdanci dlakavi i sivozelene boje, dok su starije biljke gole i smeđe. Oblik lista je eliptičan, a na obe su strane dlakavi. U pazuhu listova oblikuje se 7 do 9 zelenih, ljubičastih ili belih cvetova. Koren majorana je tanak i račvast. Plod majorana je sitan, valjkast i žućkasto – smeđ. Seme zadržava klijavost dve do tri godine.

    Agroekološki uslovi gajenja majorana
    Temperatura
    Majoran je biljka kojoj odgovaraju toplije klime, poput mediteranske. Optimalna temperatura za klijanje je 20 – 22 °C. Mlade biljke obično prestanu rasti već na temperaturi od 10 °C. Postoji opasnost da će zahlađenje u fazi oblikovanja cvetova uticati na smanjenje prinosa zelene mase i udela eteričnog ulja.

    Voda
    Biljka traži relativno veliku količinu vlage i u vegetaciji ima potrebe za 600 – 650 mm padavina po m2. Nedostatak vlage u fazi klijanja, oblikovanja izdanaka i pupljenja naročito utiče na biljku i prilikom gajenja potrebno je obratiti pažnju na to.

    Zemljište
    Majoran dobar prinos daje samo na zemljištu bogatom humusom. Traži bogata i rastresita zemljišta s dobrim vodno – vazdušnim režimom. Pogodna su neutralna ili slabo kisela zemljišta poput černozema.

    Tehnologija gajenja majorana
    Plodored
    Proizvodnja majorana se u monokulturi ne preporučuje. Obično se na istu površinu vraća nakon dve godine. Za pretkulturu je dobro koristiti kulture koje imaju herbicidno delovanje.

    Priprema zemljišta Budući da majoran ima velike zahteve prema zemljištu, kako bi se uticalo na pravilniji rast korena i korištenje hranjivih materije, obvezna je jesenja obrada zemljišta do dubine 30 – 40 cm. U proleće se obavlja osnovna obrada zemljišta i đubrenje.

    Ishrana
    Na prosečno plodnom zemljištu obično se unosi 40 do 500 kg/ha mineralnog đubriva NPK 15:15:15. Optimalan sklop iznosi 500.000 do 600.000 biljaka/ha. Na tu je količinu potrebno u zemljište uneti 51,93 kg azota, 13,81 kg fosfora i 43,44 kg kalijuma. Osim toga, potrebno je i dodatno đubrenje kalijumom i magnezijumom (90 – 100 kg kalijuma i 35 do 48 kg magnezijuma).

    Vreme đubrenja:

    Jesenja đubrenje - 40 do 60 kg azota/ha, 60 do 80 kg fosfora/ha i 120 do 140 kg kalijuma/ha
    Prolećno đubrenje (predsetveno) – 40 do 60 kg azota/ha, 18 do 20 kg fosfora/ha
    Nakon košenja – 40 do 50 kg azota/ha
    Setva/sadnja majorana
    Majoran se razmnožava isključivo semenom. Uspešno gaji direktnom setvom ili proizvodnjom rasada. Najzastupljeniji način razmnožavanja majorana je proizvodnja rasada u toplim lejama, s kojom se počinje krajem februara. Međuredni razmak iznosi 6 – 7 cm. Za setvu 1 m2 potrebno je 0,5 grama semena. Obično seme niče za 10 do 12 dana. Rasad u lejama ostaju do početka maja, kada biljke dostignu visinu od 10 do 15 cm i sposobne su za rasađivanje. Ukoliko se rasad pravilno gaji i napreduje, na 1 m2 trebalo bi se nalaziti 1.500 do 1.800 biljaka.

    Sadnja rasada majorana obavlja se kada su visoke 6 do 8 cm, a obavlja se krajem aprila. Preporučuje se međuredni razmak od 50 cm, a razmak u redu 20 – 25 cm. Za konvencionalnu proizvodnju majoran se sadi na razmaku 40 x 25 cm i na taj se način postiže sklop od 100.000 sadnih mesta/ha. Važno je odmah nakon sadnje zaliti zasad, budući da je majoran osetljiv na nedostatak vlage, naročito u fazama rasta. Sadnju je potrebno obavljati u proleće kada više nema opasnosti od prolećnih mrazeva.

    Košenje i prinos majorana
    Obično se majoran kosi dva puta godišnje. Prvo košenje je krajem jula i početkom avgusta, a obavlja 8 – 10 cm iznad zemlje. Drugi put se majoran kosi u septembru i oktobru, kada se košenje obavlja do zemlje. Prinos zelene mase obično iznosi od 1.500 do 2.000 kg/ha, a ukoliko se površina navodnjava, prinos može biti i veći.

    Upotreba majorana
    Majoran ima slatkast, miristan i osvežavajuć ukus. Deluje blagotvorno na nervni sistem i umiruje tegobe glavobolja, grčeva i pehlada.

    Izvor:

    Bauer, V.: Začinsko bilje, Dušević i Kršovnik d.o.o., Reka.
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  11. #10
     OFF 
    Stariji Član
    Poeni: 57,089, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 99.8%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassVeteranSocial50000 Experience Points
    Nagrade:
    Master Tagger
    maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11 has a reputation beyond repute maja11's Avatar
    Država
    Serbia
    Registrovan
    Mar 2014
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 03.09.2020 @ 08:22
    Postovi
    5,038

    Uobičajeno Odg: Lekovite biljke

    Lovor

    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    Lovor (Laurus nobilis) je višegodišnja biljka iz porodice lovora (Lauraceae). Najviše je rasprostanjen na području Mediterana. Naročito su ga cenili stari Grci i Rimljani. Nagrada na godišnjem atletskom takmičenju u čast boga Apolona, bila je kruna od lovorovog venca. Rimska kultura je lovor prigrlila kao simbol pobede, a grane lovora i danas se nalaze na grbu Republike Grčke. List lovora čest je dodatak raznim jelima koje obogaćuje svojom specifičnom aromom.

    Morfološke osobine lovora
    Lovor je drvenasta višegodišnja zimzelena kultura. Raste u formi žbuna, a može da naraste od 10 do 15 m. Listovi lovora su duguljasti, prema vrhu zašiljeni i dorzoventralni, odnosno može se razlikovati gornja i donja strana (lice i naličje). Listovi su dugi 8 do 12 cm, široki 3 – 5 cm. Lovor cveta sitnim, prljavobelim do žutim cvetovima. Budući da se radi o dvodomnoj biljci, stablo može nositi muške ili ženske cvetove. Plod je koštunica, valjkastog oblika, crne boje, a nastaje oplodnjom iz jednog cveta. Sadrži samo jednu semenku.

    Agroekološki uslovi gajenja lovora
    Temperatura
    Lovor je mediteranska kultura kojoj odgovaraju sunčani položaji. Ipak, tokom letnjih dana, potrebno ga je zaštititi od predugog direktnog sunčevog osvetljenja i osigurati senku. Može ga se uzgajati do 400 m n/v.

    Voda

    Zahtevi lovora prema vodi nisu veliki, ali potrebno ga je redovno zalivati. Nakon zalivanja zemljište treba ostaviti neko vreme da upije vodu, budući da na previše vlažnom zemljištu lovor neće uspevati. Redovno zalivanje uticaće na pravilan razvoj korena, koji će na taj način postati razgranat i rasti dovoljno duboko kako bi osigurao stabilnost biljci.

    Zemljište
    Lovor zahteva dobro drenirano zemljište. Raste sporo, ali se radi o dugovečnoj kulturi. Vodu je svakako potrebno redovno dodavati.

    Tehnologija gajenja lovora
    Lovor izvorno potiče sa stenovitih padina Grčke, ali dobro se prilagođava gajenju kao kućna biljka i moguće ga je uzgajati na balkonu ili u žardinjerama. Preporuka je da se za prihranu koristi tečno đubrivo ili granule sa sporo otpuštajućim hranivima.

    Razmnožavanje lovora
    Razmnožavanje lovora može biti generativno i vegetativno. Lovor se generativno razmnožava semenkama koje nastaju u plodovima, a vegetativno upotrebom reznica ili položenica.

    Setva/sadnja lovora
    Seme za generativno razmnožavanje lovora, odnosno setvu, potrebno je prikupiti u jesen. Ukoliko nije prikupljeno vlastito seme, već kupljeno ili osušeno, potrebno ga je potopiti u toplu vodu 24 sata pre setve. Ukoliko se planira upotreba reznica, njih je potrebno uzeti krajem leta. Moguća je i upotreba položenica, ali iako se često radi o korisnijem postupku, razvoj biljke iz položenice svakako će teći sporije nego kod razvoja biljke iz reznica.

    Berba lovora
    Lišće lovora moguće je brati tokom cele godine. Može se držati i osušeno, ali u slučaju dugog stajanja, izgubiće jačinu ukusa. Najduže bi ga trebalo držati osušeno godinu dana.

    Upotreba lovora
    Lovor se koristi kao dodatak jelima, kojima daje ugodnu aromu, a vadi se pre posluživanja. Takođe, utiče na smirivanje želuca i olakšavanje nadutosti, a podstiče aktivnost imunološkog sistema. Lovorovo se ulje koristi za ublažavanje reumatskih tegoba. U farmaceutskoj industriji se koristi u izradi sapuna, krema, parfema i slično, a ima baktericidno, antiseptičko i fungicidno delovanje.

    Izvor:

    Mihovilović, I.: Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja, pdf (pristupljeno 17. marta 2014.)
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

Informacija Teme

Users Browsing this Thread

Trenutno 1 korisnika pregleda ovu temu. (0 članova i 1 gosta)

     

Slične Teme

  1. Biljke - opis i karakteristike
    Od Vesna u forumu Biologija
    Odgovori: 37
    Zadnji Post: 17.12.2015, 06:44
  2. Odgovori: 0
    Zadnji Post: 21.07.2012, 10:11
  3. Lekovite namirnice - nacini koriscenja
    Od Vesna u forumu Zdravlje
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 14.04.2012, 16:01

Članovi koji su pročitali ovu temu : 0

Nemate dozvolu da vidite spisak imena.

Tagovi za ovu Temu

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts


O Nama

    Narodni radio, melem za uši ko ne sluša može da ga nađe na www.radiosumadinac.org

Preporučeni Linkovi

Pratite nas na

Twitter Facebook youtube Flickr DavianArt Dribbble RSS Feed



RSS RSS 2.0 XML MAP HTML
Loading...
Svaki korisnik ovog sajta odgovoran je za sadržaj poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za njihov sadržaj. Postavljanjem vaše poruke ili vašeg autorskog dela saglasni ste da ovaj sajt postaje distributer vašeg dela i odričete se mogućnosti njegovog povlačenja ili brisanja bez saglasnosti uprave sajta. Distribucija sadržaja sa ovog sajta je dozvoljena samo u nekomercijalne svrhe, uz obaveznu napomenu da je sadržaj preuzet sa ovog sajta i uz obavezno navođenje adrese RadioSumadinac.org. Kako je sajt ovih dimenzija nemoguće u potpunosti kontrolisati, ukoliko primetite materijal nad kojim Vi ili neko drugi već ima autorska prava, odmah nam se obratite i materijal će biti uklonjen. Za sve ostale vidove distribucije obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od vlasnika Sajta


Optimizovano za rezoluciju: 1920x1080