Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Srpske princeze kroz istoriju
Povecaj Tekst Smanji Tekst

  1. Dobro Došli na Radio Šumadinac forum.

    Trenutno pregledate forum naše zajednice kao gost, što vam daje ograničen pristup većini diskusija. Registacijom koja je besplatna dobijate mogućnost da postavljate teme, privatno komunicirate sa drugim članovima (PP), odgovarate na ankete, uploadujete, i pristup mnogim drugim posebnim delovima. Registracija je brza, jednostavna i apsolutno besplatna i zato Vas molimo, pridružite našoj zajednici danas!!

    Ukoliko imate bilo kakvih problema sa procesom registracije ili vašim nalogom za prijavljivanje, kontaktirajte nas.
+ Odgovor Na Temu + Kreiraj Novu Temu
Prikaz rezultata 1 do 4 od 4
  1. #1
     OFF 
    Administrator
    Poeni: 56,492, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassOverdriveVeteran50000 Experience Points
    Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada's Avatar
    Država
    Germany
    Registrovan
    Dec 2013
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 27.03.2024 @ 22:15
    Postovi
    3,571

    Uobičajeno Srpske princeze kroz istoriju

    Srpske princeze kroz istoriju (1): Majka bugarskog cara

    Deset dinastija vladalo je srpskim zemljama od osnivanja države u 12. veku do
    polovine 20. veka, i to su Nemanjići, Kotromanići, Mrnjavčevići, Lazarevići,
    Brankovići, Balšići, Crnojevići, Petrovići-Njegoši, Obrenovići i na kraju
    Karađorđevići.



    Čuvena freska "Loza Nemanjića" u manastiru Visoki Dečani

    Manje je poznato da su svi vladari imali ukupno 158 zakonitih potomaka, od toga
    71 kćer. Iako su imena mnogih princeza ostala nepoznata za razliku od imena
    njihovih muževa, istoriji je poznat 51 brak kćeri srpskih vladara, a njih 13
    bilo je udato ili za kraljeve i careve drugih zemalja ili za plemiće koji su
    postali vladari.

    Kako su brakovi aristokratije još od starih vremena zapravo bili diplomatski
    ugovori, jasno je da su srpske princeze i te kako prekrajale političku mapu
    sveta u kojem su živele, a novija istorija je uspela da utvrdi na koji način,
    i sa kakvim posledicama. Srpski krunski zetovi dolazili su iz mnogih država.

    Među njima je bilo najviše Srba izvan granica prvobitne države, a bilo je i
    Italijana, Hrvata, Bugara, Osmanlija i Rusa.
    Jedna od kćeri velikog župana Stefana Nemanja, koja se prema nekim navodima
    zvala Jefimija, udata je oko 1216. godine za Manojla Komnina Duku, poznatog
    kao Manojlo Anđeo.

    On je tada bio epirski despot, a kasnije se proglasio solunskim carem. Venčanje
    je bilo potvrda mira između srpske i epirske države, kojom je tada vladao Manojlov
    stariji brat Teodor. Klimavi mir ovih neprijatelja je potrajao ipak nešto duže
    nego brak, budući da je srpska princeza ubrzo posle ceremonije preminula. Još
    jedna Nemanjina kći, ovoga puta najmlađa, udata je za plemića koji će biti
    rodonačelnik jedne vladarske dinastije. Bila je to Tiha, a suprug joj je bio
    bugarski boljar. Njihov sin Konstantin Tih postaće 1257. bugarski car i vladaće
    naredne dve decenije upravo uz pomoć rođaka iz Srbije i tazbine sa nikejskog
    dvora. On je kasnije pridodao prezime Asen, ali zahvaljujući drugom braku,
    uzeo je ime kuće Asen da bi učvrstio vlast.

    Jelisaveta, kći srpskog kralja Dragutina, udata je 1284. za Stefana Kotromana,
    kako su ga nazivali dubrovački izvori. Bio je to najstariji sin bosanskog bana
    Prijezde, i neko vreme je vladao Bosnom. Jelisaveta je u istoriji ostala
    zapisana kao majka Stefana Drugog Kotromanića, jednog od najmoćnijih gospodara
    Bosne u srednjem veku. Njen unuk je bio Stefan Tvrtko Prvi Kotromanić, bosanski
    ban i srpski kralj poslednjih decenija 14. veka. Pozivajući se upravo na poreklo
    svoje bake, kao i prednost Dragutinove loze Nemanjića u odnosu na lozu njegovog
    mlađeg brata Milutina, čuvenog srpskog kralja, Kotromanić se 1377. krunisao i
    za "kralja Srbljem, Bosni, Primorju i Zapadnim stranam". Krunisanje je obavljeno
    u manastiru Mileševa, a kasnije su se u ovoj njegovoj vladarskoj tituli
    pridodale i Dalmacija i Hrvatska.

    Seljačka buna

    Konstantin Asen Tih, sin Tihe Nemanjić, imao je nesrećnu sudbinu. Zbog slomljene
    noge koja nije dobro zarasla teško se kretao i u vojnim pohodima je učestvovao
    samo na kolima. U vreme gušenja seljačke bune 1277. vojnici su se razbežali i
    ostavili ga na kolima, pa su ga pobunjenici lako uhvatili i pogubili. Njegova
    sudbina je najjače pogodila srpskog kralja Dragutina. I on se teško kretao,
    pošto je nekoliko godina kasnije pao s konja, pa je stalno strahovao da ga
    ne zadesi sličan usud


    Izvor: Vesti-online
    "Svak je rođen da po jednom umre,
    čast i bruka žive doveka."
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  2.    Linkovi Sponzora

    SRB HOST

  3. #2
     OFF 
    Administrator
    Poeni: 56,492, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassOverdriveVeteran50000 Experience Points
    Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada's Avatar
    Država
    Germany
    Registrovan
    Dec 2013
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 27.03.2024 @ 22:15
    Postovi
    3,571

    Uobičajeno Odg: Srpske princeze kroz istoriju

    Srpske princeze kroz istoriju (2): Vladarke hrvatskog i bosanskog dvora


    Srpski kralj Vladislav ostao je upisan u istoriji prema dva događaja. Najpre je
    osvojio podršku vlastele koja ga je 1234. godine postavila na presto, pošto je
    prethodno zbacila njegovog brata, kralja Radoslava. Potom je uspeo da izmoli
    od Bugara telo svog strica Save, prvog srpskog arhiepiskopa, da bi ga svečano
    sahranio u svojoj zadužbini, manastiru Mileševa.



    Jelisaveta Kotromanić Anžujska

    Sava je, naime, upravo zbog porodičnih svađa oko prestola i otišao na hodočašće
    u Svetu zemlju, ali se iz nje nikada nije vratio. Umro je u Trnovu 1236. godine,
    što je Vladislava, još klimavog na prestolu, dovelo u nezgodan položaj.

    Zato je vodio duge i teške pregovore oko tela budućeg najvećeg srpskog svetitelja,
    u čemu je pomogla činjenica i da je pregovarao sa rođenim tastom, bugarskim carem
    Jovanom Drugom Asenom. Vladislav je, naime, bio oženjen princezom Beloslavom, i
    sa njom je imao dva sina i kći jedinicu.

    Njeno ime nije zabeleženo, ali se dobro zna da je bila supruga omiškog kneza Đure
    Kačića. Kačići su bili jedno od 12 hrvatskih plemena čija je glavna grana od 12.
    veka vladala Omišem i Krajinom, a upravo ženidba jednog njihovog visokog člana
    govorila kćerkom srpskog kralja govorila je o ugledu koji su uživali.

    Kačići su bili izuzetno vešti pomorci, ali su tu veštinu iskoristili za gusarenje.
    Zbog toga su ih Mleci krajem 13. veka svrgli sa vlasti, a kasnije su potčinjeni
    drugoj hrvatskoj lozi, Šubićima. Srpski vladari su nastavili da udaju svoje kćeri
    za nove gospodare Omiša, koji su kasnije prozvani Zrinjski. Tako je Ursa, kći
    kralja Dragutina, postala supruga Pavla Šubića, hrvatskog bana koji je gospodario
    i velikim delom Bosne. Jelena, kći kralja Stefana Dečanskog i polusestra cara
    Dušana, udata je 1347. za Pavlovog unuka Mladena Trećeg Šubića, gospodara Omiša,
    Skradina i Klisa. Ali, njen suprug je umro od kuge u Trogiru već naredne godine.

    Vladari iz dinastije Kotromanić, koja je stolovala Bosnom od početka 13. veka do
    druge polovine 15. veka, i preko ženskih potomaka su stupali u srodstvo s brojnim
    domaćim i stranim plemićkim i vladarskim kućama. Tako se Katarina ili Katalena,
    unuka srpskog kralja Dragutina i bosanskog bana Stjepana Kotromana, kako ga
    nazivaju Dubrovčani, vratila svojim nemanjićkim korenima udajom za humskog kneza
    Nikolu, potomka kneza Miroslava, rođenog brata Stefana Nemanje, osnivača srpske
    države. Od Miroslava je ostalo čuveno Jevanđelje, najznačajniji ćirilični
    spomenik južnoslovenske književnosti.

    Kotromanići su brakovima svoj uticaj širili i na zapad. Sestra Stjepana Kotromana
    bila je u braku sa znamenitim hrvatskim feudalcem Stefanom Vodičkim Babonićem,
    a Katarina, mlađa kći Stjepana Drugog Kotromanića udala se 1351. za poznatog
    slovenačkog plemića Hermana Prvog Celjskog.


    Najmoćniji srpski zet

    Jelisaveta, starija kći Stjepana Drugog Kotromanića, zahvaljujući unosnom braku
    je postala jedna od najpoznatijih srpskih srednjovekovnih princeza. Bila je žena
    francuskog plemića Luja Prvog Anžujskog koji je dve decenije, od 1342, vladao
    Ugarskom kao Lajoš Drugi. Jelisavetin ambiciozni muž je kasnije postao i vladar
    Poljske, gde je poznat kao Ludovik Prvi. Ovaj srpski zet je bio najmoćniji
    vladar u Evropi. Tokom deset godina, od 1373. godine, njegov vazal je bio i
    srpski knez Lazar Hrebeljanović. Njihova kći Marija je 1387. udajom za Žigmunda
    Luksemburškog postala ugarska kraljica, a njen muž je proširio svoju vlast na
    Češku i Sveto rimsko carstvo.


    Izvor: Vesti-online
    "Svak je rođen da po jednom umre,
    čast i bruka žive doveka."
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  4. #3
     OFF 
    Administrator
    Poeni: 56,492, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassOverdriveVeteran50000 Experience Points
    Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada's Avatar
    Država
    Germany
    Registrovan
    Dec 2013
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 27.03.2024 @ 22:15
    Postovi
    3,571

    Uobičajeno Odg: Srpske princeze kroz istoriju

    Srpske princeze kroz istoriju (3): Kraj bitke, kraj braka


    Srpska dinastija Mrnjavčevića, koja je vladala od druge polovine 14. veka uporedo
    s poslednjim srpskim carem Urošem Nemanjićem, dala je kralja Vukašina i kralja
    Marka, njegovog sina, najvećeg junaka iz narodne poezije.



    Kralj Vukašin

    Vukašin je svoju kći Oliveru 1364, godinu dana pre no što će stupiti na vlast, dao
    za ženu vladaru Zete Đurđu Prvom Balšiću. Brak je, međutim, istrajao samo do
    pogibije Vukašina u Bici na Marici 1371. godine i smrti cara Uroša, kada je
    obezglavljena srpska država počela da se rasparčava među nižim plemstvom.

    Đurađ ne samo da nije hteo da pomogne Oliverinom bratu Marku da brani udaljenu
    Sersku oblast, gde je bilo sedište Mrnjavčevića, od turskih upada, nego je i
    proširio Zetu, današnju Crnu Goru, na račun države svog tasta. Uzeo je Peć i
    Prizren, a Oliveru oterao pošto je saznao ishod Maričke bitke kako bi se oženio
    Teodorom, ćerkom drugog srpskog velikaša, despota Dejana, koja je u to vreme već
    bila udovica. Pošto je preuzeo vođstvo među dinastijom Balšića, Đurađ je vlast
    svoje porodice proširio na zaleđe Dubrovnika, Konavlje, Trebinje i Dračevicu,
    ali ne zadugo. Te oblasti su godinu dana pred njegovu smrt, 1377. godine, prišle
    Tvrtku, banu Bosne.

    Iz drugog braka Đurađ je imao kći Jevdokiju. Njen muž je bio Isav de Buondelmonti
    Ačajuoli, despot Janjine u današnjoj Grčkoj. I druge princeze iz dinastije Balšić
    takođe su brakovima ulazile u poznate plemićke porodice. Jelena, kći Balše Trećeg
    Balšića i unuka srpske plemkinje Jelene Lazarević, bila je u braku sa slavnim
    bosanskim vojvodom i hercegom od Svetog Save, Stefanom Vukčićem Kosačom. Tako je
    stigla na dvor jednog od najmoćnijih bosanskih feudalaca srednjeg veka i gospodara
    Zahumlja, današnje Hercegovine do 1466. godine. Kosača je bio sinovac i naslednik
    velikog vojvode Sandalja Hranića Kosače, a Sandaljeva treća žena bila je Jelenina
    baba, srpska plemkinja Jela Lazarević! Ipak, vojvoda Sandalj ni u jednom od tri
    braka nije imao poroda, pa je zato žezlo prepustio sinovcu.

    Knez Lazar Hrebeljanović je najveštije od svih srpskih srednjovekovnih vladara
    koristio brakove svojih kćeri, ali i svojih sestara. Draganu, stariju od dve
    sestre, udao je za čelnika Musu, koji je ranije bio vojskovođa cara Dušana, a
    mlađu, nepoznatog imena, za hvostanskog vojvodu Altomana. On je bio rodonačelnik
    poznate plemićke porodice Altomanovića, a upravljao je oblašću Hvosno, koje se
    prostiralo oko Peći i Dečana.


    Za ujaka i otadžbinu

    Porodica čelnika Muse vladala je oblastima oko reka Ibar, Raška i Laba, kao i dobrim
    delom Kopaonika. Posle propasti župana Nikole Altomanovića znatno se proširila na
    račun njegovih teritorija. Zahvaljujući braku sa Draganom Hrebeljanović, Musa je
    priznavao vrhovnu vlast kneza Lazara, a njegove teritorije su ulazile u sastav
    Lazareve Srbije. Stariji Musini i Draganini sinovi, Lazar i Stefan, hrabro su se
    borili uz svog ujaka i kneza 1389. godine, i zajedno sa njim ostavili živote na
    Kosovu polju. Njihov najmlađi brat je preživeo, pošto je bio toplički mitropolit.

    Izvor: Vesti-online
    "Svak je rođen da po jednom umre,
    čast i bruka žive doveka."
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

  5. #4
     OFF 
    Administrator
    Poeni: 56,492, Nivo: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 0%
    Dostignuća:
    Tagger First ClassOverdriveVeteran50000 Experience Points
    Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada is a splendid one to behold Rada's Avatar
    Država
    Germany
    Registrovan
    Dec 2013
    Pol
    Zensko
    Zadnji Put Online : 27.03.2024 @ 22:15
    Postovi
    3,571

    Uobičajeno Odg: Srpske princeze kroz istoriju

    PRINCEZA OLIVERA LAZAREVIĆ


    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]

    (između 1373 i 1380—1444?)


    Olivera Lazarević (rođ. oko 1373 — umrla posle 1444. godine, bila je najmlađa
    kći kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice. U svojoj mladosti ona je provela
    dvanaest godina (1390—1402) u haremu osmanskog sultana Bajazita I, kao zalog miru
    između porodice Lazarevića i Osmanskog carstva, a jedno vreme i u zarobljeništvu
    mongolskog emira Tamerlana, kao zatočenica nesrećnih okolnosti nakon Angorske bitke
    1402. godine.

    Rođena je oko 1373. kao najmlađa ćerka kneza Lazara i kneginje Milice, čukununuke
    Vukana Nemanjića. Imala je četiri starije sestre Maru, Jelenu, Draganu i Teodoru
    i dva brata Stefana i Vuka.

    Olivera je 1390. godine data za ženu osmanskom sultanu Bajazitu I (1389—1402).
    Naime, posle Kosovske bitke Srbijom je, u ime maloletnog kneza Stefana Lazarevića,
    vladala kneginja Milica. Ona je ovaj teški vladarski i majčinski teret odluke o
    vazalstvu Turcima i davanju Olivere u harem podelila sa preživelim plemstvom i
    crkvenom jerarhijom. Tako je konačnu odluku o slanju Olivere u sultanov harem
    doneo Državni sabor, krajem 1389. godine. Pored slanja Olivere Bajazitu, Lazarevići
    su se obavezali i na vazalne obaveze prema Osmanlijama koje su podrazumevale
    plaćanje godišnjeg danka i redovno izvršavanje vojnih obaveza.

    Prema predanju, put iz rodnog Kruševca ka Drenopolju srpski narod je Oliveri posuo
    ružama[traži se izvor od 04. 2011.]. Među stotinama žena u haremu Olivera je postala
    jedna od četiri sultanove zakonite žene — kadune[traži se izvor od 04. 2011.].
    Vremenom se između njih dvoje ipak rodila ljubav. Prema postojećim izvorima Olivera
    je bila "vanredno lepa i imala je veliki uticaj na strastima odanog Bajazita"[4] i
    uspela da "i u sultanskome haremu održi prvo mesto, i da zadobije i održi ljubav
    besnog Bajazita"[5]. Svoje "mesto u haremu i sultanovom srcu"[5] ona je često
    koristila da pomogne svome napaćenom narodu i državi[traži se izvor od 04. 2011.].
    Za sve vreme boravka u haremu Olivera je ostala u pravoslavnoj veri.

    Posle bitke kod Angore (Ankare) 1402, gde je tatarski emir Tamerlan naneo težak
    poraz Osmanlijama i zarobio sultana Bajazita, zarobljeništva je dopala i Olivera.
    Prema osmanskoj tradiciji, Bajazit je 8. marta 1403. u tatarskom ropstvu na kraju
    izvršio samoubistvo zbog sramote koja je bila nanesena Oliveri [6]. Olivera je
    oslobođena iz zatočeništva tokom 1403. zahvaljujući poslanstvu koje je njen brat
    Stefan Lazarević, sada već despot, poslao Tamerlanu .

    Vratila se u Srbiju 1403. godine i nešto kasnije se trajno nastanila na dvoru svoga
    brata despota Stefana u tadašnjoj prestonici Beogradu. Sve do njegove smrti, bila
    mu je "verni pratilac, drug i savetnik, podstrekač i tešitelj"[8]. Često je putovala
    kod sestre Jelene-Jele Balšić- Kosače u Dubrovnik, Zetu i Hercegovinu. Naročito je
    toplo bila primana u Dubrovniku, jer je "Domina Despina" (kako su je Dubrovčani zvali)
    bila "časna gospođa od krvi Svetloga Despota i od njegovoga Dvora".

    Princeza Olivera nije se više udavala i nije imala potomaka. Poslednji put ona se
    pominje u dokumentima iz 1443. godine. Smatra se da je umrla posle 1444. godine i ne
    zna se gde je sahranjena. "Žrtvu princeze Olivere za spas naroda i otadžbine posle
    Kosovske bitke, srpski narod je još za njenog života veoma visoko cenio. Ona je
    smatrana žrtvom biblijskog karaktera, bogougodnom i hristolikom žrtvom, prinetom
    iz slobode, ljubavi i poslušanja prema svome rodu i otačastvu."

    "Životna priča princeze Olivere, najmlađe kćeri kneza Lazara i kneginje Milice,
    ostala je maglovita. Njoj su dodeljeni tek manji odeljci u literaturi koja se bavi
    srednjovekovnom epohom ili porodicom Lazarević. Žrtva koju je podnela odlaskom u
    harem Bajazita I ističe se kao njena najveća istorijska zasluga. Pre svega zato
    što je svoj uticaj na turskog sultana koristila za dobrobit Srbije i srpskog naroda."

    * * *

    "Njeno pravo ime bilo je Olivera, ali je poznata i pod imenom Despina, kako su je
    zvali Dubrovčani i njena starija sestra Jela Balšić.

    Po majci, Kneginji Milici, Olivera vodi poreklo od same Svetorodne loze Nemanjića.
    Milica je bila čukun-unuka Dukljanskog Kralja Vukana, najstarijeg sina Stefana
    Nemanje i starijeg brata Kralja Stefana Prvovenčanog i Svetoga Save. Po ocu, Knezu
    Lazaru, Olivera je bila unuka Pribca Hrebljanovića, visokog dvorskog činovnika iz
    vremena Cara Dušana Silnog." [Fond "Princeza Olivera"]

    Riznicasrpska
    "Svak je rođen da po jednom umre,
    čast i bruka žive doveka."
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom

Informacija Teme

Users Browsing this Thread

Trenutno 1 korisnika pregleda ovu temu. (0 članova i 1 gosta)

     

Slične Teme

  1. Majkrosoft salje nokiju u istoriju!
    Od Vesna u forumu Mobilni Telefoni
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 25.10.2014, 17:09
  2. Luzicki Srbi kroz istoriju
    Od Vesna u forumu Istorija
    Odgovori: 12
    Zadnji Post: 21.08.2012, 10:27
  3. Srpski vladari kroz istoriju
    Od Vesna u forumu Istorija
    Odgovori: 51
    Zadnji Post: 21.08.2012, 07:56
  4. Slane princeze
    Od Vesna u forumu Predjela
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 12.07.2012, 13:04
  5. Srbija kroz istoriju
    Od Vesna u forumu Istorija
    Odgovori: 15
    Zadnji Post: 16.04.2012, 20:03

Članovi koji su pročitali ovu temu : 0

Nemate dozvolu da vidite spisak imena.

Tagovi za ovu Temu

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts


O Nama

    Narodni radio, melem za uši ko ne sluša može da ga nađe na www.radiosumadinac.org

Preporučeni Linkovi

Pratite nas na

Twitter Facebook youtube Flickr DavianArt Dribbble RSS Feed



RSS RSS 2.0 XML MAP HTML
Loading...
Svaki korisnik ovog sajta odgovoran je za sadržaj poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za njihov sadržaj. Postavljanjem vaše poruke ili vašeg autorskog dela saglasni ste da ovaj sajt postaje distributer vašeg dela i odričete se mogućnosti njegovog povlačenja ili brisanja bez saglasnosti uprave sajta. Distribucija sadržaja sa ovog sajta je dozvoljena samo u nekomercijalne svrhe, uz obaveznu napomenu da je sadržaj preuzet sa ovog sajta i uz obavezno navođenje adrese RadioSumadinac.org. Kako je sajt ovih dimenzija nemoguće u potpunosti kontrolisati, ukoliko primetite materijal nad kojim Vi ili neko drugi već ima autorska prava, odmah nam se obratite i materijal će biti uklonjen. Za sve ostale vidove distribucije obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od vlasnika Sajta


Optimizovano za rezoluciju: 1920x1080