Potoci potopili Srbiju


Bezopasni tokovi zbog ekstremne količine padavina pretvorili se u podivljale reke.
Garancija da se potop ovakvih ili sličnih razmera neće ponoviti – nema


[Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

LEŠNICA, Štira, Žeravija, Skrapež, Kladnica, Turija... Reke i potoci slikovitih i idiličnih imena, za koje često sem
meštana okolnih sela, niko nije ni čuo, prethodnih dana pretvorili su se u zastrašujuće bujice koje su opteretile
korita Kolubare, Save, Morave i izazvale nezapamćen potop.

Bez obzira na to što je reč o elementarnoj nepogodi kakva se, statistički gledano, javlja jednom u hiljadu godina,
stručnjaci se slažu - ovo je upozorenje koje više ne smemo da ignorišemo.

Garancija da se potop ovakvih ili sličnih razmera neće ponoviti - nema. Ma koliko to bilo neočekivano ili retko.
Moramo da budemo spremni na mogućnost da slične nepogode ponovo zadese Srbiju.

Glavni uzrok katastrofe koja je snašla našu zemlju jeste ekstremna količina padavina koju naši vodotokovi nisu
mogli da prihvate. Za tri dana palo je više kiše nego što inače padne za tri meseca. Tako se dogodilo da bezimeni
potoci čija su korita tokom letnjih mesci suva, narastu do biblijskih razmera. Ili da Požegi i Kosjeriću zapreti do
tada bezazleni Skrapež, a u Trsteniku pomahnitala Ljubostinja ponese sve pred sobom.

Kako objašnjavaju stručnjaci iz Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, naši nasipi projektovani su da izdrže
takozvane „stogodišnje vode“, odnosno količinu vode koja se statistički javlja jednom u veku. Za bujice koje
su naišle niko nije bio spreman. Situaciju sa Kolubarom čak i stručnjaci opisuju kao čudo.

- Velike vode su slučajni događaj i dešavaju se povremeno. Mi jedino možemo da izračunamo statističku
verovatnoću takvih događaja - objašnjava Marina Babić Mladenović iz instituta „Jaroslav Černi“. - Zemlja ne
može da se odbrani odsvake poplave, a sve što prevazilazi stogodišnje vode smatra se elementarnom nepogodom.
Ipak, to ne znači da ne možemo da učinimo ništa. Moramo da budemo spremni na mogućnost da nam se slična
nepogoda ponovi. Rumunija je imala takva iskustva i izvukla je ozbiljne pouke iz toga.

Naša sagovornica kaže da je skeptična prema pričama o uticaju klimatskih promena, ali da je činjenica da su padavine
postale ekstremne. Ističe i da je majski poplavni talas veoma neobičan, jer se takve nepogde obično dešavaju u vreme
kada se topi sneg.

Naravno deo nevolja i u ovako ektremnim uslovima mogao je da bude izbegnut uz bolju organizaciju i praćenje vodotokova.
Glavni problem je što se slivovi ne prate u celini. Tako je Krizni štab u Valjevu brinuo o katastrofi koja ih je zadesila u
njihovom delu toka Kolubare, ali niko nije na vreme upozorio na to šta će se desiti kada nezapamćena količina vode koje je
krenula koritom ove reke stigne do Obrenovca. Situacija u Valjevu morala je da bude shvaćena kao alarm koji oglašava
obaveznu evakuaciju u Obrenovcu.

Reka Kolubara koja će posle ove katastrofe biti po zlu zapamćena u Srbiji duga je 123 kilometara i nastaje u Valjevu od
Obnice i Jablanice. Na putu do Save u nju se ulivaju mnogobrojne male pritoke poput Rabasa, Kladnice, Tamnave, Ljubostinje,
Gradca, Lepenice, Turije...

Pri naglom otapanju snega na Valjevskim planinama i obilnim kišnim padavinama, poplave u području reke Kolubare i njenih
pritoka nisu retkost, ali potop ovakvih razmera nikad nije zabeležen.

- Valjevo je uspelo da se odbrani od poslednje poplave zahvaljujući preventivnim merama i regulaciji reke Kolubare kakvu
retko koji grad ima
- kaže Milan Mihailović, načelnik Okružnog štaba za vanredne situacije u Valjevu. - Unapred smo znali da nas čekaju velike
padavine i količine vode za koje postojeći sistem za odbranu od poplava nije projektovan.

U Svilajncu su verovali da je Resava ukroćena posle velikih poplava 1969. i 1970. godine i da više neće plaviti grad. Pa ipak
kiše bez kraja i nabujali potoci (čak 52 pritoke ima ova reka) učinili su da se Svilajnac nađe pod vodom.
I ranije se u Rađevini dešavalo da Likudra, Brštica, Boboštica, Čađavica... čine zlo, ali šteta nikada nije bila ni blizu razmerama
ove katastrofe.Lozničkom kraju najveća opasnost preti do Jadra, ali pokazalo se da velike probleme mogu da naprave i različiti
potoci i rečice poput Lešnice, Koreničke reke, Joševačke, Štire i Žeravije.


ŠTETA OD ZAPADNE MORAVE

ZBOG neuređenih vodotokova, uglavnom rečica i potoka, a dobrim delom i Zapadne Morave, poplave i izlivanja nisu retka pojava u
kraljevačkom kraju. Ovaj deo Srbije svake godine trpi veliku štetu od poplava.

LjUBOSTINjA DAVILA TRSTENIK

KA Zapadnoj Moravi gravitira na desetine reka i potoka koji su preplavili trstenički kraj. Ljubostinjska reka plavi Grabovac i Trstenik s
desne strane, Crnišavska i Odžačka reka poplavile su Ribnik i Počekovinu, koja je na udaru i od Lopaške reke, a Pepeljuša „udara“
na Stopanju. - Svake godine se izlivaju ove reke, ali ovo što upravo doživljavamo najveće su poplave od 1965. godine
- kaže Miroslav Aleksić, predsednik opštine Trstenik.


Izvor: Vecernje Novosti